Vratićemo se zelenim praksama

Da se umjetnost prilagodi i živi u svakom trenutku i odolijeva pred svim izazovima koje vrijeme nametne - potvrđuje i situacija u kojoj se čitavo čovječanstvo našlo.

U borbi protiv virusa korona, zajedničkim snagama, doprinosi i ona - umjetnost koja se, širom svijeta vrlo brzo snašla u datim prilikama, ali u Crnoj Gori. I prije nego što je virus korona zvanično zakoračio u našu državu - odloženi su svi kulturno-umjetnički događaji: izložbe, književne večeri, predstave, koncerti, a i biblioteke su zatvorile vrata za svoje posjetioce. Nije se čekalo dugo pa da se zaključi da je u pitanju dobar potez, jer su za oko pet dana registrovane i prve zaražene osobe. Isto tako, nije se dugo čekalo ni na reakciju kulturnih institucija koje su, većinom, svoj program premjestile na internet, ali i na televiziju, radio, odnosno medije koji dozvoljavaju da se iz svojih domova, ili bilo kog mjesta na kojem se publika nalazi, vrijeme provede što je kvalitetnije moguće. Iako vrijeme krize, ispit koji prolazimo iznjedrio je i sve ono pozitivno na šta se često i ne osvrnemo, a između ostalog upravo je “kriza” otvorila nove dimenzije

umjetnosti i pokazala kolika je zaista ljudska potreba za istom. Pozorište je našlo svoje mjesto na raznim onlajn platformama, izložbe se priređuju virtuelno, knjige su dostupne online, neke od najstarijih svjetskih kulturnih ustanova otvorila su svoja vrata pa se mogu pogledati i najznačajnije svjetske zbirke, posjetiti stalne postavke muzeja o kojima sa poštovanjem pričamo...

“U ovom trenutku širom svijeta pokreću se nove ideje i inicijative društvenog i kreativnog djelovanja. Čini se da se radi o važnom trenutku, kad se perspektive o pravcima globalnog razvoja ubrzano mijenjaju. U tim procesima rad umjetnika i kulturnih stvaralaca svakako može dati važan doprinos. Na globalnom planu reakcija na aktuelnu situaciju u kulturi svakako jeste izmještanje umjetnosti iz realnog u virtuelni prostor, posredstvom interneta i drugih savremenih kanala komunikacije. Ohrabrujuće je vidjeti brojne inicijative kulturnih institucija koje kroz različite tehnologije i modele promovišu umjetničko stvaralaštvo. Vjerujem da će ovakva vrsta komunikacije umjetnosti biti tema kojom ćemo se i u narednom periodu sve više baviti. To podrazumijeva nove koncepte i pristupe u povezivanju umjetnosti i publike”, podsjeća direktor JU Muzeji i galerije Podgorice, Vučić Ćetković.

No, uprkos svemu tome - umjetnost istinski živi u svojim hramovima, od teatra, preko galerije, koncertnih dvorana do biblioteka i čitaonica... Pitanje koje se donekle i zanemaruje, a ne bi se smjelo ignorisati, jeste kako će izgledati stvarna crnogorska kulturno-umjetnička scena nakon korone. “Kao i na sve druge društvene segmente kriza sa koronom odraziće se i na kulturu, ali prije svega u finansijskom pogledu. Ipak, nadamo se da se to neće desiti toliko brzo”, kaže za “Vijesti” Stanka Stanojević iz Narodne biblioteke Budva...

Sa druge strane, iz Ministarstva kulture su “Vijestima” kazali da je trenutna situacija na globalnom nivou takva da “u ovom momentu niko ne može predvidjeti kakve će sve posljedice pandemija ostaviti na bilo koju sferu djelovanja, pa tako ni na umjetnost i kulturu”.

“S obzirom na to da je virus korona i u Crnoj Gori zatvorio vrata pozorišta, galerija, muzeja, bioskopa, biblioteka, ali i obustavio filmsku produkciju, podsjećamo da je Vlada Crne Gore usvojila set hitnih mjera koji podrazumijeva vanrednu podršku u iznosu od 500.000 eura za oblast stvaralaštva, odnosno za kulturne djelatnike koji su najviše pogođeni aktuelnom situacijom. U skladu sa tim, Ministarstvo kulture ranije još je počelo sa realizacijom predviđenih mjera”, kazali su “Vijestima”.

Vučić Ćetković, koji se i sam bavi slikarstvom, ističe da očekuje još dodatnih projekata kojima bi Ministartvo kulture podržalo umjetnike i kulturne inicijative kako bi se unaprijedio njihov položaj. “Sve promjene u kontekstu odlaganja kulturno-umjetničnih događaja i manifestacija, stvaraju barijere između umjetnosti i publike. Ujedno, ekonomske posljedice za umjetnike su evidentne. U ovim okolnostima uloga je samih umjetnika da nastoje da se prilagode postojećoj situaciji, a u tome je ključna obaveza javnih institucija u kulturi - da strateški pristupe ovom izazovu, kroz mjere za suzbijanje ekonomskih posljedica po kreativnu i kulturnu industriju”, navodi Ćetković za “Vijesti”.

Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović saglasna je u tome da se brojne posljedice i promjene već osjećaju, ali kaže da su sve prognoze za dalje prilično nezahvalne. Ona vjeruje da bi sve ovo trebalo da posluži kao usmjerenje umjetnicima za dalje. “Smatram da bi umjetnost i kultura nakon ove pošasti koja je zadesila cijelu planetu, trebalo da svoj vrijednosni sistem i potencijal usmjere osvješćenije i direktnije ka takozvanim zelenim praksama, sa više senzibiliteta za očuvanje životne sredine i svega onoga što je dovelo do situacije u kojoj se trenutno nalazimo, upravo da se u skorijoj budućnosti ne bi nešto slično ponovilo. Kultura i umjetnost su, pored obrazovnog sistema, prve koje treba da ukazuju na te, nažalost, zaboravljene vrijednosti, da ih promovišu i na sebi svojstven način artikulišu edukujući populaciju”, priča Miranović za “Vijesti”.

Naša postupanja u ovom periodu ne odnose se samo na nas, dodaje Miranović, već i na naše bližnje i širu zajednicu. Zbog toga moramo biti svjesni vlastite odgovornosti i ozbiljnosti datih oklonosti u kojima se nalazimo. “Doživljavam ovaj usud kao svojevrsnu, mentalitetsko-moralnu katarzu društva i pojedinca, kao osobenu lekciju koju konačno moramo naučiti da je ne bi naša djeca, a i njihova sjutra, učila na sličan način”, kaže ona, a zatim se osvrnula i na savremene fenomene koje je korona podstakla i ukazala na čovjekovu potrebu za dijeljenjem i tjeskobe i duhotivosti...

“Ono što je fascinantno u datim okolnostima je svojevrsna vitalnost, vrcavost duha kojoj smo svjedoci na društvenim mrežama. Obilje mimova, stikera, poruka, video zapisa koji kritički i samokritički karikiraju dati kontekst. Njihovo dijeljenje putem društvenih platformi govori o potrebi za socijalnim kontaktom, za razumijevanjem, podrškom, solidarnošću. Onog trenutka kada vlastitu sudbinu svedemo na kalendar koji se ispisuje mimo naših želja i zasluga odrekli smo se svake mogućnosti da bilo šta promijenimo. Treba razmisliti o tome ovih dana obavezujuće ‘umjetnosti dokolice’. Resetovanje se podrazumijeva!”, poručuje ona.

Umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica, Dušan Kovačević, ističe da trenutna situacija ne prouzrokuje veću krizu za pozorište nego za zdravstvo “kojem treba odati posebnu počast, kao i prosvjeti”. “Pozorište živi mnogo godina i živjeće vječno, od antičke Grčke kada je pozorište prihvatilo ovakvu scensku formu sa okvirima pisanog dramskog teksta, a da se ne osvrćemo i na još raniju istoriju kada se ispoljavalo u vidu rituala i plesa... Preživjelo je pozorište sve ratove i uspone i padove. Ovo treba iskoristiti kao prednost, jer se ukazuje prilika za ‘pozorište bez granica’ što ono i treba da bude. Ipak, moram istaći da svaka pozorišna predstava zaslužuje svoju scenu, da publika ne može doživjeti pozorišnu magiju na pravi način sem u pozorištu i da ni glumci bez te neposredne interakcije nisu kompletni, tako da pozorište na televiziji i internetu predstavlja samo alternativni ili propratni oblik plasmana te zaista specifične umjetnosti. Vidjećemo kako će se sve ovo odraziti na ostale grane, privredu, turizam, ekonomiju... Ali, znam da ćemo iz ovoga izaći jači, bolji i mudriji”, smatra Kovačević.

Miranović dodaje da je čovjek sklon zaboravljanju pa se ovakve opomene moraju desiti. “Kad se čovjek previše ‘zaigra’ i osili u svojoj nadmoći nad svim ovozemaljskim - po pravilu uslijedi korektivna reakcija prirode. Uzalud svaki tehničko-tehnološki napredak i postignuća, jer spram prirode ostajemo nemoćni i mali, kao sto smo uvijek bili. Ovih dana se, nažalost, to potvrđuje. Čovjek je sklon zaboravljanju, pa nas priroda u civilizacijskom hodu ciklički opominje da smo neraskidivi dio nje, da ćemo opstati kao vrsta i razvijati se jedino u korelaciji sa njom. Za brojne pošasti upravo je kriv čovjek - požari, poplave, epidemije, zagađenost životne sredine. Kuga, španska groznica, kolera... - dolazile su kao kazna i opomena, usljed svekolike prekomjernosti, alavosti, pohlepe, nebrige. Plašim se samo da ćemo ubrzo i ovu pandemiju zaboraviti i vratiti se starim navikama. I tako do neke nove…nažalost”, njen je zaključak, a Kovačević potvrđuje da je korona i situacija koju je ista izazvala “možda i trebalo da se dogodi kako bi ljudski rod malo zakočio”...

Kasnije, šta god da se desi, on naglašava da u ekonomskom smislu ne bi smjelo da se odrazi na kulturu jer se za nju već malo novca izdvaja. “Ovo je trebalo da nam se dogodi, da malo zakočimo, okrenemo se sebi i porodici, fokusiramo se na prave vrijednosti i shvatimo da smo svi jednaki i da smo ljudi. Kakva god da bude situacija mislim da ne bi trebalo da se odrazi na kulturu, jer mi toliko malo novca odvajamo za tu najdeblju i najznačajniju granu, da ako bilo šta oduzmemo, napašće je štetočine i ona će satruliti i pući”, kaže Kovačević. Iz Ministarstva kulture dodatno poručuju da svi zajednički moramo biti istrajni i pojedinačnom odgovornošću doprinijeti situaciji.

“U nadi da će pandemija virusa korona uskoro biti prošlost, na nama je sada da poštujemo mjere i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, da nam prioritet bude da sačuvamo ljudske živote i da u toj misiji svi budemo ujedinjeni. A budući da su kultura i umjetnost opstale i u najtežim vremenima, aktuelna situacija, koja nalaže socijalnu distancu i rad, odnosno stvaranje od kuće, može biti još jedan izazov, ili inspiracija više, i za naše stvaraoce iz svih umjetničkih oblasti”.

( Jelena Kontić )