Borba s virusom prerasla u kampanju DPS-a

Crna Gora bilježi solidan rezultat u borbi protiv koronavirusa, i to zahvaljujući djelovima zdravstvenog sistema, ali je prvih šest sedmica od pojave prvog slučaja obilježilo političko filtriranje ljekara, znakovi pitanja pored formiranja Nacionalnog koordinacionog tijela koje vodi borbu protiv epidemije, izostanak kontrolne uloge Skupštine, pasivna opozicija, kršenje ljudskih prava bez reakcije Ustavnog suda...

To stoji u analizi Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Crna Gora i korona: stanje nacije u prvih šest sedmica”.

Istraživački tim CGO je analizirao institucionalni okvir i praksu, poštovanje ljudskih prava, poziciju opozicije, medija i civilnog društva, uz kratak osvrt na pojedina pitanja koja se odnose na nezavisne institucije. Korišćeni su javno dostupni izvori, a radi kvalitativnog uvida, zbog nemogućnosti organizacije fokus grupe u uslovima pandemije, urađeno je desetak intervjua sa predstavnicima NVO, medija, pravosuđa i zdravstva i ocjene iz tih intervjua su uključene u izvještaj, uz anonimiziranje sagovornika, ali sa referencom na oblasti kojoj pripadaju.

Krizni menadžment: formalne smetnje i politički filteri

Iz CGO napominju da je NKT zvanično proglasilo epidemiju 26. marta. Podsjećaju da je na čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović, dok je njegov zamjenik ministar zdravlja Kenan Hrapović.

“Čini ga 18 članova, a ispod sebe ima pet operativnih štabova za: koordinaciju mjera sa sprečavanje širenja koronavirusa, povratak crnogorskih državljana iz inostranstva, podršku privredi, povlačenje i koordinaciju međunarodne pomoći i upravljanje donacijama. Takođe, u okviru NKT djeluje i Krizni medicinski štab, kojeg čini u osnovnoj postavci 13 članova iz različitih zdravstvenih institucija, a unutar Kriznog medicinskog štaba su i tri dodatna tima (za formiranje privremenih bolnica, za formiranje respiratornih centara, za obezbjeđivanje medicinske opreme i sredstava)”, navodi se u analizi.

Ističu da je javnosti do 14. aprila bio nepoznat pravni osnov formiranja i detaljna struktura NKT-a, ali i da niko od desetak sagovornika CGO iz različitih oblasti nije znao da objasni pozicioniranost NKT-a, Kriznog štaba i drugih tijela koja su se sukcesivno pominjala u javnosti u periodu sprovođenja intervjua.

Iz CGO napominju i da, prema podacima Sindikata doktora medicine, Crna Gora ima 42 epidemiologa, ali da su samo tri među više od 100 članova složene strukture koja uključuje NKT, operativne štabove, Krizni štab i timove.

“Struka se uključuje na način što se prolazi kroz politički filter. Samo politički aktivni učestvuju u donošenju odluka i strategija. Nejasno je kako protiv-epidemijskim mjerama, što je domen specijalizacije epidemiologije, upravljaju hirurzi, ortopedi, sudski patolozi… Ali, ono što im je svima zajedničko jeste politička pripadnost ili podobnost”, ocjenjuje intervjuisani sagovornik iz zdravstva.

Vođstvo u okviru dozvoljenog

​U analizi se ističe da u Crnoj Gori formalno nije proglašeno vanredno stanje, ali da je opozicija otvarala to pitanje, pa se sticao utisak da je bila za tu opciju.

“Olako se zanemarivala činjenica da bi vanredno stanje uticalo na dodatna ograničenja prava i sloboda građana i građanki, a što upravo zbog slabih demokratskih kapaciteta institucija nije trebalo ni prizivati”, napominju iz CGO.

Donešene mjere su, ističu, bile brojne, često nedovoljno razumljive, praćene dodatnim tumačenjem ili izmjenama usljed procjene da nijesu primjenjive na prvobitno definisan način.

Očekivano je bilo, u ovoj prvoj fazi, veliko povjerenje u NKT i najprisutnija lica iz zdravstva, koja su izlagala zvanične podatke.

“Dobri rezultati mjera su se pripisivali IJZ, dok su loši rezultati spočitavani građanima i navodno njihovom neodgovornom ponašanju. A građani su pokazali visok stepen kooperativnosti”, napominje, ipak, sagovornik iz zdravstva.

Mnogi su komentarisali odsustvo iz medija predsjednika države Mila Đukanovića, a uglavnom imajući za parametar njegovog kolegu iz Srbije Aleksandra Vučića. Iz CGO, međutim, ističu da je Đukanović bio u okvirima svojih nadležnosti. No, ima i mišljenja da je takav pristup ostavio posljedice na njegovu poziciju.

“Duško Marković i Vlada u potpunosti su bacili u sjenku predsjednika države i DPS-a Đukanovića, čiji lični autoritet možda prvi put poslije dugo godina ne može da dođe do izražaja”, ocjenjuje jedan od intervjuisanih novinara.

Takođe, primjetna je marginalizacija ministra zdravlja Hrapovića.

Skupština na respiratoru

U Crnoj Gori ni u redovnim okolnostima ne postoji potreban balans tri grane vlasti, a u ovoj situaciji je to još očiglednije, poručuju iz CGO.

“Skupština je odavno izgubila na legitimitetu i snazi, dok je sada zbog svoje pasivnosti i odluka Vlade dodatno derogirana njena uloga”.

Kao primjer ističu da je Vlada uredbom izmijenila Zakon o reprogramu poreskih potraživanja, koji je ranije u Skupštini usvojen kao lex specialis.

Iako je većina parlamenata u regionu zasjedala od izbijanja pandemije koronavirusa, Skupština nije održala nijednu plenarnu sjednicu više od mjesec dana - od 14. marta do 22. aprila.

Iz CGO poručuju da ne brine samo izostanak formalnog okupljanja, već i manjak inicijative Skupštine da učestvuje u rješavanju problema, kao i zapostavljanje kontrolne funkcije u odnosu na Vladu.

“Izvještaj koji je Vlada za ovo prvo zasjedanje pripremila je bez ijedne naznake da je došlo do bilo kakvih propusta ili poteškoća u radu vladinih organa i sa prenaglašenim hvalospjevnim tonom, uz vješto izbjegavanje svih ‘nezgodnih’ aspekata”, navodi se kao primjer u dokumentu.

Opozicija u (samo)izolaciji

Vladajući DPS, stoji u analizi, dominantno je bio prisutan kroz punu podršku mjerama koje je uvela Vlada ili promociju tih mjera, a to su pratili i manji koalicioni partneri. Na drugoj strani, ocjenjuju iz CGO, opozicione partije su prvih nedjelja bile medijski marginalizovane, iako su iskazale spremnost da doprinesu borbi protiv pandemije i uplaćivali novčana sredstva na račun NKT-a, ili direktno pojedinim ugroženim grupama/organizacijama.

“Teško je odrediti kad je tačno borba protiv koronavirusa postala dio direktne izborne kampanje DPS-a, ali forsiranje partijskih kadrova, posebno iz zdravstvenog sistema, vremenom je postajalo sve izraženije”, piše u dokumentu.

Vlada jeste prihvatila neke predloge pojedinih političkih partija, ali je, kazao je sagovornik iz medija, izostao stvarni dijalog i saradnja.

Opozicione partije se vremenom vraćaju u medijski diskurs, a impuls tome dao je prvi set ekonomskih mjera za ublažavanje krize, kada su imali i svoje predloge.

“Ali, ni opozicija nije odoljela da uključi i one populističke mjere koje su prijemčive biračkom tijelu”, ocijenjeno je iz CGO.

Dok pojedini sagovornici smatraju da je vlast ignorisala opoziciju, jedan aktivista NVO sektora cijeni da se ni opozicija nije snašla.

Iz CGO ukazuju i da je dio opozicije pokazao određeni aktivizam i u odbrani crkvenih poglavara kada su bili privođeni zbog kršenja mjera koje se odnose na način održavanja vjerskih obreda, pri čemu neki od njih “kontinuirano podstiču klimu netrpeljivosti prema svima koji ne dijele isti stav sa njima oko crkve ili se, pak, usude ukazati ne kršenje mjera od strane sveštenika SPC-a koje je dokumentovano”.

Izbori u Tivtu nezakonito odloženi

Lokalni izbori u Tivtu su bili zakazani za 5. april, ali ni partije koje su predale listu nijesu vodile efektivnu kampanju jer je brzo postalo jasno da se pandemija približava i Crnoj Gori. U javnosti je bilo i više upozorenja o opasnosti koje može donijeti održavanje izbora u takvim okolnostima, a CGO je 20. marta uputio predsjedniku Državne izborne komisije inicijativu za urgentno razmatranje pitanja odlaganja lokalnih izbora.

Istog dana, predsjednik Đukanović donio je odluku o prekidu svih izbornih radnji.

Ta odluka je, ističu iz ove NVO, nezakonita.

“Predsjednik je imao tri mogućnosti da odloži održavanje izbora i da to bude u skladu sa pozitivno-pravnim okvirom u Crnoj Gori. To je mogao učiniti kroz iniciranje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika, za što je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore, proglašenje vanrednog stanja ili iniciranje lex specialisa u Skupštini Crne Gore za koji je potrebna prosta većina. Đukanović nije iskoristio nijednu od ovih mogućnosti, pa samim tim njegova odluka nema pravno utemeljenje”, piše u dokumentu. Dodaje se i da opozicione partije i NVO koje prate izbore nisu pridavale značaj ovom pitanju.

Ljudska prava - sve po spisku, Ustavni sud ćuti

Tokom prvih nekoliko nedjelja, opšti utisak je da je Vlada za svoje aktivnosti suočavanja sa izazovima zaštite javnog zdravlja imala nepodijeljeno razumijevanje i podršku svih društvenih aktera.

Do prvih konfrontirajućih reakcija dolazi 21. marta, kada se opredjeljuje za vrlo sporan potez - objavljivanje imena lica koja su u samoizolaciji. Nekoliko NVO je odmah ukazalo na direktno kršenje Ustava, zakona i međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava i demokratije. Posebno je ukazano na spornost mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, na osnovu kojeg je Vlada objelodanila imena osoba u izolaciji.

“Ovo je praktično potvrđeno činjenicom da je slično tijelo u BiH poništilo pokušaj uvođenje iste mjere u BiH, ali i da nijedna druga država u regionu i Evropi nije pribjegla ovako olakom ‘rješenju’ koje uključuje svjesno kršenje ljudskih prava,” navodi se u dokumentu.

Sagovornik CGO iz pravosuđa kazao je da formalna odluka o objavljivanju imena kao dokument do danas nije dostupna javnosti, niti je poznato da li je uopšte sačinjena.

U kontekstu zaštite ljudskih prava zabrinjava ćutanje Ustavnog suda na zahtjeve za ocjenu ustavnosti i zakonitosti donesenih mjera NKT-a.

Ustavni sud je “suspendovao” svoju nadležnost iz člana 149 Ustava koji ga obavezuje da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da sve relevantne akte (odluke, mišljenja i zaključke) objavljuje na svom sajtu.

Iz CGO ističu da od početka primjene prvih mjera Vlade i NKT-a, uvidom na sajt Ustavnog suda može se konstatovati da nije održana nijedna sjednica, dok na četiri sjednice vijeća za meritorno odlučivanje, prema saopštenjima, nije bilo riječi o preduzetim mjerama usljed pandemije.

“Nasuprot tome, ustavni sudovi u regionu su bili aktivni, ukazivali na neustavnost odluka nacionalnih vlada i proglašavali ih nevažećima (primjer Kosova, Bosne i Hercegovine, Hrvatske)”, ističe se u dokumentu.

Mediji imuni na Vladinu terapiju

Vlada je od početka pandemije koronavirusa imala proaktivan pristup i informacije su bile transparentije nego što je to uobičajeno, ocijenjeno je iz CGO.

Međutim, ukazuju da su novonastale okolnosti bile osobit izazov za komercijalne medije, jer se dosta oglašivača povuklo što im je dodatno zakomplikovalo ionako lošu finansijsku situaciju. No, to, primjećuju u CGO, nije uticalo na intenzitet izvještavanja, a primjetno je da pojedini takvi mediji bilježe ogroman rast u čitanosti ili gledanosti.

“Zabrinjava, međutim, što su neki komercijalni mediji na profesionalniji način pratili krizu nego RTCG, koja je pokrivajući ovu krizu više puta prekršila novinarske standarde i etiku”, ocijenio je za CGO jedan od intervjuisanih novinara.

Među prvim mjerama koje je Vlada donijela zbog prijetnje širenja koronavirusa bila je i ona da mediji ne prate direktno konferencije za medije Kriznog štaba i NKT-a.

Uspostavljena je i platforma putem koje novinari mogu postavljati pitanja dok traju konferencije, a nijedan crnogorski medij ili medijsko udruženje nisu imali prigovor na ovakav način organizacije. Ističu da je slična mjera u jednoj od zemalja regiona ukinuta, a druge je nisu uvodile.

Iz CGO primjećuju da su rijetki bili primjeri neprijatnih pitanja za Vladu. Među takvima vrijedi izdvojiti otvoreno pismo Sindikata doktore medicine premijeru Markoviću, u kojem je ukazano na nedostatak adekvatne medicinske opreme za zdravstvene radnike. iz CGO ističu da je to pismo alarmiralo javnost, ohrabrilo i druge ljekare da progovore o uslovima u kojima rade, ali i ubrzalo institucije da rješavaju ovaj problem.

Naučene lekcije

Ukazivanje na nedostatnosti u primjeni demokratskih principa i poštovanju ljudskih prava u vrijeme kada se borba za javno zdravlje pozicionira kao priroritetna je neophodno i ljekovito upravo radi zdravlja društva tokom i nakon same pandemije.

“Države koje nemaju razvijenu političku kulturu, u okolnostima koje sve izmiještaju iz redovnog stanja, olako kliznu u tzv. ‘čvrsti stil’ vladanja koji između demokratije i efikasnosti bira efikasnost, a ta efikasnost nedugo zatim dobija i partijske boje i stavlja partikularni ispred javnog interesa”, ističu iz CGO.

Poručuju da je nasušna potreba uvijek, a posebno u vrijeme pandemije, držati se dosljedne primjene zakona i jačanja demokratskih institucija i praksi.

Obrazovni sistem brzo transformisan

Iz CGO su ocijenili da je najveći trud uložen u sistem osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Navode da je situacija bila veliki izazov za obrazovni sistem, koji je transformisan u vrlo brzom roku kako bi đaci i studenti učili kod kuće.

“Primjetan je veliki trud, entuzijazam i posvećenost u tom sistemu, a posebno onih nastavnika i nastavnica koji su stali i pred kamere i snimali lekcije, a što je predstavljalo veliku i naglu promjenu za njihov uobičajen rad. Takođe, ovo zahtijeva i značajan angažman roditelja i drugačiji pristup djece, pa će sveobuhvatnija ocjena uspješnosti ovog segmenta biti moguća tek u nastupajućem periodu”, navodi se u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Za učesnike osnovnih i srednjih škola pripremljen je koncept učenja na daljinu #UčiDoma.

Podrška privredi nedovoljna i netransparentna

Ekonomske mjere ne dolaze blagovremeno, ne adresiraju najvažniji dio crnogorske privrede - mala i srednja preduzeća, a u slučajevima najugroženijih do sad donošene mjere nijesu bile dovoljne, ocijenili su sagovornici CGO-a u dodatnim komentarima.

“Izostanak sveobuhvatnije i dugoročnije strategije kreira utisak da se više kupuje vrijeme nego strateški i sa potrebnom ozbiljnošću razmišlja o spašavanju privrede. Dio opozicije je ukazivao i na nedovoljnu efikasnost i netransparentnost Investiciono-razvojnog fonda”, navodi se u dokumentu..

Ekonomske mjere nisu bile u fokusu izvještaja CGO.

( Miloš Rudović )