Kako je Tramp ucijenio Saudijce

Dok su Sjedinjene Države vršile pritisak na Saudijsku Arabiju da prekine rat cijenama nafte sa Rusijom, predsjednik Donald Tramp je postavio ultimatum saudijskim liderima.

U telefonskom razgovoru 2. aprila, Tramp je rekao saudijskom princu Muhamedu bin Salmanu da, ukoliko Organizacija država izvoznica nafte (OPEK) ne počne da smanjuje proizvodnju nafte, on neće moći da spriječi poslanike da usvoje zakon o povlačenju američkih trupa iz kraljevine, objavila je agencija Rojters, pozivajući se na upućene izvore.

Prijetnja o raskidanju 75-godišnjeg strateškog saveza, koja je tek sada objelodanjena, bila je ključna u američkoj kampanji pritiska koja je dovela do istorijskog globalnog sporazuma o smanjenju snabdijevanja naftom usljed pada potražnje u pandemiji koronavirusa - čime je Bijela kuća ostvarila diplomatsku pobjedu, piše Rojters.

Tramp je prenio tu poruku princu prestolonasljedniku deset dana prije objave o smanjenju proizvodnje. De fakto lider kraljevine je bio toliko iznenađen prijetnjom da je naredio saradnicima da napuste prostoriju da bi razgovor nastavio nasamo, rekao je Rojtersu izvor koji je dobio informacije od visokih zvaničnika administracije.

Britanska agencija navodi da ovi napori pokazuju Trampovu jaku želju da zaštiti naftnu industriju SAD od istorijskog pada cijena dok su vlade širom svijeta zatvorile ekonomije da bi suzbile širenje virusa.

Jedan visoki američki zvaničnik je rekao Rojtersu da je administracija obavijestila saudijske lidere da ako ne smanje proizvodnju, “ne postoji način da spriječe Kongres da uvede restrikcije koje bi mogle dovesti do povlačenja snaga SAD. “Ta poruka, poslata preko različitih diplomatskih kanala, sažeto je glasila: “Mi branimo vašu industriju, dok vi našu uništavate”, rekao je pomenuti zvaničnik.

”Nisam morao da mu kažem”

Rojters je u Bijeloj kući u srijedu veče pitao Trampa i to da li je saudijskom princu rekao da bi SAD mogle povući vojnike iz Saudijske Arabije.

“Nisam morao da mu kažem”, rekao je predsjednik SAD.

“Mislim da su on i predsjednik Putin, Vladimir Putin, veoma razumni. Znali su da imaju problem, i onda se ovo desilo”.

Na pitanje šta je rekao princu prestolonasljedniku Muhamedu, Tramp je rekao: “Mučili su se da postignu dogovor. I ja sam putem telefona razgovarao sa njima, i uspjeli smo da se dogovorimo” o smanjenju proizvodnje”, rekao je Tramp.

Rojters navodi da saudijski biro za odnose s javnošću nije htio da komentariše, a da je jedan saudijski zvaničnik koje je želio da ostane anoniman rekao da sporazum odražava volju svih članica takozvane OPEK plus grupe, koja uključuje OPEC i koaliciju predvođenu Rusijom.

“Saudijska Arabija, SAD i Rusija su igrale važnu ulogu u dogovoru OPEK+ o smanjenju nafte, ali bez saradnje 23 države koje su u njemu učestvovale, to se ne bi desilo”, rekao je saudijski zvaničnik koji je odbio da komentariše razgovore između američkih i saudijskih lidera.

Nedjelju dana prije Trampovog telefonskog razgovora sa princom Muhamedom, američki republikanski senatori Kevin Kramer i Den Salivan su podnijeli predlog zakona o povlačenju trupa SAD, raketa “patriot” i antiraketnih sistema iz kraljevine ako Saudijska Arabija ne smanji proizvodnju nafte. U Rojtersovom specijalnom izvještaju piše da je ta inicijativa dobijala zamah jer su kongresmeni bili ljuti zbog saudijsko-ruskog rata cijenama u lošem trenutku. Kraljevina je odvrnula slavine u aprilu, kada su nabujale globalne zalihe sirove nafte, nakon što je Rusija odbila da dodatno smanji proizvodnju u skladu sa ranijim dogovorom OPEK-a o snabdijevanju.

Pod Trampovim pritiskom, najveći svjetski proizvođači izvan SAD su 12. aprila pristali na najveće smanjenje proizvodnje koje je ikad dogovoreno. OPEK, Rusija i drugi iz saveza, smanjili su proizvodnju sa 9,7 miliona barela dnevno ili oko 10 odsto globalne proizvodnje. Saudijci i Rusi, čija ekonomija zavisi od velikih prihoda od nafte i gasa, smanjili su polovinu od ukupne količine - po 2,5 miliona barela dnevno.

Uprkos sporazumu o smanjenju desetine globalne proizvodnje, cijene nafte su nastavile da padaju najniže u istoriji. Cijena američke nafte je prošle nedjelje pala ispod nule jer su prodavci plaćali kupcima da preuzmu isporuke koje nemaju gdje da skladište. Cijena referentne globalne nafte brent pala je za 15 dolara za barel, prvi put od kraha cijena nafte 1999, sa čak 70 dolara početkom godine.

Dogovor o smanjenju zaliha bi, međutim, mogao dovesti do rasta cijena jer su vlade širom svijeta počele da otvaraju ekonomije, a sa povećanim saobraćajem, raste potražnja za gorivom.

Kakav god bio uticaj, pregovori su pokazatelj nevjerovatne demonstracije uticaja SAD na globalnu proizvodnju nafte, navodi Rojters.

Trinaest ljutih senatora

Kramer, republikanski senator iz Dakote, rekao je za Rojters da je razgovarao sa Trampom o zakonu o povlačenju američke vojne zaštite iz Saudijske Arabije 30. marta, tri dana prije nego što je predsjednik nazvao princa Muhameda.

Na pitanje da li je Tramp poručio Saudijskoj Arabiji da bi mogla izgubiti vojnu podršku SAD, američki sekretar za energetiku Den Bruilet je rekao Rojtersu da predsjednik zadržava pravo da iskoristi sve instrumente kako bi zaštitio američke proizvođače, uključujući “našu podršku njihovim odbrambenim potrebama”.

Tramp je prvobitno pozdravio smanjenje cijena nafte, govoreći da je pojeftinjenje benzina slično smanjenju poreza za vozače.

To se promijenilo nakon što je Saudijska Arabija sredinom marta objavila da će pumpati rekordnih 12,3 miliona barela dnevno, što je pokrenulo rat cijenama sa Rusijom. Eksplozija zaliha se dogodila u trenutku kada su vlade širom svijeta uvodile naredbe da se ostane kod kuće, što je znatno smanjilo potražnju za gorivom. Tada je nagoviješteno da će američke naftne kompanije biti teško pogođene kolapsom cijena sirove nafte. Senatori iz država SAD koje proizvode naftu bili su bijesni.

Kremer je bio među 13 republikanskih senatora koji su 16. marta poslali pismo princu Muhamedu i podsjetili ga na stratešku zavisnost Saudijske Arabije od Vašingtona. Ova grupa je takođe pozvala sekretara za trgovinu Vilbura Rosa da istraži da li Saudijska Arabija i Rusija krše zakone o međunarodnoj trgovini time što su naftom preplavile američko tržište.

”Brutalni” razgovori sa princezom

Grupa senatora, u kojoj su bili i Salivan sa Aljaske i Ted Kruz iz Teksasa, 18. marta je imala rijetki telefonski razgovor sa princezom Rimom bint Bandar bin Sultan, saudijskom ambasadorkom u Sjedinjenim Državama. Kramer je rekao da su ti razgovori bili “brutalni” jer je svaki senator u detalje navodio štetu po naftne industrije njihovih država.

“Pričala je sa svim senatorima. Niko se nije suzdržavao”, rekao je Kramer Rojtersu.

On je dodao da je princeza prenijela njihove komentare zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, uključujući ministra energetike. Senatori su rekli princezi da je kraljevina suočena sa tim da u Senatu poraste protivljenje koaliciji na čelu sa SAD koja vodi rat u Jemenu protiv Huti pobunjenika.

Saudijski i američki zvaničnici kažu da Hute naoružava Iran, što Teheran poriče.

Trampova naftna diplomatija se odvijala od sredine marta, u vrtlogu telefonskih razgovora sa saudijskim kraljem Salmanom, princom Muhamedom i ruskim predsjednikom Putinom

Podrška republikanaca u Senatu oko Jemena se ispostavila kao ključna za Saudijsku Arabiju prošle godine. Senat je podržao Trampov veto na nekoliko mjera koje su imale za cilj obustavu prodaje američkog oružja Saudijskoj Arabiji usljed bijesa zbog sukoba u Jemenu, koji je odnio više od sto hiljada života i izazvao humanitarnu krizu.

Kramer je rekao da je nazvao Trampa 30. marta, oko nedjelju dana pošto su on i Salivan podnijeli predlog zakona o povlačenju američkih vojnika iz Saudijske Arabije. Predsjednik je uzvratio poziv Krameru istog dana i na vezi su bili sekretar za energetiku Bruilet, visoki ekonomski savjetnik Lari Kudlou i američki trgovinski predstavnik Robert Lajthajzer.

“Rekao sam da je osoba koja bi mogla biti od pomoći Mark Esper”, ministar odbrane, prisjeća se Kramer. On je rekao da želi da se Esper pozabavi time kako bi američki vojni resursi u Saudijskoj Arabiji mogli biti premješteni negdje drugo u regionu kako bi štitili trupe SAD.

Američka poruka, poslata preko različitih diplomatskih kanala, sažeto je glasila: "Mi branimo vašu industriju, dok vi našu uništavate"

Pentagon nije odgovorio na zahtjev Rojtersa da saopšti da li je Esper učestvovao u razgovorima o povlačenju vojne pomoći iz Saudijske Arabije.

Pokoravanje

Rojters navodi da se Trampova naftna diplomatija odvijala u vrtlogu telefonskih razgovora sa saudijskim kraljem Salmanom, princom Muhamedom i ruskim predsjednikom Putinom počevši od sredine marta. Kremlj je potvrdio da je Putin razgovarao sa Trampom i saopštio da je tema bila i smanjenje zaliha nafte i pandemija koronavirusa.

Prilikom razgovora sa princom Muhamedom 2. aprila, Tramp je rekao saudijskom vladaru da će ih “odsjeći” sljedeći put kada Kongres pogura predlog da Vašington obustavu odbranu kraljevine, navodi Rojters, pozivajući se na izvor upoznat sa razgovorom. Tramp je takođe početkom aprila javno zaprijetio da će uvesti tarife na uvoz nafte iz Saudijske Arabije i Rusije.

Nakon razgovora sa saudijskim princom prestolonasljednikom, i drugog koji je istog dana obavio sa Putinom, Tramp je objavio na Tviteru da očekuje da Saudijska Arabija i Rusija smanje proizvodnju za oko 10 miliona barela, što “će biti sjajno za industriju nafte i gasa”! Rijad i Moskva su kasnije potvrdili da su ponovo počeli pregovore.

Pregovori su pokazatelj nevjerovatne demonstracije uticaja SAD na globalnu proizvodnju nafte

Tramp je 3. aprila bio domaćin sastanka u Bijeloj kući sa senatorima Kramerom, Kruzom i Salivanom, te direktorima naftnih kompanija, uključujući Ekson mobil, Ševron, Oksidental i Kontinental risorsiz.

Tokom javnog dijela sastanka, Kramer je rekao Trampu da milijarde dolara koje Vašington troši na odbranu Saudijske Arabije mogu biti upotrijebljene za druge vojne prioritete “ako se naši prijatelji budu odnosili prema nama na ovaj način”.

Mogućnost gubitka američke vojne zaštite natjerala je kraljevsku porodicu da “klekne” i povinuje se Trampovim zahtjevima, rekao je Rojtersu jedan bliskoistočni diplomata. Nakon dugotrajnih i teških pregovora, glavni proizvođači su obećali rekordno smanjenje proizvodnje od 9,7 miliona barela dnevno u maju i junu, uz očekivanje da će ekonomski faktori dovesti do dodatnog smanjenja od oko 10 miliona barela dnevno u proizvodnji drugih država, uključujući SAD i Kanadu.

Tramp je pozdravio dogovor i predstavio se kao posrednik.

“Pošto smo učestovali u pregovorima, blago rečeno, cifra koju OPEK+ planira da smanji iznosi 20 miliona barela dnevno...”, objavio je na Tviteru nedugo nakon postizanja dogovora.

I Rijad je sebi pripisao zasluge. Saudijski ministar energetike, princ Abdulaziz, rekao je tada za Rojters da je princ prestolonasljednik imao “značajnu ulogu u formulisanju sporazuma”.

Strateška zavisnost od 1945.

Strateško partnerstvo datira iz 1945, kada se predsjednik Frenklin D. Ruzvelt sastao sa saudijskim kraljem Abdulom Azizom Ibn Saudom na krstarici mornarice “USS Kvinsi”. Njih dvojica su se dogovorili da SAD nude vojnu zaštitu u zamjenu za pristup saudijskim naftnim rezervama. Sjedinjene Države danas imaju oko tri hiljade vojnika u toj zemlji, a Peta flota Mornarice SAD štiti izvoz nafte iz tog regiona.

Saudijska Arabija zavisi od SAD kada je u pitanju oružje i zaštita od regionalnih rivala poput Irana. Slabosti kraljevine su izbile na vidjelo krajem prošle godine u napadu 18 dronova i tri rakete na ključna saudijska naftna postrojenja. Vašington je za napade optužio Iran, koji to negira.

( Angelina Šofranac )