Špijunski alati za praćenje virusa, ali i građana

Kada bezbjednosne agencije žele da prikupe dokaze zaključane unutar iPhone one često koriste softver izraelske kompanije Cellebrite. Preko uređaja sa ovakvim softverom policija može da putem direktne konekcije sa telefonom osumnjičenog pristupi podacima i utvrdi gdje se ta osoba nalazila i sa kim se sastajala.

Sada, dok se vlade bore protiv širenja kovida-19, kompanija Cellebrite nudi ove kapacitete kako bi pomogla vlastima da saznaju koga je možda zarazio oboljeli od kovida-19. Kada je neko pozitivan, vlasti mogu da uzmu podatke o lokaciji i kontaktima pacijenta, usljed čega je lakše „staviti u karantin prave ljude“, navodi se u mejlu koji je firma Cellebrite poslala policiji u Delhiju ranije ovog mjeseca.

U mejlu se, kako prenosi Rojters, navodi da bi to bilo urađeno uz pristanak oboljelog. Međutim, u slučajevima gdje to zakon omogućava, kao na primjer kada pacijent krši zakon o javnim skupovima, policija može upotrijebiti ove instrumente kako bi „provalila“ u zaplijenjeni uređaj, savjetuje Cellebrite. „Nije nam potrebna šifra za telefon kako bismo pristupili podacima“, napisao je prodavac u marketinškom mejlu upućenom jednom visokom zvaničniku 22. aprila.

Praćenje kovida-19

Portparolka firme Cellebrite kazala je za Rojters da prodavci nude iste alate koje kompanija odavno prodaje kako bi pomogla policiji da sprovodi zakon. Kompanija takođe nudi jednu verziju proizvodne linije koju bi koristili medicinski radnici za praćenje širenja novog koronavirus, ali ti instrumenti mogu biti korišteni samo uz pristanak pacijenta i ne hakuju telefone, kazala je ona.

Marketinški potezi Cellebrite su samo dio talasa napora najmanje osam kompanija za nadzor i elektronsku špijunažu koje pokušavaju da daju novu svrhu špijunskoj i policijskoj opremi kako bi uz pomoć nje pratili virus i sprovodili karantin, kazali su u intervjuima za Rojters predstavnici kompanija što potvrđuju i njihovi promotivni materijali u koje je britanska agencija imala uvid.

Predstavnici firmi su odbili da preciziraju koje države su kupile njihove proizvode za nadzor, pozivajući se na ugovore o povjerljivosti koje su sklopili sa vladama. Međutim, predstavnici najmanje četiri kompanije kazali su da su u pocesu instaliranja proizvoda za borbu protiv širenja koronavirusa u više od dvanaest država u Latinskoj Americi, Evropi i Aziji.

Portparol policije u Delhiju kazao je da oni ne koriste Cellebrite za suzbijanje koronavirusa.

Rojters nema podatke da je američka vlada kupila ove proizvode.

Do sada, Izrael je jedina država za koju se zna da testira sistem masovnog nadzora, a zatražila je od jednog od najvećih igrača u ovoj industriji, NSO grupe da im pomogne da naprave platformu.

Ipak upotreba NSO projekta za nadzor u saradnji sa izraelskim ministarstvom odbrane još nije počela zbog zakonskih izazova u vezi sa pitanjima prava na privatnost, kazao je jedan od direktora NSO. Portparol izraelskog ministarstva odbrane Naftali Benet kazao je da NSO učestvuje u projektu, ali nije naveo više detalja.

Kompanije za tehnološki nadzor doživjele su procvat proteklih godina pošto su policijske i špijunske agencije širom svijeta tražile nove metode za borbu protiv neprijatelja koji sada često komuniciraju preko šifrovanih aplikacija za mobilne telefone. Kompanije tvrde da ih njihovo iskustvo u pomaganju vladama da prate sumnjive mreže ekstremista čini izuzetno kvalifikovanim da otkriju tajno širenje nove bolesti.

„Zaista vjerujem da ova industrija čini više dobrog nego lošeg“, kazao je Tal Dilian, bivši izraelski obavještajac a sada jedan od izvršnih direktora Intellexa, kompanije za elektronski nadzor sa sjedištem na Kipru koja sarađuje sa obavještajnim agencijama u Jugoistočnoj Aziji i Evropi. „Sada je pravo vrijeme da to pokažemo svijetu“.

Ipak pojedini tehnolozi su skeptični povodom toga da li se špijunski alati koji se oslanjaju na telefonske podatke o lokaciji mogu efikasno koristiti u borbi protiv virusa.

„To nije dovoljno precizno, u tome je poenta. Neće vam pokazati da li se nalazite pored određene osobe ili ne“, kazao je Majkl Vili. Predavač o digitalnim pravima i regulativama na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

Briga za zdravlje i pravo na privatnost

Brojna su pitanja koja se tiču prava na privatnost. Aktivisti za zaštitu građanskih prava strahuju da bi napori za praćenje virusa mogli otvoriti vrata za određenu vrstu opšteprisutnog nadzora od strane vlade protiv kojeg se bore već decenijama. Pojedine uznemirava potencijalna uloga kompanija koje se bave digitalnom špijunažom, tvrdeći da bi njihovo učešće moglo podriti javno povjerenje u vlade koje je neophodno za suzbijanje širenja virusa.

„Za ovu vrstu krize javnog zdravlja potrebno je i rješenje iz oblasti javnog javnog zdravlja - a ne upliv kompanija za nadzor željnih profita koje hoće da iskoriste krize“, kazao je Edin Omanović, iz grupe Privacy International, sa sjedištem u Londonu.

Klaudio Guarinijeri, tehnolog iz organizacije za ljudska prava Amnesty International, kazao je da eventualna nova ovlašćenja za nadzor koja prihvataju vlade u borbi protiv virusa moraju proći „temeljnu prrovjeru“.

„Novi sistemi kontrole, počev od utvrđivanja lokacije do praćenja kontakata, svi pokreću različite strahove zbog mogućih zloupotreba“, kazao je Guarnijeri.

Cellebrite, na primjer, tvrdi da zahtijeva od „agencija koje koriste naša rješenja da se pridržavaju standarda međunarodnog zakona o ljudskim pravima“.

Vladini zvaničnici su pokušali da se pozabave tim bojaznima ukazujući na do sada nezabilježenu prirodu krize.

U Južnoj Africi, na primjer, nakon što je vlada prošlog mjeseca objavila da će koristiti telekomunikacione podatke kako bi pratila kretanje zaraženih kovidom-19, ministarka za komunikacije priznala je da postoji zabrinutost zbog gubitka privatnosti.

„Poštujemo da svako ima pravo na privatnost, ali u ovakvoj situaciji naša prava nijesu ispred prava države“, kazala je ministarka Stela Nbadeni Ejbrams.

Iz južnoafričkog ministarstva zdravlja odbili su da komentarišu detalje programa i da kažu da li su kontaktirali neku od firmi za razvoj špijunske opreme.

Izvjestan broj država razvija i koristi aplikacije za praćenje kontakata zaraženih kovidom-19 koje se ne oslanjaju na podatke o lokaciji. Umjesto toga ove aplikacije, poput one koju koriste u Singapuru, Indiji i Kolumbiji, oslanja se na bluetooth tehnologiju. Ukoliko je neko pozitivan na koronavirus onda osobe koje su u njegovoj neposrednoj blizini dobiju obavještenje, zaražena osoba ostaje anonimna.

Kristof Frejzer, epidemiolog sa Instituta Big Data na Univerzitetu u Oksfordu, kazao je za Rojters da ovaj pristup ukoliko se sprovodi ispravno može spasiti živote i skratiti trajanje mjera ograničenja. „Cilj je maksimalno distancirati one koji su pod rizikom od infekcije i minimizirati uticaj na sve ostale“, kazao je on.

Ovakve aplikacije za praćenje kontakata smatraju se obzirnijim kada je u pitanju privatnost jer ljudi dobrovoljno preuzimaju aplikaciju, a osjetljivi lični podaci su vidljivi samo zdravstvenim vlastima. Ova metoda suzbijanja bolesti je u fokusu rijetke saradnje između kompanije Apple INC i Google koje sarađuju kako bi ubrzale primjenu ove tehnologije u SAD i drugim djelovima svijeta.

Međutim, ovaj pristup u velikoj mjeri zavisi od rasprostranjenosti upotrebe aplikacije, a njena preciznost ostaje upitna.

Svi pod stalnim nadzorom

Sa druge strane, upotreba platformi za masovni nadzor poput one kompanije Intellexa znači da bi svi odmah bili pod nadzorom, niko ne treba da se prijavi, niti iko može da izađe. Takav sistem može biti razvijen u roku od nekoliko nedjelja, kazao je jedan zvaničnik iz NSO grupe, koja takođe nudi svoje proizvode u brobi protiv koronavirusa.

Upotreba pojedinih špijunskih platformi za praćenje virusa znači da su svi odmah pod nadzorom, niko ne treba da se prijavi, niti iko može da izađe

Kompanija za istraživanje tržišta MarketsandMarkets je ove godine procijenila da industrija sajber špijunaže vrijedi 3,6 milijardi dolara.

Međutim, industrija je suočena sa zakonskim i etičkim ograničenjima. Grupe za zaštitu ljudskih prava optužile su pojedine kompanije da pomažu nedemokratskim vladama da na taj način napadaju disidente i aktiviste. Kompanije tvrde da pomažu vladama da spriječe terorizam i hapse kriminalce.

Prošle godine, na primjer, Fejsbukov ogranak WhatsApp optužio je grupu NSO da je pomogla vladama da hakuju 1400 meta, uključujući aktiviste, novinare, diplomate i državne zvaničnike. NSO odbacuje navode, tvrdeći da pruža tehnologiju samo pouzdanim vladinim agencijama i pod strogo određenim uslovima.

Dilian iz Intellexa je pobjegao sa Kipra prošle godine nakon što je izdat nalog za njegovo hapšenje, pod optužbom da je koristio kombi za nadzor kako bi nezakonito prisluškivao komunikaciju u toj zemlji. Dilian odbacuje optužbe, a prošlog mjeseca se vratio na Kipar i tvrdi da sarađuje sa vlastima. Portparol kiparske policije kazao je za Rojters da je istraga protiv njega u toku.

Sada, predstavnici industrije, investitori i analitičari kažu da kriza koju je izazvao koronavirus nudi obavještajnim firmama šansu da zarade milijarde dolara a da pritom „ispeglaju“ svoju reputaciju.

Indija je među državama kojoj špijunske kompanije nude svoj proizvod. U aprilu, firma Verint Systems sa sjedištem u Njujorku ponudila je indijskim zvaničnicima godišnju pretplatu u iznosu od 5 miliona dolara za niz usluga dizajniranih za identifikaciju i praćenje osoba zaraženih koronavirusom. U ponudi je platforma za geolokaciju mobilnih telefona preko predajnika i program za praćenje aktivnosti na društvenim mrežama, navodi se u dokumentima u koja je Rojters imao uvid. Izvor agencije je dodao da do sada posao nije ugovoren.

NSO grupa i Intellexa takođe nude platforme za praćenje kovida-19 državama širom Azije, Latinske Amerike i Evrope. Njihova tehnologija bi omogućila vladama da prate kretanje skoro svake osobe u zemlji koja nosi mobilni telefon, konstantno preuzimajući podatke o lokaciji. Instalirana unutar telekomunikacionih provajdera, ova tehnologija funkcioniše preko analize podataka o pozivima, kazali su predstavnici NSO i Intellexa.

Kada test pokaže da je osoba pozitivna, sistemi bi omogućili vlastima da unesu rezultat, prateći one koji su kontaktirali pacijenta u proteklih nekoliko nedjelja. Oni koji su bili izloženi primili bi tekstualne poruke u kojima ih ohrabruju da se testiraju ili odu u samoizolaciju. NSO tvrdi da administratori sistema ne bi vidjeli identitet pojedinaca.

Otkrića iz 2013. godine da je američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) prikupljala ovu vrstu podataka iz mobilnih telefona Amerikanaca i pratila prijetnje za nacionalnu bezbjednost izazvala su oluju kontroverze i rezultirala novim ograničenjima nadzora.

Invazija na privatnost

Suzan Spolding, bivša pravnica američke obavještajne zajednice i visoka zvaničnica NSA, opisala je ovaj pristup praćenja kovida-19 kao „najinvazivniji kada je u pitanju privatnost“. „To je zbog toga što podrazumijeva da svi podaci o kretanju svakoga, ne samo zaraženih osoba i njihovih poznatih kontakata, stižu do vlasti“.

Južna Koreja, Pakistan, Ekvador i Južna Afrika svi su javno nagovijestili da koriste sisteme za praćenje kontakata koristeći telekomunikacione podatke, mada nijesu iznijeli više detalja.

Južnokorejski zvaničnici kažu da svaki gubitak privatnosti usljed nadzora mora biti izmjeren u odnosu na katastrofalne ekonomske posljedice koje izazivaju mjere ograničavanje kretanja.

„Kada zabranite kretanje ljudi u krizama to je takođe ograničavanje slobode“, kazao je za Rojters Jung Seung-su, zvaničnik u vladi Južne Koreje. Ta zemlja ne koristi usluge prodavaca instrumenata za nadzor iz inostranstva.

Intellexa je u procesu instaliranja sistema u dvije zapadnoevropske države, kazao je Dilian, ali je odbio da ih imenuje.

Pojedine države koriste aplikacije za „praćenje kontakata“ na dobrovoljnoj osnovi, ali špijunske firme preporučuju masovni nadzor

U intervjuu za Rojters, zaposleni NSO koji su odgovorni za proizvod kazali su da kompanija planira pristup u deset zemalja u Aziji, na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi, ali su takođe odbili da ih imenuju.

Dilian iz Intellexa kazao je da će platforma njegove kompanije koštati između 9 i 16 miliona dolara za države sa velikom populacijom. On vjeruje da će praćenje kovida-19 biti samo početak. Kada se pandemija završi, on se nada da će države koje su investirale u njegov masovni nadzor te instrumente prilagoditi za špijunažu i bezbjednost.

( Nada Bogetić )