Ervin Ćatović i mentalni pejzaži lične prirode
Slikar ističe da svoja djela ne gradi na realnom, već stvara sliku koju nosi u sebi, bez figuracije
Izložbene aktivnosti u 2018. akademski umjetnik i profesor na nekoliko akademija u okruženju Ervin Ćatović (52) počeo je u Crnoj Gori.
U podgoričkoj Modernoj galeriji u januaru je imao izložbu “Život kao igra”, retrospektivu radova iz posljednjih deset godina, prošle sedmice u Baru na Zimskoj sceni Barskog ljetopisa u Dvorcu kralja Nikole postavku sa dvadesetak radova, a u bjelopoljskom Centru za kulturu njegovo slikarstvo bilo je tema “Razgovora”.
U sva tri predstavljanja, Ćatović je likovnu publiku upoznao sa svojim pejzažima na granici apstraktnog. Nakon barske izložbe, njegove 50. samostalne i treće u ovom gradu, umjetnik je za “Vijesti” ukazao da na njegovim platnima nisu ovjekovječeni predjeli koji imaju geografske koordinate.
“Ne gradim ih na bazi realnosti, ne gledam ih kroz prozor, već stvaram sliku koju nosim u sebi. To su moja imaginarna prostranstva. Moj pejaž je moja lična priroda, nije klasičan, već se pretvara u asocijativni pejzaž bez figuracije koji se pronalazi u gestu, u potezu, bez predmetnosti, skoro da koketira sa apstrakcijom”, priča Čatović.
Rođen u Prištini gdje je završio Fakultet likovnih umjetnosti i postdiplomske studije, Ćatović se studijski usavršavao u Italiji i Francuskoj. Redovni je profesor Fakulteta umjetnosti u Zvečanu Univerziteta u Prištini, sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, redovni profesor na odsjeku za umjetnost Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a od 1999. predaje i na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Član je ULUS, ULUCG i SULU, učesnik 19 prestižnih likovnih kolonija, a do sada je dobio prvu nagradu Bijenala mladih u Novom Pazaru 2000, prve nagrade za idejno rješenje plakete festivala „Zlatna pahulja“ u Rožaju 2003, nagrade „Longin“ za izuzetan stvaralački doprinos iz oblasti umjetnosti Fakulteta umjetnosti Univerziteta u Prištini 2011, nahrade „Priština za stvaralaštvo i doprinos u kulturi“ (PKC), 1999, zahvalnice SANU za umjetničko djelo koje obogaćuje zbirku SANU...
Primarnu poruku sa Ćatovićevih slika šalje boja, a na recentnim radovima je dominatna crvena. Umjetnik “Vijestima” pojašnjava da je u njegovoj likovnoj priči ona zaslužila takvo mjesto jer je “boja odraz mog karaktera”.
“Crveno je boja strasti, a ja sam veoma temperamentan po prirodi i pokušavam da crvenom veoma pažljivo likovno baratam jer je ona takođe može biti i jako otrovna boja, može i da koketira sa kičom i zato joj se ne smije pristupati bez pažnje u fragmentima. Pokušavam da valerski u crvenom unutrašnji temperament iskoristim na slici, a ona je inače i kroz istoriju veoma prisutna i kod drugih slikara, i u književnosti, i u drugim umjetnostima”, kazao je Ćatović.
Izložbu u Dvorcu koja je u postavci
do 15. marta, obilježila su platna velikog formata. Na pitanje “Vijesti” koliko mu on daje slobode da iskaže ideju koju želi predstaviti svijetu, umjetnik je odgovorio da se prema djelu ne može određivati shodno formatu, te da ni on sam u stvari ne kreira sliku prema formatu.
“Radim i manji, i srednji galerijski i veliki format, a taj koji sam prezentovao u Dvorcu, mislim da on ponekad daje jedan poseban ambijent slici, ambijentalno je smješta u prostor, daje joj snagu i jednu posebno mjesto pogotovo ako ste slikar gesta kao što sam ja, na neki način on je transponovan u velikom formatu i ima svoje značenje. Ja sam ovaj koncept zamislio da bude satkan od velikog formata i da bude iz istog paradigmatičnog korpusa, ali, u svakom slučaju, umjetnik treba da poštuje svaki format”, naveo je Ćatović.
U ovoj fazi stvaralašta, na njegovim platnima je veoma zastupljena akrilna tehnika. Ćatović kaže da se u posljednje vrijeme akrilom postiže lazurne sekvence “koje su prisutne samo u gvašu, temperi i akvarelu”.
“Isto tako uspješno dobijam strukturu i tako dobijenu kombinujem sa gestom, dolazim do nekih rješenja, dakle, izdvajam ga kao tehniku koja odgovara mom izrazu”, zaključio je Ćatović.
Umjetnikova djela zrače novu realnost i osoben identitet
Otvarajući barsku izložbu, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović nazvala je ove slike Ćatovićevim “mentalnim pejzažima”, a za slikarevo umjetničko djelo navela da označava i zrači “novu realnost i sasvim osobeni identitet”.
“Ervinovi umjetnički ciklusi proizilaze jedan iz drugog, nadovezuju se u ispisivanju starih-novih stranica svojevrsne pikturalne sage, unutarnjim jezikom samouobličavanja. To nije razlaganje i ponovno sklapanje vječito varljive prirode, već svjesnost da „znati“ etimološki upućuje na „imati viđeno“, na iskustvo pogleda, koji je uronjen u materiju svijeta”, dodala je Miranović.
( Radomir Petrić )