CGO objavio izvještaj: Institucije "ostale doma" i ćutale na kršenja ljudskih prava, dobri rezultati na nivou zaštite javnog zdravlja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je izvještaj Crna Gora i korona – stanje nacije u prvih šest sedmica, koji analizira institucionalni okvir i praksu, poštovanje ljudskih prava, zatim poziciju opozicije, medija i civilnog društva, uz kratak osvrt na pojedina pitanja koja se odnose na nezavisne institucije za vrijeme epidemije virusa COVID 19.

"Istraživački tim CGO-a koristio je javno dostupne izvore, a radi kvalitativnog uvida, zbog nemogućnosti organizacije fokus grupe u uslovima pandemije, urađeno je 10 intervjua sa predstavnicima nevladinih organizacija, medija, pravosuđa i zdravstva i ocjene iz tih intervjua su uključene u izvještaj, uz anonimiziranje sagovornika, ali sa referencom oblasti kojoj pripadaju", navode iz CGO.

Izvještaj konstatuje veoma dobre rezultate na nivou zaštite javnog zdravlja zahvaljujući određenim djelovima sistema koji su pokazali zavidan kapacitet da uspješno upravljaju ovom zdravstvenom krizom, ali i odgovornosti i disciplinovanosti crnogorskih građana i građanki u poštovanju mjera i praćenju preporuka.

U izvještaju se naglašava da poštovanje demokratskih principa i ljudskih prava i sloboda, na jednoj strani i zaštita javnog zdravlja, na drugoj strani ne mogu i ne smiju biti suprostavljeni koncepti. "Činjenice, percepcije i iskustveni doživljaji različitih strana bude zabrinutost da se u složenom crnogorskom društveno-političkom miljeu, koji karakterišu i institucije slabog demokratskog kapaciteta, olako prelazi preko nekih stvari koje mogu da se vrate u vidu ozbiljnih problema", navode iz CGO.

"U kontekstu vanrednog bez proglašenog vanrednog stanja, poseban osvrt je dat na krizni menadžment koji su karakterisali formalni nedostaci i politički izbori, a što je bilo vidljvo kroz nepoznanice oko osnova za formiranje, nadležnosti i način rada Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), ali unutrašnje odgovornosti unutar čitavog sistema. Dodatno, to sve je obilježilo partijsko kadriranje u kojem su marginalizovani nezavisni stručnjaci. Analizirane su i mjere koje je NTK donosio, kao i način komunikacije prema različitim javnostima", saopšteno je iz CGO.

Među pozitivnim, a nedovoljno medijski komuniciranim aspektima, ističe se rad Ministarstva vanjskih poslova u procesu vraćanja crnogorskih državljana u vrijeme pandemije u Crnu Goru. Takođe, navodi se i da je obrazovni sistem transformisan u vrlo brzom roku kako bi đaci i studenti učili kući, što je pratio veliki trud, entuzijazam i posvećenost u tom sistemu, ali i dodatni angažman samih roditelja i drugačiji pristup djece.

"U Crnoj Gori ni u redovnim okolnostima ne postoji potreban balans tri grane vlasti, kao ni nezavisnost onih instititucija koje su kao takve formalno-pravno pozicionirane, a taj disbalans je u prvih šest sedmica pandemije bio još izraženiji. Ocjenjuje se da je Skupština praktično bila na respiratoru, bez plenarnog okupljanja do prije neki dan, ali i bez inicijative da da aktivno učestvuje u rješavanju problema i da vrši svoju kontrolnu funkciju u odnosu na Vladu. Vlada je Skupštini poslala izvještaj o aktivnostima u suočavanju sa COVID19 bez ijedne naznake da je došlo do bilo kakvih propusta ili poteškoća u radu vladinih organa i sa hvalospjevnim tonom, uz vješto izbjegavanje svih “nezgodnih” aspekata", navode iz CGO.

Ističe se i da rad Vlade karakteriše netransparentnost.

"Nema podataka o datumima održavanja i sadržaju osam sjednica od 19. marta do 24. aprila 2020, a nijesu dostupni ni integralni materijali sa tih sjednica kako je to do sad bila praksa. U čitavom periodu je objavljeno samo nekoliko saopštenja iz kojih saznajemo da je “Vlada Crne Gore bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova” donijela niz odluka i iz kojih se vidi da su donošene odluke i o pitanjima koja nijesu bila urgentna. Nijedna od tih odluka nije bila efektualizacija prijedloga kritički orijentisanih NVO koje su učestovali u dijalogu kroz inicijativu Savez za Evropu."

Na pitanja o donacijama, ostalo je nedovoljno pojašnjeno koliko su tačno sredstava dali privrednici, dodaju iz CGO. "A posebno oni koje je premijer pozvao direktno i kojima se izraženo zahvaljivao (poput Statisa, Šinavatre, Pue, itd), kao i koji su privrednici u ovoj situaciji i potencijalno zaradili. Izvještaji o načinu trošenja sredstava sa računa NKT-a su se, ipak, počeli periodično i zbirno objavljivati posljednjih sedmica", dodaju iz ove NVO.

Navodi se da nije bilo ozbiljnijih pritužbi na rad policije, inspekcija, Vojske, i drugih organa koji su se starali o primjeni mjera i naredbi, "ali je još rano za zaključak da su sve ovo vrijeme radili u skladu sa zakonima i propisima".

"Interesantno je da nije notiran nijedan javno izražen disonantan zvaničan glas iz pravosuđa i nezavisnih institucija u odnosu na odluke i mjere Vlade. Iako je zaustavila mnoge važne procese, pandemija korona virusa nije uticala na nastavak sistemskog “pokoravanja” institucija koje zakonski okvir definiše kao nezavisne – poput Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP)", dodaju iz CGO.

Pitanje zapošljavanja u organima javnog sektora je obično u fokusu opozicije, medija i NVO. "Tokom pandemije, mnogima je promaklo na desetine javnih oglasa koje su raspisivale škole, Poreska uprava, Ministarstvo odbrane, itd", dodaje se u saopštenju.

"Posebno su elaborirani sistemsko kršenje ljudskih prava kroz objavljivanje spiska lica u samoizolaciji, zatim primjena spornog člana 398 Krivičnog zakonika koji se odnosi na širenje panike i nereda, ali i mjera za ograničavanje kretanja i zabranu okupljanja građana, koje su donešene bez sprovođenja ustavnih procedura za uvođenje ovakvih mjera. Na sva ta kršenja ljudskih prava, institucije u Crnoj Gori su “ostale doma” i ćutale. Kad je riječ o primjeni mjera i naredbi, ukazano je na neujednačenost prakse u sankcionisanju", navode iz CGO.

Dodaje se da je preovlađujući utisak da je opozicija uglavnom bila u (samo)izolaciji, uz nešto jače reakcije nakon objavljivanja Vladinih ekonomskih mjera.

"Opozicija je predložila niz mjera, među kojima je bilo ozbiljnih i vrijednih, ali i populističkih prijedloga. Vlada je uglavnom ignorisala sve što je dolazilo od strane opozicije. Izbore u Tivtu je odložila pandemija a ne zakon, navodi se u izvještaju, uz elaboriranje nezakonitosti odluke predsjednika države o odlaganju ovih izbora, a što nije bilo predmet interesovanja ni opozicije ni nevladinih organizacija koje prate izbore", dodaju iz CGO.

Nevladin sektor je, kako se navodi, djelovao sa smanjenim intenzitetom i promijenjenim režimom rada, što je uticalo na obuhvat tema i korisnika. "Konstatuju se reakcije NVO oko kršenja ljudskih prava, pitanja koja se odnose na nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama i izbor direktora AZLP, kao i onih koje se odnose na marginalizovane grupe (Romi, OSI, žene). Naglašava se da je građanski aktivizam došao do izražaja i kroz brojne pojedince koji su iskazali solidarnost i spremnost da samoinicijativno ili kroz neke organizacione forme volonterski pomognu."

"Mediji su se, uglavnom, pokazali imuni da terapiju kojim im je Vlada davala, a što je ilustrovano i činjenicom da samo u Crnoj Gori nijedan medij i medijska organizacija nijesu našli ništa sporno u konferencijama za novinare NKT-a bez novinara. Ipak, nijesu svi podjednako “otupili” oštricu i čini se da se posljednjih dana više otvaraju i one teme koje ne diktira vlast", navode iz CGO.

Ukazivanje na nedostatnosti u primjeni demokratskih principa i poštovanju ljudskih prava u vrijeme kada se borba za javno zdravlje pozicionira kao priroritetna nije popularno, ali je neophodno i ljekovito upravo radi zdravlja društva tokom i nakon same pandemije, ocjenjuje se u izvještaju.

"Bilo bi važno koristiti naučene lekcije za očekivane neizvjesnosti – od onih koje se odnose na privikavanje na nove uslove života koji će još neko vrijeme biti određeni strahom od povratka virusa korona, tako i suočavanje sa egzistencijalnim i ekonomskim pitanjima, ali i raspakivanje kofera starih i trajućih problema. A da bi se to sprovelo što uspješnije potrebno je graditi povjerenje kroz više osjećaja i akcije vlasti za javni interes, otvorenosti za drugačija mišljenja, inkluzivnosti i oslobađanja institucija. Upravo stoga je nasušna potreba uvijek, a posebno u vrijeme pandemije, držati se dosljedne primjene zakona i jačanja demokratskih institucija i praksi", zaključuje se u izvještaju.

( Vijesti online )