Virus na društvenim mrežama

Kada je malo poznata televizija London Real početkom aprila uživo emitovala intervju sa poznatim teoretičarem zavjera Dejvidom Ajkom, britansko regulatorno tijelo Ofcom momentalno je naredilo istragu zbog problematičnih tvrdnji iznijetih tom prilikom. Sljedećeg dana se oglasio Jutjub kanal i saopštio da je izbrisao sadržaj koji ponavlja ili čak referiše na Ajkov intervju i njegovu tezu da je epidemija korona virusa u uskoj vezi sa postavljanjem 5G mreže širom svijeta. U Crnoj Gori pak, Predrag Drecun čije su kvalifikacije stečene u oblasti ekonomije, a ne zdravstva, dobio je platformu za iznošenje slične teze ili bolje reći, teorije zavjere ni manje ni više, nego na javnom servisu RTCG.

Neutemeljene tvrdnje, opasne teorije, savjeti nadriljekara, laži i dezinformacije, neometano žive i šire se društvenim mrežama. Crnogorska medijska javnost, baš kao i ona svjetska, bilježi fenomen masovnog objavljivanja lažnih vijesti na društvenim mrežama koje potom bivaju slijepo prenošene od strane tabloida, ali i nekih uglednih medija. Da će pandemiju kovida-19 u korak pratiti i “infodemija” od samog početka shvatili su skoro svi. Najveću zabrinutost kada je riječ o širenju lažnih ili pogrešnih informacija o koronavirusu, izazivaju društvene mreže i aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsApp, Vibera i Fejsbuk Mesendžera. Postoje slučajevi pak, gdje su netačne i obmanjujuće tvrdnje iznijeli najviši svjetski zvaničnici, javne ličnosti, pa čak i neki novinari i mediji koje smatramo profesionalnim.

Čak trećina ispitanika u istraživanju uglednog Rojters Instituta pri Univerzitetu u Oksfordu, kaže da su primijetili mnogo više lažnih objava na društvenim mrežama. Rojters Institut je zaključio i da se mnogo više dijeli i objavljuje sadržaj koji je izmijenjen u odnosu na originalni. Dakle, na društvenim mrežama, 59% sadržaja je rekonfigurisano, stavljeno u drugačiji kontekst, dok je 38% objava potpuno izmišljeno i fabrikovano.

Od početka krize najveće društvene mreže poput Jutjuba, Fejsbuka, Instagrama i Tvitera, tvrde kako sprovede posebne, znatno oštrije mjere u borbi protiv dezinformacija u vrijeme krize izazvane kovidom-19. Na primjer, na jednom onlajn sastanku sa timom iz Fejsbuka i Instagrama, rečeno je da ove platforme neprikosnovenu prednost daju zvaničim informacijama i izvorima poput Svjetske zdravstvene organizacije. Takođe su saopštili da njihovi timovi za uklanjanje lažnih i netačnih objava rade u smanjenom kapacitetu iako je obim lažnih vijesti neuporedivo veći. Fejsbuk kaže i da kod prijavljivanja sadržaja koji širi paniku i dezinformacije, prednost daje zvaničnim institucijama i vladama. Britanska vlada recimo, ne krije da zajedno sa društvenim mrežama radi na uklanjanju problematičnog sadržaja, dok je Indija, kako javlja Rojters, zahtijevala od Fejsbuka i TikToka da ukinu korisničke naloge koji imaju za cilj obmanu i koji koriste vjerska ubjeđenja da bi opravdali nepridržavanje odredbi o zabrani kretanja i distanciranju.

U Crnoj Gori pak, zbog Fejsbuk objave lažne vijesti iz srpskog tabloida “Alo”, nedavno je priveden građanin iz Bijelog Polja. Privođenja zbog širenja netačnih informacija o desetinama hiljada zaraženih ili pak lažne tvrdnje da koronu ima prvi čovjek Crne Gore Milo Đukanović, bilo je nekoliko. Ovakva, po mnogo čemu upitna praksa crnogorske države, nastavak je reakcije na situaciju koja je prethodila epidemiji kovida-19, to jest tenzijama nastalim zbog donošenja kontroverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U vrijeme izuzetne napetosti i podijeljenosti na one koji su podržavali proteste SPC-a i one koji su to vidjeli kao podrivanje crnogorske državnosti, na udaru su bili novinari, uglavnom onlajn portala poput Fos Media, IN4S i drugih. Hapšenje novinara i građana nije prihvatljiv način borbe protiv lažnih vijesti i dezinformacija. U mnogim državama postoji opravdana zabrinutost za kršenja ljudskih prava i autoritarizam, a na opasnost kaznenih mjera i cenzuru u vrijeme globalne krize izazvane korona virusom upozorili su čak i stručnjaci Ujedinjenih nacija. Osim drakonskih mjera i cenzure koje u borbi protiv epidemije sprovode mnoge države, u medijima i na društvenim mrežama primijećena je povećana ksenofobija, diskriminacija i rasizam uglavnom uperen protiv Kineza i azijskih naroda, a ne izostaju ni nacionalizam, antimigrantski narativi i stereotipno izvještavanje kada su u pitanju Romi i druge manjine.

Kriza izazvana kovidom-19 po mnogo čemu je jedinstvena za sve, pa tako i za novinare širom svijeta. Informacija, pravovremena i tačna, pomućena je i često, izgubljena u oblaku glasina, laži, teorija zavjera i malicioznih interpretacija koje čitamo na društvenim mrežama. Korisnicima društvenih mreža zato može da bude od velike koristi vodič za provjeru i verifikaciju tvrdnji koji je sačinio britanski Full Fact. Običnim građanima na primjer, savjetuje se da: 1. Pogledaju ko je izvor informacije, da li je u pitanju anonimni izvor ili medij od povjerenja; 2. Šta nedostaje u članku, priči? Uvijek je potrebno pročitati čitav članak, a ne samo naslov. Ovaj savjet je naročito koristan uzimajući u obzir praksu tabloida; 3. Pažljivo sa fotografijama i video snimcima koji često mogu da budu zbunjujući i da navode na pogrešan zaključak; 4. Provjeriti da li još neko od medija izvještava o istoj pojavi, da li prenosi istu informaciju; 5. Važno je imati na umu da oni koji proizvode lažne vijesti manipulišu osjećanjima i strahovima običnih građana;

Što se novinarki i novinara tiče, u situaciji kakva je kriza izazvana korona virusom, neophodno je prisjetiti se i vratiti ustaljenim i suštinskim načelima profesionalnog izvještavanja. Mreža za etičko novinarstvo sa sjedištem u Londonu pripremila je podsjetnik za sve one koji izvještavaju o pandemiji. “U svom radu”, poručuje Mreža novinarima, “svi treba da se pridržavamo principa etičkog novinarstva”:

1. Pridržavajte se činjenica – Činjenice su ključne za tačno i relevantno izvještavanje; 2 . Praktikujte odgovorno novinarstvo – Zvanična statistika o broju zaraženih i mrtvih treba da bude stavljena u odgovarajući kontekst; 3. Provjerite terminologiju koju korsitite – Upoznajte bolje zdravstvene i naučne termine i izbjegavajte etiketiranje. Recimo, nije primjereno reći da su “žrtve koronavirusa izgubile bitku”; 4. Pokažite humanost – Dijelite priče o solidarnosti i svjedočenja onih koji su se oporavili nakon bolesti; 5. Ustanite protiv mržnje - Izbjegavajte upiranje prstom u rase, nacije, vjerske i etničke manjine; 6. Izbjegavajte stereotipe i stigmatizaciju; 7. Praktikujte njegu o sebi i drugima – Novinarstvo je od ključnog značaja, ali ne po cijenu vašeg ili zdravlja vaših izvora.

Znate kako kažu, “prva žrtva rata je istina”. U prinošenju te žrtve ogromnu ulogu imaju društvene mreže, no odlučujuću i najodgovorniju novinari i urednici medija koji pretenduju da budu etični i profesionalni. Kada se u igru širenja dezinformacija, prenošenja bez kritičkog otklona i provjere, uključe mediji koji objave sa Fejsbuka prenose bez uredničke intervencije, problem postaje znatno veći i ozbiljniji. Zato je jedini pravi izlaz u medijima od povjerenja i medijskim kućama koje drže do etike i profesionalnih standarda.

Autorka je novinarka, Mreža za etičko novinarstvo London (mminstitute.org) Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici i Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.

( Danica Ilić )