Simović: Čeka nas izazovna jesen, zima i proljeće: Konjević: Mjere obuhvatne, ali nijesu dovoljne

U Skupštini je završena rasprava o mjerama koje je Vlada preduzela na sprečavanju širenja koronavirusa čiji su predstavnici najavili da će značajan dio sugestija uvrstiti u nove mjere.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović rekao je da su poslanici pokazali odgovornost prema državi i građanima i Skupština će nastaviti da prati i procjenjuje sve preduzete mjere.

On je poručio da građani nastave da poštuju mjere, a Vladi da sprovodi socio-ekonomske mjere i da nastavi sa definisanjem novih.

"Predlažem da nadležni odbori zbog pogođenih grana privrede na sjednicama razmotre ovu informaciju i da imamo i njihovu informaciju“, rekao je Brajović.

Poslanik SDP-a Raško Konjević pozvao je vlast da zajedno nađu izlazak iz krize.

On je kazao da ovakve krize, koje će iz zdravstvenih preći u ekonomske je prilika da se preispita šta se do sada radilo.

"Nemamo više luksuz da dozvolimo sebi da u pet godina mijenjamo strategije razvoja, one se ne mijenjaju svake godine. Mjere vlade jesu obuhvatne, ali nijesu dovoljne, neće omogućiti očuvanje radnih mjesta“, rekao je Konjević.

On je pozvao Simovića da odgovori koliko će banke obračunati kamatu na kredite s obzirom da guverner centralne banke radoje Žugić ćuti a ima platu od 3.500 eura.

Milutin Simović poručio je da svaki oboljeli, a posebno izgubljeni život je beskrajno vrijedan i razlog je za brigu i žaljenje i tu nema mjesta za nadmetanje.

"Ovo je globalni problem koji traži globalni odgovor. Hoću da budem optimista i da vjerujem da naš ekonomski sistem kakav je takav je može naći odgovor koji može biti brži i efikasniji nego u razvijenijim državama. Čeka nas izazovna jesen, zima i proljeće, ali moramo da sačuvamo svako radno mjesto. I radićemo zajedno, šta drugo radimo, nijesmo došli da se svađamo", rekao je Simović.

On je najavio da će Vlada sjutra izaći sa novim paketom mjera.

On je kazao i da ne stoje iznijete konstatcije na račun NKT koje je formirano rješenjem Ministarstva zdravlja od 3. februara.

"To je bilo prvo rješenje koje se mijenja. Do sad ih ima 11 jer je vrijeme tražilo takvo tijelo. Formirano još sedam operativnih štabova. Tu nema ništa sporno“, naveo je Simović.

On je poručio i da ne može niko bez obzira kako se zvao ili prezivao da bude izuzet od mjera, bez obzira bio dio duhovnog ili svetovnog života.

„Nepoštovanje mjera je atak na zravlje i živote građana. Ne može niko prkositi i pokušavati da dokaže da je iznad zakona ove države. U pitanju su veliki ulozi. Institucije će i dalje spovoditi mjere koje opravdavaju cilj“, rekao je Simović.

Predložili zaključke Skupštini

Poslanici Aleksandar Damjanović, Goran Danilović, Anka Vukićević, Željka Savković i Goran Radonjić uputili su Skupštini Predlog zaključaka povodom Informacije o do sada preduzetim aktivnostima na suočavanju sa pandemijom Covid 19, o kojoj je danas završena rasprava.

"Ralozi za donošenje zaključaka sadrže se u činjenici da je neophodan sveobuhvatan i kontinuiran nadzor Skupštine nad mjerama koje sprovodi Vlada i nadležne institucije u sprečavanju, odnosno otklananju posljedica pandemije Covid 19", navodi se u predlogu Posebnog kluba poslanika.

Potrebno je kakos e dodaje, i da Skupština ima aktivnu ulogu u procesu otklanjanja ili ublažavanja posljedica pandemije na način što će u skladu sa svojim ovlašćenjima, doprinijeti da nadležne institucije predložene i najavljene mjere sprovode brže, odlučnije efikasnije i racionalnije.

Predloženo je da Skupština zaključi da od početka pandemije nije imala dovoljnu kontrolnu i nadzornu funkciju, između ostalog i zbog odluka izvršne vlasti, kao i da je ne ulazeći u efekte pojedinih mjera, najveći dio predložen i realizovan jednostrano, voljom vlasti, bez učešća opozicije i najvećeg dijela civilnog sektora i u tom smislu Skupština osuđuje sve pokušaje zloupotrebe pandemije u političke svrhe.

"Skupština ukazuje da su dosadašnje predložene mjere iz oblasti ekonomske i socijalne politike nedovoljne, da moraju biti brže predlagane i sprovođene sa jasnim mehanizmima sprečavanja zloupotrebe kako bi državna podrška stigla onim građanima i onom dijelu privrede koji su zbog pandemije odnosno mjera NKT i naredbi Ministarsta zdravlja najviše pogođeni. Skupština predlaže da minimalni iznos direknih mjera podrške privredi i građanima ne može biti niži od sedam odsto procijenjenog BDP-a na kraju 2019", navodi se u predloženim zaključcima.

Predloženo je i da jedan od zaključaka bude da Skupština poziva Vladu i ostale nadležne institucije da tokom pandemije ne prekoračuju Ustavom i zakonima definisana ovlašćenja, da poštuju lična, vjerska, politička, ekonomska , socijalna i kulturna prava i slobode građana i da sve aktivnosti i mjere koje donose budu u skladu sa pravnim okvirom Cne Gore.

"Vlada će tokom pandemije najmanje jednom mjesečno Skupštini dostavljati informacije o aktivnostima na otklanjanju, odnosno ublažavanju posljedica pandemije sa predlogom mjera iz svoje nadležnosti o kojoj će Skupština raspravljati na sjednici", navodi se u predlogu zaključaka.

Opozicija pozvala vlast da utvrdi jasne kriterijume za podjelu pomoći iz budžetske rezerve

Poslanici opozicije pozvali su vlast, tokom rasprave o izmjenama zakona o finansiranju politčkih subjekata i izbornih kampanja, da utvrdi jasne kriterijume za podjelu pomoći iz budžetske rezerve.

Ministar finansija Darko Radunović obrazlažući predlog rekao je da je osnovni razlog za izmjene Zakona da se u opravdnim okolnostima omogući dodjela socijalnih davanja iz budžetske rezerve.

On je kazao da je povećan broj zahtjeva za socijalnu pomoć centrima za socijalni rad, a pojavljuju se novi zahtjevi ljudi koji su ostali bez posla i ne mogu da plate zakup stanova.

On je naveo i da je veliki broj zahtjeva ostao nerealizovan, tako da je samo za Podgoricu u prvoj polovini aprila ostalo neizvršeno 630 zahtjeva ljudi koji imaju pravo na pomoć.

„Naša procjena je da će za ovo trebati oko 200 hiljada eura za dva mjeseca“, rekao je Radunović.

Milun Zogović (DF) kazao je da podržava da treba pomoći najugoroženie, ali ne na način da DPS politički kapitalizuje socijalnu pomoć i uslovljava ljude da im daju podršku na sljedećim izborima.

On je pozvao na kompromis tako što će se prihvatiti DF-ov leks specialis.

Raško Konjević (SDP) kazao je da „koga zmija ujede i guštera se boji“ i ovdje nije stvar u potrebi određenog broja građana da dobiju pomoć.

„Zašto se stvar ne postavi na sistemski način? Ne postoji nijedan pravni akt koji zadužuje uži kabinet vrha Vlade da se bavi socijalnom politikom i dobravanjem socijalne pomoći. Trebalo bi da postoje institucije koje se bave tim“, rekao je Konjević.

On je rekao da je sakrivanje podataka o trošenje iz buždestke rezerve opravdano ako se radi o fiansiranju državne bezbjednosti i Vojske.

„Ali naš je utisak da se stvari proglašavju tajnim zbog netransparentnosti. Ovdje je tipičan primjer povjerenja kojeg u ovoj situaciji između vlasti i opozicije nema“, rekao je Konjević i pozvao vlasti da daju odgovarajuće procedure koje će zadržati elementarni nivo poverenja.

On je takođe pozvao građane koji su u stanju socijalne potrebe da se obrate Vladi za pomoć, pa ako je ne dobiju da se jave nekom od opozicionih poslaničkih klubova.

„Pitaćemo Vladu zašto nijesu dobili pomoć, pa ćemo upoređivati sa onima koji su dobili“, rekao je Konjević.

Boris Mugoša (SD) ocijenio je da je veoma važno da postoje jasni kriterijumi jer samo se tako može nekome objasniti zašto nije dobio pomoć.

Poslanik Neđeljko Rudović (Demos) rekao je da opozicija nema povjerenja u Uži kabinet Vlade jer znaju šta šta je uradio na primjer u aprilu 2016.

„Uoči dogovora o prelaznoj Vladi za jedan dan Uži kabinet je podijelio 2,6 miliona eura što keša za kupovinu stanova funkcionerima, što za kupovin stambenih jedinica funkcionerima vlasti. Zato služi novac iz tekuće budžetske rezerve i zato ne možemo imati povjeranja u ovakav Uži kabinet“, kazao je Rudović.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović smatra da je za pomoć poterbno dati dva miliona, jer je tekuća rezerva planirana na 20 miliona.

„Nije ovo 200 hiljada, biće na kraju da date milione. Nije problem, ajde da bude dva miliona, ali da znamo kako i na koji način su podijeljeni“, naveo je Damjanović i dodao da je kada je tražio podatke o trošenju novca iz bidžetske rezrev dobijao „crn papir“.

Skupština će raspravu nastaviti sjutra u 11 sati.

Bošnjak: Iritantno je kada nama kažete slušali ste pa ćemo sad malo da popustimo, kao da smo mi vaši kućni ljubimci

Sjednica je nastavljena nakon pauze koju je u jednom trenutku na zahtjev Demokratskog fronta (DF) dao predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović jer je jednom od lidera DF Andriji Mandiću i mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju policija uručila poziv da se jave Tužilaštvu pod prijetnjom hapšenja zbog prisustva sahrani istoričaru Vladu Jovićeviću.

Tokom zasijedanja došlo je do polemike poslanika Demokratskog fronta (DF) i Demokratske partije socijalista (DPS) nakon što je poslanica DF Branka Bošnjak dovela u pitanje stručnost članice Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) Vesne Miranović.

Ona je optužila Miranović da je karijeru na Univerzitetu gradila preko političkih veza, "pozivajući se na Mila", a ne referenci i da je mobingovala ljude u Institutu za zdravlje djece, zbog čega je opomenuo predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Nakon toga su proceduralno reagovali poslanici DPS, Nikola Rakočević i Andrija Nikolić, kao i Slaven Radunović iz DF.

Bošnjak je kazala da nije rekla ništa što nije tačno i da će sve dati medijima.

Ona je pitala i kad je tačno formirano NKT, ko su njegovi članovi i kolika im je naknada.

"Okupili ste DPS kadar, najbogatije ljekare. Vrlo je iritantno kada svima nama kažete slušali ste dobro pa ćemo sad malo da popustimo, kao da smo mi vaši kućni ljubimci" navela je Bošnjak.

Jovan Vučurović (DF) optužio je vlast da je zarobila državu preko fantomskog NKT, na čijem čelu je "magistar za krtolu".

Kazao je da je na desetine hiljada ljudi na ivici siromaštva, a Vlada ne okreće glavu na njih – preduzetnici, taksisti, frizeri, zanatlije.

"Posebno su u teškom stanju radnici nikšićkog Metalca i Rudnika boksita", kazao je Vučurović.

Potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu (Forca) obratio se ministru unutrašnjih poslova Mevludinu Nuhodžiću i kazao da se nije smjelo desiti da poslanica Zdenka Popović (Demokratska Crna Gora) bude uhapšena što je radila na teritoriji Crne Gore.

"Apelujem na Tužilaštvo da odbije ono što ste procesuirali. Možemo graditi puno barijera između sebe, ali u pitanju su prioriteti. Treba znati da svaki poslanik ima pravo na svoje mišljenje, da možemo imati razlićite ciljeve ali moramo biti svi jednaki", poručio je Nimanbegu.

Nikola Rakočević kazao je da predstavljene mjere ohrabruju i da Crna Gora "hendluje problem najbolje u regionu i ponajbolje u Evropi".

"Državna intervencija jedina može spasiti ekonomiju i subvencije će spasiti radna mjesta", kazao je Rakočević i dodao da Crna Gora ovu krizu dočekuje sa jednim ozbiljnim političko-ekonomskim sistemom koji treba da služi kao primjer drugima u Evropi.

Miranović: Vaše kritike su naša snaga, mi ćemo učiti iz njih

Vesna Miranović je saopštila da su uspjeli da sačuvaju zdravlje 700 korisnika domova za stare, kao i onih u Komanskom mostu.

„Naši vojnici su bili ispred tih ustanova. Shvatili smo ulogu ostalih instrumenata vlasti jer sami ne bismo uspjeli. Vaše kritike su naša snaga, mi ćemo učiti iz njih“, poručila je ona u Skupštini.

Slaven Radunović (DF) kazao je da bi volio da vjeruje Miranović, ali ne može jer je član Savjeta DPS-a niti Mugoši „koji je za kampanju DPS-a dao koliko Milo Đukanović", niti Jevtu Erakoviću koji je u predsjedništvu DPS-a, niti Milutinu Simoviću koji je "jedan od glava ovakve politike“.

Smatra da su prirodne okolnosti išle na ruku Crnoj Gori, jer je „slijepo crijevo u Evropi u saobraćajnom smislu“.

„Nemojte da se kitite tuđim perjem, sve što je zavisilo od Vlade i NKT-a je nikakvo. Zašto niko ne reaguje na pun autobus radnika Bemaxa, a hapsite ljude koji su se ispred vrata svog stana digli na vratilu dva puta radi rekreacije?“, pitao je Radunović.

Krivokapić: Ljekari plaćeni manje nego nečiji pomoćnici i čistačice

Ranko Krivokapić (SDP) pohvalio je zdravstvo što je spasilo građane, ali se spasilo i od prodaje.

„Sa ovakvim autoritetom koji ste stekli spriječili ste da to više nikome ne padne na pamet. Taj 16. avgust 2016. se neće smjeti ponoviti“, kazao je Krivokapić podjećajući na ugovor potpisan sa malteškom firmom VGH „u mraku prelazne vlade“, koji je kasnije poništen.

On je podsjetio da su ljekari plaćeni manje nego nečiji pomoćnici i čistačice, a školuju se 14 godina.

Boris Mugoša (SD) rekao je da je uvijek podržavo predlog Branke Bošnjak o povećanju plata u zdravstvu.

On je kritikovao što se cijene ne ograničavaju, a evidentno je da rastu.

„Govorimo građanima da koriste maske, ali cu cijene u Montefarmu 51 cent, a u privatnim apotekama 69 centi pa na dalje, ja sam kupio za 1,2 eura, a u nekima su i po dva eura. Nećemo da ograničimo cijene u ovo vremenu“, rekao je Mugoša.

Poslanik DF-a Branko Radulović pozvao je Ranka Lazovića da kaže istinu o „ovome čudu koje nije ni virus ni bakterija“.

„Zašto ne kažete da je 50 puta i više zaraženih? Da će to izazvati velike neurološke, kardiovaskularne, digestivne probleme? Ko preteče ovaj put, neće drugi put, neće treći put. Koji su ovo patogeni? Šta se dešava?“, pitao je Radulović.

On je pozvao da se građanima daju maske i rukavice i da se masovno testiraju, tada će se znati istina.

Lazović: Nije sav zdravstveni problem nastao sa koronom niti će sa njom nestati

Šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović u Skupštini je kazao da je na današnji dan u Crnoj Gori 316 oboljelih od koronavirusa, izliječenih je 119, 208 je aktivnih, a izgubljeno je pet bolesnika.

On je kazao da je zadovljani do sada učinjenim i da se u zdravstvenim ustanovama pruža pomoć i drugim pacijentima, kao da je i pacijentima u Tuzima obezbijeđena hemioterapija tokom karantina.

"Nije sav zdravstveni problem nastao sa koronom niti će sa njom nestati", kazao je Lazović.

On je rekao da je Krzni medicinski štab osnovan po nalogu NKT 25. marta, a aktivnosti u Institutu za javno zdravlje (UJZ) počele su prije toga.

"Nikada do sada u mojoj 34-godišnjoj praksi nije struka slušana kao sada. Preporučujem da se u ovoj zemlji svako bavi onim što zna, ja nijesam političar i neću se time baviti. Da li je struka i koliko u pravu sude rezultati“, naveo je Lazović odgovarajući na prozivke da nije testirano dovoljno ljudi, da su ostali pacijenti zanemareni.

On je saopštio da zdravstveni sistem ima 2.044 kreveta, 1.870 ljekara i sedam opštih i tri specijalne bolnice.

Milutin Đukanović (DF) kazao je da je Vladin program pomoći vrijedan maksimalno 65 miliona eura, što je najsiromašnija i najmizernija pomoć u odnosu na BDP u svijetu.

"Hvalite se da je Crna Gora najbrže rastuća ekonomija, da ima najveće prosječne plate i penzije u regionu. Hvalite s pomoći od EU i NATO. Pa gdje su pare?", pitao je Đukanović i dodao da novca prema podacima Vlade ima više nego dovoljno.

On je rekao da vlast mora prihvatiri predlog DF da se svakom građanima isplati jednokratna pomoć od po 222 eura, a svakom maloljetnom po 111 eura.

"Vlada nas obmanjuje, BDP nije realan, a prosječna plata je fikcija koju je proizveo Monstat. Ili je ova pomoć što je država siromašna, ili opljačkana, što je uzročno-posljedično. Država je prvo opljačkana, pa je zato postala siromašna. Na sceni je bila klošarsko-lopovska ekonomija, operacija je uspjela, a pacijent preminuo“, rekao je Đukanović.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović upozorio je da je ekonomija na staklenim nogama u koju će morati da se upumpa mnogo novca da bi se sačuvala preduzeća i radna mjesta.

On je pitao da li je dobar dogovor Centralne banke Crne Gore CBCG sa bankama o moratorijumu na kredite i da li CBCG radi za banke ili građane.

"Gdje je odgovornost CBCG i zašto je obmanula javnost?", pitao je Rudović govoreći od oko 20 miliona eura kamate koje će banke obračunati tokom moratorijuma.

On je kazao i da se milijardu i po eura gubi zbog tolerisanja sive ekonomije.

Pitao je da li je bilo u ovakvoj situaciji mudro trošiti pare na parče autoputa i da li je tačno da je poslije proglašenja epidemije Vlada avansno uplatila iznose izvođačima radova na kapitalnim projektima.

"Da li je moralo da se potroši 360 miliona depozita za vraćanje dugova? Ako neko poziva na političko zajedništvo, ono će biti prijeko potebno za definisanje ekonomskih mjera i to podrazumijeva vladavinu prava i nečiju političku odluku da mu je preča Crna Gora nego on sam ili DPS“, poručio je Rudović.

Poslanica SDP, Draginja Vuksanović Stanković kazala je da se, prilikom definisanja paketa pomoći, ne smije zaboraviti na taksiste, frizere, kozmetičare i sve one koji vode mala i srednja preduzeća, a koji sada trpe.

"Trpe njihove porodice, država ima para, kad naplati one poreze u iznosu od 700 miliona eura koje duguju tajkuni, imaće država para", navela je Vuksanović Stanković.

Poslanik DF, Strahinja Bulajić pitao je šta je sa osobama sa posebnim potrebama u Komanskom mostu i ostalim institucijama, kojima je zabranjena posjeta roditelja od početka blokade.

Mugoša: Građani da se pridržavaju mjera, u suprotnom ćemo vratiti ranija ograničenja

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša poručio je sa skupštinske govornice građanima da se pridržavaju mjera, jer će u suprotonom vratiti ranija ograničenja.

On je u Skupštini rekao da je ponašanje građana nakon popuštanja mjera samo reakcija na dosadašnja ograničenja i da će već danas i sjutra biće drugačije.

"Ako ne bude tako, moraćemo da vratimo mjere koje su bile. Ne smije se dozvoliti da se kontrola i nadzor ispuste jer ćemo to skupo platiti. Ako ne budemo imali kontrolisanu epidemiju, onda me je strah da bismo imali veći broj inficiranih, a to prati veliki broj teških slučajava i na kraju slučajevi smrti, a sistem bi bio zagušen", upozorio je Mugoša.

On je kazao da je Crna Gora počela sa testiranjima 17. februara nakon što je SZO dostavila hiljadu testova.

"Mjesec dana smo testirali prije nego što smo otkrili prvi slučaj“, rekao je Mugoša.

Dodao je da Slovenija ima veći broj testiranja jer ima nekoliko referentnih laboratorija, pa je i Crna Gora slala uzorke njima dok nije dobila testove.

Kada su u pitanju Kinezi, kako je dodao, preduzeli su niz mjera i napravljen je dogovor da se radnici iz provincije Hubei i grada Vuhana više ne vraćaju, što je ispoštovana, a ostali su prošli karantin.

"Rezultat toga je da nemamo nijednog Kineza koji je inficiran", kazao je Mugoša.

On je dodao da nijesu samo zdravstveni radnici zaslužni za to što su mjere na vrijeme sprovedene, već je ovo bio sveobuhvatan odgovor zajednice.

Skupštinsku raspravu možete pratiti i na Televiziji Vijesti.

NKT juče predstavilo do sada preduzete mjere, opozicija Vladu optužila za kršenje Ustava

Predstavnici Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) juče su predstavili mjere koje su do sada preduzete, ocjenjujući da su bile pravovremene i da je ova kriza bila i biće veliko iskušenje i za najrazvijenije zdravstvene, ekonomske i socijalne sisteme.

Iz opozicije su Vladu optužili za kršenje Ustava i pozvali građane da podnose tužbe zbog protivustavnh i nezakonitih mjera.

Na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja su i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Predlog zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, Predlog zakona o urgentnim mjerama podrške građanima Crne Gore zbog epidemije zarazne bolesti COVID 19 (lex specialis), Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Predlog zakona o privrednim društvima. U dnevni red Skupštine je, na predlog DPS-a, juče uvršten Predlog zakona o amnestiji kojim se smanjuje kazna osuđenima u zatvoru za 15 odsto, odnosno deset odsto onima koji još nijesu počeli sa odsluženjem kazne.

Predlog su podnijeli Demokratska partija socijalista (DPS), Forca, Bošnjačka stranka (BS), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Liberalna partija (LP).

Socijaldemokrate (SD) su glasale da se taj zakon uvrsti u dnevni red Skupštine.

( Biljana Matijašević )