Danska otvorila škole, uskoro će i druge zemlje: Koji su rizici i ima li straha od nove epidemije?

U nedjeljama koje dolaze ponovno otvaranje škola značiće kraj izolacije u više evropskih zemalja. Dok se čini da je epidemija COVID-19 daleko od opšteg popuštanja, da li je li taj rizik dobro odmjeren?

Obrazovne ustanove otvoriće svoja vrata postepeno, počevši od 27. aprila u Norveškoj, 4. maja u Njemačkoj i 11. maja u Francuskoj i Švajcarskoj. U Danskoj su otvorene ove nedjelje, piše Jutarnji list.

Kojim su rizicima izložena djeca i nastavnici? Koje su opasnosti od širenja koronavirusa u školama? Hoće li nastavak nastave ponovno razbuktati epidemiju prije ljetnjih praznika?

Koji su rizici za djecu?

Smrtni slučajevi usljed koronavirusa među djecom su rijetki.

U Francuskoj je do sada od COVID-19 preminulo dvoje maloljetnika: 16-godišnja tinejdžerka i dijete mlađe od 10 godina.

Teški slučajevi među djecom mlađom od 15 godina čine tek 0,6 odsto ukupne brojke u toj zemlji, po podacima Francuske agencije za javno zdravlje.

“Zašto djeca imaju blage simptome i retko završe u bolnici? Priznajem da sada na to nemam odgovor”, rekao je za AFP epidemiolog Antan Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje pri Univerzitetu u Ženevi.

Postoji nekoliko hipoteza, koje se temelje na imuniteta djece.

Čini se, dakle, da je mali rizik da će se mladi teško razboljeti nakon povratka u školske klupe i na školska igrališta.

Kakvi su rizici od širenja zaraze?

Drugo pitanje odnosi se na činjenicu da djeca mogu prenijeti virus članovima porodice ili nastavnicima iako nijesu bolesna ili imaju tek blage simptome.

Podaci s tim u vezi manje su jasni, u prvom redu zato jer se teško može utvrditi koliko neke skupine u populaciji mogu širiti virus ako imaju malo simptoma ili ih uopšte nemaju.

“Količina virusa kod djece vjerojatno nije toliko visoka, manja je nego kod odraslih”, istakao je profesro Žan Franosa Delfrejzi, predsjednik Naučnog veća za COVID-19, koje savjetuje francusku vladu o epidemiji.

“Nema dovoljno podataka” o prenošenju virusa između djece i s djece na njihove porodice, dodao je tokom saslušanja u parlamentu.

„Suprotno gripu kod koje su djeca glavni prenosioci, čini se da u slučaju koronavirusa izlučuju manje virusa”, rekla je prof. Odil Lonej, stručnjaki za zarazne bolesti u jednoj pariskoj bolnici.

“Ostaviti škole zatvorene, a dopustiti odraslima da se vrate na posao bilo bi besmisleno u smislu organizacije porodičnog života i javnog zdravlja”, ističe profesor Flaho.

“U tom bi slučaju djecu vjerovatno čuvale djed i baka, a to je upravo ono što ne želimo”, ističe taj stručnjak za javno zdravlje.

Testiranje na Islandu, do sada najopsežnije na svijetu, ide u prilog argumentima da djeca imaju malu ulogu u prenošenju virusa. U programu testiranja u toj zemlji, nijedno dijete mlađe od 10 godina nije bilo pozitivno.

Povratak u škole mogu pratiti mjere socijalnog distanciranja i obaveza nošenja maski za nastavnike i/ili učenike, čak i pravo da u školu ne dolaze oni koji misle da su izloženi većem riziku, napomenuo je Flaho.

Povratak u škole biće koristan “kada je riječ o prehrani i pristupu obrazovanju za siromašniju djecu”, rakao je.

Rizik od nove epidemije prije ljeta?

Ako se potvrdi da su djeca slabi prenosici koronavirusa, više treba strahovati od odlazaka iz škole nego od časova fizičkog, smatra pedijatar i infektolog Robert Kohen.

“Dolasci u škole i odlasci trenuci su kada se susreću odrasli. To može igrati ulogu u epidemiji više od same djece”, rekao je on.

“Treba da znamo što želimo. Ako ne otvorimo škole, ne možemo dopustiti da se ljudi vrate na posao. Ukidanje izolacije ne znači da ćemo tokom ljeta imati nula zaraženih. Dopustićemo društvenom i državnom životu da se u određenoj mjeri oporavi i nadaćemo se da ćemo kontrolisati situaciju kako ne bi došlo do blokada bolnica”, rekao je Flaho.

( Vijesti online )