Elektronske aplikacije olakšale bi učešće građana u donošenju odluka
U Vladi ističu da su tokom prošle godine komunicirali sa oko 10 hiljada ljudi. Napominju i da po Ustavu, građani, ukoliko sakupe 6 hiljada potpisa, Skupštini mogu da predlože zakon. No takvih inicijativa , nije bilo dovoljno.Dovoljno ipak za opomenu građanima koji su spremniji da ćute nego da preduzmu neku akciju
Građani Slovenije od 2009. godine tamošnjoj Vladi pomoću posebne aplikacije mogu da šalju prijedloge za izmjenu zakona. Da je takav vid učešća građana u donošenju odluka dobar, govori podatak da je samo u posljednjih nekoliko godina na taj način pristiglo nekoliko hiljada predloga. Vlada Slovenije razmotrila je većinu, a uvažila 22 inicijative. Tako su, na primjer, ukinute neke takse za kupovinu vozila za invalide i pooštrene kazne za one koji krše zabranu prodaje alkohola maloljetnicima. U civilnom sektoru smatraju da bi tako nešto bilo korisno i u Crnoj Gori.
I dok crnogorska Vlada obećava da će komunikacija sa građanima biti unaprijeđena kroz izradu posebnih aplikacija, u NVO sektoru primjećuju da bi one bile od koristi, ali da ni neke prethodne koje su trebale da unaprijede sprovođenje javnih rasprava i dalje ne funkcionišu.
Da se promijeni zdravstvo, prosvjeta, zapošljavanje mladih ljudi.
Ovo je samo dio onoga što crnogorski građani traže od Vlade. Tako su, na primjer, ukinute neke takse za kupovinu vozila za invalide i pooštrene kazne za one koji krše zabranu prodaje alkohola maloljetnicima. U civilnom sektoru smatraju da bi tako nešto bilo korisno i u Crnoj Gori.
"Apsolutno da bi elektronske aplikacije olakšale učešće građana u donošenju odluka", kazala je Milena Milošević iz Instituta Alternativa (IA).
Iz Vlade podsjećaju da je putem nekadašnjeg portala e-peticije ''Glas građana'', koji više nije aktivan, prihvaćen prijedlog za izgradnju novih vrtića koje je podnijelo Udruženje ''Roditelji''. Sada funkcioniše platforma za borbu protiv sive ekonomije ''Budi odgovoran'', i servis putem koga građani mogu da prijave sumnje u zloupotrebu službenih vozila. Da sve ovo nije dovoljno potvrđuje Komunikaciona Strategija za naredne dvije godine, koju je vlada nedavno usvojila .
"U kojoj se prepoznaje nedovoljan stepen informisanosti građana o pojedinim vladinim politikama, kao i činjenica da je istraživanje pokazalo da velika većina - 80,5 % građana koristi interent. Ovi podaci nedsvosmisleno ukazuju na potrebu daljeg unapređenja e-servisa u različitim oblastima.Nema sumnje da će komunikacija sa građanima u narednom peiriodu biti unapređivana i na planu izrade posebnih aplikacija", navode iz Vlade Crne Gore.
Iz Instituta Alternativa napominju da, osim elektronskog učešća u donošenju odluka, ne funkcioniše ni tradicionalni način – javne rasprave, jer se ne sprovode kako treba. Portal E-konsultacije koji je to trebalo da unaprijedi, a koji funkcioniše u okruženju, još nije počeo da radi, a trebalo je početkom godine.
"Prema našem istraživanju manje od 1% građana je uzelo učešće u nekoj javnoj raspravi što je definitivno izuzetno nizak procenat i definitivno krivicu ne treba svaljivat na građane. Nadamo se da će konačno zaživjeti jedna takva aplikacija i da će biti aktivno promovisana građanima kako bi oni stvarno koristili te pogodnosti koje pružaju nove tehnologije", kazala je Milošević.
Milošević naglašava i da nije svejedno kada se gradjani ukljucuju u proces donosenja odluka
"Ono što mi često zamjeramo našoj administraciji, Vladi je da građane uključe onda kad je već kasno, kada su sva rješenja na stolu, kada su ona najčešće i napisana građanima nerazumljivim jezikom jer ne treba definitivno očekivati od svih građana da budu pravnici", kazala je Milošević.
U Vladi ističu da su tokom prošle godine komunicirali sa oko 10 hiljada ljudi. Napominju i da po Ustavu, građani, ukoliko sakupe 6 hiljada potpisa, Skupštini mogu da predlože zakon. No takvih inicijativa , nije bilo dovoljno.Dovoljno ipak za opomenu građanima koji su spremniji da ćute nego da preduzmu neku akciju.
( Ana Milačić )