Proizvođači plaćali da se oslobode viška nafte
Zbog pada potražnje i nedostatka kapaciteta za skladištenje, cijene nafte u SAD juče prvi put u istoriji bile u minusu
Cijene američke nafte juče su prvi put u istoriji bile u minusu pošto su sjevernoamerički naftni proizvođači ostali bez prostora za skladištenje viška sirove nafte nastalog usljed krize, koju je izazvala pandemija koronavirusa.
U roku od nekoliko sati cijena američke sirove nafte kolabrirala je, a u jednom trenutku je pala za 114 odsto na minus 38 dolara po barelu, što znači da su proizvođači bili primorani da plaćaju kupcima da prihvate naftu koju više nemaju gdje da skladište, pošto su kapaciteti za skladištenje popunjeni.
„Problem globalne neuravnoteženosti snabdijevanja i potražnje je počeo da se odražava na cijene“, kazao je za „Gardijan” Bjornar Tonhaugen, šef za naftu u istraživačkoj firmi „Ristad enerdži“. „Dok se proizvodnja nastavlja relativno neometano, skladišta se pune na dnevnoj bazi. Svijet koristi sve manje nafte i proizvođači sada vide posljedice“. „Gardijan“ je tokom vikenda objavio da je rekordnih 160 miliona barela nafte uskladišteno u „supervelikim“ naftnim tankerima izvan najvećih svjetskih luka, usljed najvećeg pada potražnje u zadnjih 25 godina.
Kolaps cijena na američkom naftnom tržištu ubrzan je i zbog toga što je juče bio posljednji dan da naftni proizvođači trguju sa barelima zakazanim za isporuku sljedećeg mjeseca, kada se očekuje da će biti popunjeni kapaciteti za skladištenje. Stoga se trgovci pokušavaju riješiti nafte kako bi izbjegli da plaćaju dodatne troškove isporuke i skladištenja.
Nakon prvobitnog jučerašnjeg kolapsa i zapadanja u minus cijena West Texas Intermediate nafte, reference za američku naftu je na kraju dana iznosila manje od 9 dolara po barelu, što predstavlja pad od preko 50 odsto, prenio je BBC Juče je zabilježen pad od 5,3 odsto i Brent nafte, reference koju koristi Evropa i ostatak svijeta, a cijena po barelu je bila 26,58 dolara
Naftna industrija se suočava sa problemom pada potražnje i unutrašnjim sukobima između proizvođača.
Ranije ovog mjeseca, članice OPEK-a i njihovi saveznici su postigli dogovor o rekordnom smanjenju globalne proizvodnje za oko 10 odsto. Taj dogovor predstavlja najveće smanjenje proizvodnje nafte koje je ikada usaglašeno. Međutim pojedini analitičari su kazali da rezovi neće biti dovoljni za oporavak tržišta.
„Nije dugo trebalo da tržišta pokažu da sporazum OPEK plus nije dovoljan da u sadašnjem obliku uspostavi ravnotežu naftnih tržišta“, kazao je za BBC Stiven Ines, glavni strateg za globalna tržišta u Aksikorpu.
U SAD i drugim djelovima svijeta, proizvođačli nafte su donijeli komercijalne odluke da smanje proizvodnju, međutim svijet i dalje ima više sirove nafte nego što je koristi. Kapaciteti za skladištenje na kopnu i moru se veoma brzo pune, a dok taj proces traje izvjesno je da će cijene dodatno padati.
Za bitniji preokret na tržištu neophodan je oporavak potražnje a to će, kako navodi BBC, zavisiti od načina na koji se bude odvijala zdravstvena kriza. Oporavak cijena očekuje se u drugoj polovini godine kako budu popuštale restriktivne mjere, ali većina analitičara ne očekuje da će one dostići ni približno isti nivo kao prije izbijanja pandemije.
( Nada Bogetić )