Kaucija za useljavanje u EU na određeno vrijeme
Eksperti smatraju da je za javnu debatu važno naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o nekontrolisanom useljavanju. Zato će uz to biti predstavljene i statistike
Da li se u Njemačku vraća ideja o „gastarbajterima“? Jedan savjet eksperata se zalaže upravo za taj model, po kojem bi migranti iz Afrike plaćali kauciju EU za legalan dolazak - a ne krijumčare.
Već 12 godina postoji Stručni savjet njemačke Fondacije za integraciju i migracije. Ovaj trust mozgova iz Berlina obezbijedio je sebi važno mjesto u diskusiji o useljavanju, migracijama i izbjeglicama. Eksperti za migracije su sada predstavili jedan novi model za radnu migraciju iz afričkih zemalja u države Evropske unije. Srž ovog modela je izdavanje „privremene vize uz plaćanje kaucije“.
To bi trebalo ovako da funkcioniše: građani iz Afrike plaćaju kauciju zemlji u EU po svom izboru. Time stiču pravo da u tu zemlju dođu i jedan određeni vremenski period rade. U toj zemlji ne bi smjeli da koriste socijalne usluge finansirane sredstvima poreskih obveznika. Po isticanju roka bi - po pravilu - morali da se vrate u zemlju porijekla u Africi i dobiju novac od kaucije nazad. Migranti bi trebalo da imaju pravo da ponovo dođu, a eksperti berlinskog trusta mozgova govore o „cirkularnoj migraciji".
Dvije stvari bi trebalo da se postignu ovim modelom, kazala je predsjedavajuća Savjetu, Petra Bendel. Kao prvo, ovaj novi put regularne migracije bi trebalo da ponudi alternativu krijumčarskim bandama i često opasnom putu preko Sredozemlja. A drugo, tržište rada u EU bi trebalo da se otvori prije svega za jednostavne poslove, dakle niskokvalifikovane - što uvijek iznova zahtijevaju udruženja poslodavaca.
Danijel Tim, iz Stručnog savjeta govori o tripl-vin situaciji: zemlja porijekla, odredišna zemlja i migranti sami - svi bi trebalo da profitiraju do privremenog useljavanja.
Kaucija i kooperacija
A da bi to funkcionisalo, zemlja porijekla bi svakako morala da pokaže spremnost da ponovo primi svoje građane. Iskustvo je pokazalo da se ovakvi sporazumi o ponovnom prihvatanju ne uzimaju zdravo za gotovo. Ali, oni bi mogli da se promovišu, s obzirom da se radi o modelu gdje su obje strane na istom nivou, uvjerena je predsjedavajuća Bendel. Pri tom bi povratnici mogli da u Africi investiraju i novac i znanje iz Evrope, da osnuju firmu…
S druge strane, da bi evropsko stanovništvo prihvatilo dolazak migranta iz Afrike, važno je da se zna da povratak zaista funkcioniše. Članica Savjeta, Klaudija Dil sjeća se istorije gastarbajtera u Nemačkoj, prije svega 60-ih, kada su iz jugoistočne Evrope i sjeverne Afrike došli na rad u Njemačku. Najveći broj njih se kasnije nije vratio u domovinu. Tako da bi i sa ovim modelom kaucije moglo da se dogodi da ljudi ostanu duže u Njemačkoj, ili zauvek.
Afrika kao novo težište EU
Stručni savjet već 11 godina objavljuje godišnje ekspertize, ali prvi put se bavi Afrikom. Možda zato što je ekspertizu 95 odsto prvi put finansiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke. Vlada Njemačke je najavila i da će Afrika biti težište od 1. jula kada Njemačka preuzme predsejdavanje EU.Prebacivanje akcenta na Afriku bilo je uočljivo već kada je Ursula fon der Lajen preuzela predsjedavanje Evropskoj komisiji. Cilj njenog prvog putovanja kao šefice Evropske komisije u decembru 2019. bila je Afrika.
Eksperti za migracije se nadaju da će Njemačka dati dobar primer i pokrenuti prve pilot projekte. To bi moglo da motiviše i druge države. Na kraju Njemačka je doživljena kao „iskreni posrednik u izbjegličkoj politici", smatra Bendel.
Bez nekontrolisanog useljavanja
Eksperti smatraju da je za javnu debatu važno naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o nekontrolisanom useljavanju. Zato će uz to biti predstavljene i statistike.
Udio useljenika iz Afrike je 2018. u ukupnom stanovništvu Njemačke bio manji od jednog procenta. Pri tom polovina migranata svoju novu domovinu traži u samoj Africi. Drugi pak žele u Ameriku. Za migrante iz Afrike prvenstveni cilj su nekadašnje kolonijalne sile: Belgija, Francuska… Eksperti smatraju da ukupne prognoze skorog nezaustavljivog doseljavanja u Evropu naučno nije održivo, stoji u studiji.
Međutim, ovom predlogu se ispriječila korona kriza. Jer, potreba za radnom snagom u Evropi će se sigurno smanjiti zbog recesije, očekuje Tim. Ali, migracija iz Afrike će srednje i dugoročno ostati tema. Stoga je, smatra on, važno biti spreman i isprobati pojedine modele. Jer, kao što je pokazala i korona, ključno je pravovremeno biti spreman za krize.
( Deutsche Welle )