Lekić: Ili dogovor oko izbora ili protesti

Lider DEMOS-a Miodrag Lekić kazao je da ne vjeruje u dobru namjeru premijera i zamjenika predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Duška Markovića da otvori istinski dijalog o izbornim uslovima.

Marković je prije dva dana rekao da vjeruje da se u narednih 20 dana mogu ponovo započeti razgovori na tu temu, koji će biti organizovani po principu dijaloga u okviru Saveza za Evropu.

“Pominjanje takozvanog Saveza za Evropu kao modela za razgovor, saveza gdje se kao “evropski” partner u razgovorima pojavio čak i Javni servis, predstavlja upravo spremnost za manipulacije i gubljenje vremena. Zato smo kao DEMOS odbili da učestvujemo u toj farsičnoj predstavi”, kazao je Lekić u intevjuu “Vijestima”.

Istakao je da ne očekuje održavanje izbora prije jeseni, te da stav Evropske unije (EU) da bojkot nije opcija, već slobodni izbori, treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom konačne odluke.

Premijer Duško Marković je kazao da će izbori biti održani do jeseni, i da je Crna Gora spremna za njih iako dio opozicije misli da za to nema uslova i da treba raditi “na dodatnim elementima”. Kazao je da vjeruje da se u narednih 20 dana mogu ponovo započeti razgovori na tu temu, poput onih u okviru Saveza za Evropu, da se vidi koji je to model. Šta mislite o predviđenom terminu za razgovor? Da li biste uzeli ušešće u tim razgovorima?

Za bilo koju javnu inicijativu premijer i ostali će morati da prelome - da li hoće da se u ovom složenom trenutku ponašaju na ozbiljan, javno odgovoran način ili da nastavljaju sa demagoškim trikovima.

Pominjanje takozvanog Saveza za Evropu kao modela za razgovor, saveza gdje se kao “evropski” partner u razgovorima pojavio čak i Javni servis, predstavlja upravo spremnost za manipulacije i gubljenje vremena. Zato smo kao DEMOS odbili da učestvujemo u toj farsičnoj predstavi. Ističe rok trajanja obmana ove vlasti. Ukoliko se premijer Marković opredijeli da, umjesto uputstava dobijenih iz Đukanovićevog kabineta, pokrene uz konsultacije sa EU, opozicijom i kompetentnim dijelom nevladinog sektora, ozbiljnu inicijativu za procese u postkorona periodu čiji je sastavni dio i priprema za demokratske izbore u nastalim uslovima - onda možemo biti otvoreni za takav proces.

Očekujete li da će izbori biti održani prije jeseni?

Ne očekujem. Mislim da nikom elementarno ozbiljnom ne bi to palo na pamet. Takva namjera bi do kraja ogolila namjeru lova u mutnom i opsesivnog straha od poraza na demokratskim izborima.

Da li opozicija već kasni sa planom šta činiti za parlamentarne, ali i lokalne izbore u dijelu opština, jer DPS već koristi krizu i sakuplja poene?

Opozicija, uz sve svoje razlike, zajedno insistira da vrh vlasti i njeni poslušni partneri odustanu od prakse nepoštovanja zakona i demokratskih normi. Očigledno je da ovo vrijeme velikih teškoća u zemlji ne karakteriše atmosfera elementarnog demokratskog konsenzusa, vec politički lov u mutnom.

Izbori su u svim demokratskim zemljama zajednička materija vlasti i opozicije. Zato opozicija upozorava vrh vlasti na ozbiljnost i javnu odgovornost. Da odustane od jednostranih poteza čiji su sastavni dio već viđene operacije političke manipulacije i korupcije. Drugim riječima da odustanu od prakse izborno-korupcionaške doktrine “Snimak” koja je, u međuvremenu, samo prilagođena korona uslovima. Naš javni predlog upućen vlasti i Evropskoj uniji je - da zajedno postignemo dogovor oko svih detalja izbornog procesa: od izbornih uslova sve do realnog termina njihovih održavanja u nastalim okolnostima. Odbijanje takvog demokratskog predloga neminovno aktuelizuje i proteste. Uostalom postoji više društvenih segmenata i grupa koje su spremne da u protestima traže elementarnu pravdu u ovoj zemlji.

Da li je realno očekivati neki dogovor sa vlastima oko izbornih uslova, s obzirom na ishod rada Odbora za izborno zakonodavstvo i trenutnu DPS kampanju za izbore?

Dogovor je jedino demokratsko rješenje. To podrazumijeva radno djelovanje u javnom ambijentu gdje svako treba da javno preuzme odgovornost za svoje političko i ukupno ponašanje. Paralelno je neophodno stvoriti legitimnost sastava i funkcionisanja visokih državnih i sudskih institucija, posebno kompromitovanih agencija. Jedino tako se može ući u regularni izborni proces.

Koju opciju vi zagovarate?

DEMOS zastupa opciju postizanja dogovora svih političkih subjekata, uključivanje djelova nezavisnog i kompetentnog civilnog sektora, uz adekvatno učešće Evropske unije.

Novi jeftini trikovi vlasti u određivanju plata zdravstvu

Šta mislite o poruci premijera partijama da se odreknu dijela prihoda iz državnog budžeta zarad povećanje plata u zdravstvu, kao i odbijanje oporezivanja nezakonito stečene imovine i ekstraprofita?

Po svemu sudeći bavljenje određivanjem plata kao novootkrivenim mehanizmom političkog djelovanja vlasti, i to bez ikakvog dogovora u Skupštini se otkriva kao novo polje jeftinih političkih trikova vlasti. Odbijanje da se oduzme ili oporezuje nezakonito stečena imovina govori sve o neozbiljnosti vlasti kada su u pitanju finansijske racionalnosti u interesu države.

Inače, smanjenje procenta u finansiranju političkih partija može biti ozbiljna tema, pa i sa moguće novim rešenjima. Uostalom, o tome postoje i uporedne međunarodne, evropske prakse koje treba slijediti.

Međutim, elementarno ozbiljan predlog novih rješenja bi morao poći od javnog prezentovanja ukupnih podataka o svim finansijskim izdvajanjima u ovoj zemlji. Prije svega o prostorima ušteda sredstava u domenu sistemske korupcije i klijentelističke ekonomije. A bilo bi korisno saopštiti i podatak građanima da je ukupan iznos za finansiranje političkih partija na godišnjem nivou manji od godišnjeg iznosa koji država isplaćuje samo za kamate po osnovu zaduženosti zemlje.

EU traži depolitizaciju RTCG, ASK, ukidanje “pravnog stava”

Iz EU stižu negativne poruke da bojkot nije opcija, već slobodni izbori. Stavljaju li tako opoziciju pred svršen čin?

Stav EU treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom konačne odluke. Kao što treba uvažiti zahtjeve EU da je neophodno do kraja rasvijetliti korupcionašku aferu “Koverat”, nekim pravnim i političkim ishodom. EU traži i da se Javni servis vrati na stanje prije Đukanovićeve autokratske operacije pretvaranja u punkt partijske propagande. EU traži profesionalizaciju Agencija, prije svega Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), ukidanje takozvanog opšteg pravnog stava koji je poslužio kao opravdanje za kadrovske egzekucije i nepoštovanje autonomnosti sudova. Sve to zemlja kandidat za članstvo u EU treba ozbiljno da shvati i realizuje. Mi tražimo agilno djelovanje EU, ne u interesu opozicije, već u interesu primjene evropskih normi u Crnoj Gori.

( Željka Vučinić )