Bjelorusi volontiraju, dok predsjednik negira opasnost od COVID-19
Bjelorusija je za 9. maj zakazala vojnu paradu povodom 75 godina od pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, dok su Rusija i druge zemlje odustale od takvih planova ili ih smanjili kako bi spriječile širenje virusa
Predstavljanje knjiga, izložbe i učenje bjeloruskog. U normalno vrijeme to bi bile neke od aktivnosti i događaji u mjesnoj zajednici u Grodnom, bjeloruskom gradu blizu granice s Poljskom, na 280 kilometara zapadno od prijestonice Minska.
Sada, međutim, volonteri prekrivenih lica sede u grupi na sklopivim stolicama i sastavljaju vizire za lice, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
To je dio aktivnosti volontera širom zemlje da pomognu bolnicama i ljekarima koji pokušavaju da izađu na kraj sa širenjem koronavirusa dok autoritarni predsjednik umanjuje opasnost od njega, kažu kritičari.
U mjesnoj zajednici u Grodnom, osim vizira, volonteri prave maske i zaštitnu odjeću.
Prema podacima Univerziteta Džons Hopkins, do 6. maja u Belorusiji je registrovano oko 19.250 slučajeva zaraze koronavirusom i 112 smrtna slučaja, čime ta zemlja s oko 9,5 miliona stanovnika, ima jednu od najvećih stopa zaraze po stanovniku.
Protivnici kažu da je predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, u stanju poricanja – odbio je da preduzme mjere za ograničenje kretanja i masovnih okupljanja, na šta su pozvali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropska unija, a sada i Ujedinjene nacije.
Bjelorusija je za 9. maj zakazala vojnu paradu povodom 75 godina od pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, dok su Rusija i druge zemlje odustale od takvih planova ili ih smanjili kako bi spriječile širenje virusa.
Na sastanku vlade 3. maja, Lukašenko je rekao da ne želi da otkazuje paradu zato što bi ljudi rekli "da smo se uplašili".
"Svaka sitnica pomaže"
Lekari se žale da nijesu opremljeni za krizu, ali se malo njih usuđuje da otvoreno govori.
Glavni ljekar u bolnici u Vitepsku, gradu na istoku blizu ruske granice koji je teško pogođen koronavirusom, otpušten je 30. aprila pošto se požalio na nedostatak zaštitne opreme, premda beloruski ministar zdravlja negira vezu između dva događaja.
U Bjelorusiji, gdje je dozvoljeno malo građanskih aktivnosti izvan vidokruga vlasti, ljudi su se uključili u volontersku kampanju pokrenutu pod haštegom #bycovid19. Tako vizire za lica, zaštitne maske, plastičnu odeću, paravane za bolničke sobe i sanitarne otirače prave Bjelorusi bez naknade, iako su neki izgubili posao i imaju malo ili nimalo prihoda.
"Nikome ne plaćamo, ali svaka sitnica pomaže. Čak i 10 minuta (volonterskog vremena)", rekao je Vadzim Sarančuku koji koordinira kampanju u regionu Grodnog u okviru koje se takođe prikuplja novac. Sakupljeno je više od 4.000 rubalja (1.500 eura).
Koliko se njih u Grodnom uključilo u kampanju nije poznato. Forum na društvenoj mreži Telegram posvećen tim naporima ima više od 600 učesnika. Zaseban sajt namijenjen angažovanju vozača dobrovoljaca broji više od 70 ljudi.
"Ko su ti dobrovoljci? Normalni ljudi. Super je", rekao je nedavno za RSE jedan od njih, koji je kao i drugi tražio da mu se ne navodi ime iz straha od posljedica.
Dok oni koji učestvuju radije to čuvaju u tajnosti, koordinatori kažu da su sve njihove aktivnosti otvorene uz dokumentovanje finansiranja i kupovina.
Kontroverzno otpuštanje
Bolnice u Grodnom možda nemaju zalihe zaštitnih sredstva, ali nijesu sve spremne da javno traže pomoć.
"Postoje bolnica u kojima kažu da imaju dovoljno (zaštitne opreme). Postoje i druga mjesta gdje ljudi traže da im nešto isporučimo", rekao je Sarančuku, koji je takođe šef gradskog ogranka opozicione stranke Bjeloruski narodni front.
Na drugoj strani zemlje, Sjarhej Lazar, šef opštinske bolnice Vitepska, otpušten je 30. aprila, tri dana pošto je njegov članak objavljen na najvećem bjeloruskom informativnom portalu Tut.by. U tekstu je opisao uslove rada unutar takozvane "prljave zone", preopterećenog dijela bolnice u kome se liječe pacijenti s koronavirusom u kritičnom stanju.
Bjelorusko Ministarstvo zdravlja negiralo je da je Lazarovo otpuštanje povezano s člankom.
Medicinsko osoblje u Belorusiji platilo je visoku cijenu borbe s korona virusom, sa stotinama zaraženih. Ministar zdravlja Uladzimer Karanik 17. aprila naveo je broj od 419 zaraženih. Prema podacima beloruskog servisa RSE-a, najmanje 12 zdravstvenih radnika je umrlo od COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom, mada se strahuje da je taj broj mnogo veći.
U Grodnom, modna dizajnerka Svjatlana Pinčuk koordinira rad volontera na šivenju zaštitnih maski, u koji su se uključile nezaposlene žene i osobe s invaliditetom.
"Ako ja to ne radim, ko će? Kada se ne plaća, malo njih je zainteresovano. Bilo bi me sramota ako bih u ovakvo vreme sedjela na kauču i gledala televiziju ", rekla je Pinčuk.
Jana Litvinčuk takođe šije, ali ne maske. Uzela je pjenastu gumu i prišiva djelove da napravi podne otirače kao improvizovano dezinfekciono sredstvo za bolnice.
"Ako doktori umru, ko će nas liječiti?"
"Pomoć je uvek dobra. Što više, to bolje. Ako volonteri mogu da urade neki posao: jednostavne stvari poput šivenja maski ili davanja 20 (bjeloruskih) rubalja (7,5 eura), zašto to ne učiniti? Ljekari treba da osete tu podršku, da cenimo njihov rad. Ako se međusobno ne pomažemo, šta će biti sa nama?", rekla je Litvinčuk.
Takvu poruku je izrazila i Eža Hrihenča, koja sastavlja plastične vizire za lice i pravi paravane za razdvajanje bolničkih kreveta.
"A ko će to raditi, ako ne mi? Ako doktori umru, ko će da nas liječi? Imam malo slobodnog vremena. Što više radim, više mogu pomoći. Ne kažem da sam najbolja".
Volonteri su takođe napravili i štampali plakate s praktičnim informacijama o očuvanju zdravlja i izbegavanju koronavirusa.
Vlasnik radnje Sjarhej Veramejenka, takođe i član opozicione Bjeloruske hrišćanske demokratske stranke, rekao je da se nije postavljalo pitanje da li da učestvuje.
"Zašto čovjek postoji? Zašto diše? Zašto podržavaš svoju domovinu, zemlju, porodicu? Jer nema drugog načina. To je takođe pitanje nezavisnosti naše zemlje, jer postoji realna prijetnja po samo postojanje Bjelorusa", rekao je Veramejenka.
Sajt za prodaju automobila u Grodnom takođe se uključio, pokrenuvši kampanju za prikupljanje sredstava kojom je za dvije nedjelje sakupljeno oko 5.000 rubalja (oko 1.880 eura) za pomoć bolničarima i hitnoj pomoći u regionu Grodnog.
"Shvatili smo da ako imamo ovaj popularni resurs, onda nemamo moralno pravo da se ne uključimo u prikupljanje sredstava za pomoć ljekarima. Skoro da bi bilo zločin da se ne iskoristi ta prilika", objasnio je Mihaj Kuncevič, urednik portala Auto Grodno.
Da li ti napori pomažu u smanjenju stope zaraze u Bjelorusiji teško je odrediti. Stalna koordinatorka UN u Bjelorusiji Joana Kazana-Visniovjecki (Joanna Kazana-Visnioviecki) 28. aprila je uputila novi apel vladi da uvede mjere fizičkog distanciranja, istakavši da stopa zaraze u Bjelorusiji raste "eksponencijalno", dok je 26. marta u toj zemlji bilo svega 86 slučajeva.
( Radio Slobodna Evropa )