Vojni brodovi SAD i Kine na ivici incidenta
Američka krstarica s projektilima na navođenje "Banker Hil" u srijedu i raketni razarač "Beri" u utorak izveli su misije slobodne plovidbe u oblastima Južnog kineskog mora gde više zemalja polaže teritorijalno pravo
Dok je svijet obuzet pandemijom Kovida-19 i rastom napetosti između Vašingtona i Pekinga, američki i kineski vojni brodovi u Južnom kineskom moru bili su na ivici incidenta, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija o tvrdnjama Kine da je protjerala američki razarač što SAD negiraju.
Američki vojni brodovi su ove nedelje izveli dvije operacije "slobodne plovidbe" kako bi osporili pretenzije Kine u vodama Južnog kineskog mora, javio je CNN ističući da je to druga takva operacija u poslednjih nekoliko dana u blizini ostrva koja prema, optužbama SAD, Peking sve više militarizuje.
Operacije su uslijedile usred pojačane napetosti između Vašingtona i Pekinga zbog rukovođenja prilikom izbijanja i širenja koronavirusa u Vuhanu i nakon što je američki državni sekretar Majk Pompeo optužio Kinu da zloupotrebljava svjetsku pažnju u suzbijanju pandemije "maltretirajući" susjede u Južnom kineskom moru.
Američka krstarica s projektilima na navođenje "Banker Hil" u srijedu i raketni razarač "Beri" u utorak izveli su misije slobodne plovidbe u oblastima Južnog kineskog mora gde više zemalja polaže teritorijalno pravo.
Kineska vojska optužila je SAD za ozbiljno kršenje međunarodnog prava, i kao i suvereniteta i bezbednosnih interesa Kine "provokativnim aktima", tvrdeći da je u utorak protjerala brod američke mornarice koji je plovio Južnim kineskim morem, ističe Njuzvik.
S druge strane, portparol američke mornarice demantovao je tvrdnju rekavši da su "sve interakcije bile u skladu s pomorskim normama", navodi Njuzvik i objašnjava da Vašington osporava veliki dio pretenzija Pekinga u spornim vodama.
Iako SAD negiraju da je došlo do sukoba u Južnom kineskom moru između brodova američke ratne mornarice i kineskih vojnih brodova, činjenica da je Peking saopštio da je napao plovilo doprineće strahovima da uporedo s povećanjem tenzija sa SAD raste i kineska vojna agresivnost, ocenjuje Tajms.
Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan takođe tvrde da neki od stotina grebena i malih ostrva u Južnom kineskom moru pripadaju njima, ali je od 2014. Peking pojačao svoje tvrdnje da polaže pravo nad gotovo svim ostrvima, betonirajući grebene za izgradnju vojnih aerodroma opremljenih radarima, projektila i aviona.
Kako bi osporio kineske tvrdnje, Vašington redovno šalje svoje ratne brodove u, kako navodi, "operacije slobodne plovidbe" namenjene garantovanju prava na slobodan prolaz u međunarodnim vodama.
Iako nije jasno šta se zaista dogodilo između američkog razarača i kineskih ratnih brodova, incident podvlači opasan trend: Peking je odlučan da iskoristi odsustvo američkog rukovodstva i preokupaciju sveta korona virusom da pokaže mišiće na globalnoj sceni, ocenjuje Tajms.
List dodaje da Kina agresivno podvlači svoje geopolitičke interese u Južnom kineskom moru istovremeno nastojeći da proširi svoj uticaj na vlade i multilateralne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije iz koje su se SAD povukle.
Kina će i dalje pokušavati da sakrije svoju odgovornost za propust u zaustavljanju virusa koji je izbio u Vuhanu i koji ubija stotine hiljada ljudi širom svijeta, ali prevara o virusu nije najgora opasnost koju predstavlja kineski komunizam - to je samo njen najočitiji simptom, napisala je u komentaru za Vašington post bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli.
Kina je u proteklih mjesec dana hrabro proširila svoje domete, ističe Hejli navodeći da su u Hongkongu uhapšeni vodeći prodemokratski aktivisti i da su intenzivirane kineske akcije u Južnom kineskom moru kroz koje prolazi jedna trećina svetskih brodskih isporuka, dok je Stejt department izrazio zabrinutosti zbog kineskog testiranja nuklearnog oružja suprotno Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog ispitivanja.
Kina bilježi "višegodišnji uspjeh u brutalnosti i agresiji", ističe bivša američka ambasadorka u UN, navodeći da je ta zemlja stvorila orvelovsku državu za nadgledanje i prisilila više od milion pripadnika manjina na kampove za "ponovnu edukaciju".
Uz ocjenu da je Kina opasno drugačija sila jer se "nepokolebljivo zalaže za komunističku ideologiju i koja svoj sistem smatra superiornim", Hejli dodaje da je usredsredjivanje na ponižavajuće postupke Kine u pandemiji neophodno, ali da je virus samo mali dio prijetnji koje Kina predstavlja, zbog čega se slobodne zemlje moraju ujediniti da bi je zaustavile.
( Agencija BETA )