Naučnici saglasni: 2020. bi mogla biti najtoplija godina
Zbog visokih temperatura u januaru mnoga su mjesta na samom sjeveru zemljine hemisfere ostala bez snijega. U februaru je na Antarktiku izmjereno čak 20 stepeni iznad nule
Najveći broj toplih dana s visokom temperaturom zabilježeni su tokom 2016. No taj neslavni rekord klimatskih promjena mogla bi srušiti 2020. Prema procjenama američkih meteorologa, šanse za to su 75 posto, piše Gardijan.
Iako je izolacija ljudi i gašenje proizvodnje zbog koronavirusa očistilo nebo, to nema nekog uticaja na klimu. Prema naučnicima, za to su potrebni dugotrajni napori.
Naime, toplotni rekordi postavljeni su već u januaru i to na područjima od Antarktika do Grenlanda što je iznenadilo mnoge istraživače. Ove godine nije očekivan meteorološki fenomen El Niño, kojeg inače povezuju s visokim temperaturama i promjenom klime u tropima.
Prema američkoj Nacionalnoj agenciji za istraživanje okeana i atmosfere, 2020. će sigurno ući u top pet najtoplijih otkad su zabilježena mjerenja.
Slično je zaključio i Gavin Šmit direktor NASA-inog Instituta za studije Svemira iz Njujorka. On procjenjuje kako postoji vjerovatnoća od 60 odsto da ova godina bude najtoplija.
Britanska meteorološka službe, The Met Office, je nešto opreznija pa su rekli da za to postoji 50 posto šanse. No, smatraju kako će se nastaviti niz "toplih godina" koji je krenuo od 2015.
Zbog visokih temperatura u januaru mnoga su mjesta na samom sjeveru zemljine hemisfere ostala bez snijega. U februaru je na Antarktiku izmjereno čak 20 stepeni iznad nule. Na drugom kraju svijeta, u mjestu Kanaku na Grenlandu je u aprilu izmjereno nezabilježenih 6 stepeni iznad nule.
Ako se gledaju temperature u prvom tromjesečju na području istočne Evrope i Azije, one su bile za tristepena više od prosjeka. Prošlog petka u Los Anđelesu izmjerena su 34 stepena. Nikad više temperature izmjerene su i u Zapadnoj Australiji.
Karsten Hauštajn, klimatolog sa Univerziteta u Oksfordu, kažeda se temperatura na planeti podigla za 1,2 stepena iznad predindustrijskkog nivoa.
"Klimatska kriza i dalje se neometano odvija. Ove godine smanjiće se emisije, no koncentracija gasova staklene bašte raste. Malo je vjerovatno da ćemo moći primijetiti usporavanje nakupljanja gasova u atmosferi, ali sada imamo jedinstvenu priliku da preispitamo svoje izbore i iskoristimo krizu oko koronavirusa kao katalizator za uvođenje održivih modela transporta i proizvodnje energije", rekao je Hauštajn.
S tim se slaže i Grejem Medž , portparol britanskih meteorologa.
"Oslanjanje i povjerenje u nauku, da bi se ljudi i države informisali o rješavanju globalnih problema, neophodni su za planiranje odgovora na buduće krize s kojima će se čovječanstvo susresti", kaže Medž.
( Vijesti online )