Kada bi se svi držali kao Ljubo Čupić, svijet bi bio mnogo bolji
Korona ove godine spriječila obilježavanje godišnjice strijeljanja Ljuba Čupića, heroja čiji osmijeh i danas nadahnjuje mnoge širom svijeta
Ovog 9. maja korona je zaustavila Dragicu Gagu Abramović, osamdesetsedmogodišnju Nikšićanku koja decenijama obilazi i vodi računa o grobu Čedomira Ljuba Čupića, njenog junaka iz mladosti, da dođe i položi cvijeće. Ljubo Čupić, strijeljan je na današnji dan prije 78 godina, a njegov osmijeh postao je simbol borbe protiv fažizma.
“Čim se ovo malo smiri, eto mene tamo, da dođem, obiđem Ljubov i grobove moje porodice. Toliko sam srećna što se u posljednje vrijeme veća pažnja posvećuje njemu, kao i oslobodilačkom pokretu. Nadam se i da omladina neće zaboraviti njegov lik i djelo, ali ni njegov grob”, kazala je “Vijestima” Gaga Abramović, koja živi u Podgorici i kojoj je nepisana obaveza postala obilazak i održavanje groba, koji je 1967.godine u znak zahvalnosti podigao grad Nikšić.
I dok je crnogorski Če Gevara decenijama bio gotovo zaboravljen, a rijetki su znali gdje se nalazi grob gdje je sahranjen, posljednjih godina njegov osmijeh se ponovo vratio u grad. Na nikšićkom Trgu je 2018. godine povodom 13. jula, Dana državnosti, svečano otkriven spomenik narodnom heroju čiji je osmijeh obišao svijet i ušao u legendu.
“Od kad znam za sebe moja baba Stana mi je govorila da nosim prezime jednog velikog čovjeka. Sa time sam rasla. Bila sam i sada sam ponosna i na njega i na ostatak familije koja je bila isto tako hrabra kao on. I njegova sestra Darinka je narodni heroj. Kada bi se svi držali istine ni fašizam ne bi sada vaskrsnuo”, kaže za “Vijesti” Ljubova bratanična Čedomira Čupić, koja živi u Beogradu i voli da priča, onima koji hoće da slušaju, o njenom stricu.
Uvijek je isticala da kada priča o stricu koristi njegovo pravo ime jer je on za nju bio i ostao Čedomir, a ona “ženska Čeda”.
“Da nije korone, ja bih bila u Nikšiću da stavim ružu na njegov grob. Čim otvore granice, dolazim u Crnu Goru”, poručila je ona.
Iako joj bude bolno da se prisjeća kada je kao bosonoga klinka trčala, zajedno sa ostalom djecom, za povorkom koja je Ljuba vodila na strijeljanje, Abramović sa ponosom ističe da nikada neće zaboraviti Ljubove podignute svezane ruke u znak pozdrava, osmijeh koji prkosi smrti, ponos i gordost koja se rijetko sreće.
U novije vrijeme čuvena fotografija koja je nastala kada je izveden iz sudnice, zgrade nekadašnjeg pozorišta, nakon što mu je izrečena smrtna presuda, krasila je ne samo istorijske čitanke, već i fasade zgrada, bilborde, majice. Njegov osmijeh ovjekovječio je zvanični fotograf italijanskih fašista Karlo Ravnič, a film sačuvao poznati nikšićki fotograf Migo Zorić.
Spomenik nazvan “Heroj na korzu”, rad Zlatka Glamočaka, urađen je prema idejnom projektu Mihaila Radojičića, a finansije je obezbijedio nikšićki preduzetnik, dr Dušan Đurović.
Čupića su četnici zarobili 1942. godine na Kablenoj glavici kod Nikšića i organizovali javno suđenje. Strijeljan je 9. maja 1942. godine na Petrovoj glavici u starom groblju, iza crkve Svetih apostola Petra i Pavla, a za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953. godine.
Ostalo je zapisano kako je o liku Ljuba Čupića govorio Žan Pol Sartr, koji je tražio da ga fotografišu pored čuvene fotografije, i sa kakvim divljenjem i poštovanjem su ispred nje stajali Džavaharlal Nehru i Indira Gandi. Pošta Crne Gore je 2013. izdala markicu sa likom dvadesetdevetogodišnjeg Čupića, a dvije godine kasnije dramaturg i pisac Obrad Nenezić objavio je roman “Osmijeh za Mariju Mihailovič“, inspirisan životom “jedinog Crnogorca koji miri sve razlike, ideološke, vjerske, nacionalne”. I najpoznatiji crnogorski kantautor Miladin Šobić pjevao je o Čupićevom osmijehu.
Odvažnost Joke Baletić davno je nadrasla ordenje
Istog dana kada je Ljubo strijeljan, na drugom kraju grada, ispod Trebjese, u poslijepodnevnim satima obješena je njegova drugarica po pušci i idejama, sedamnaestogodišnja Joka Baletić, koja je uhapšena zajedno sa njim. Očevici su pričali da je, prkoseći naprijatelju, sama stavila omču oko vrata. Nije joj dodijeljen orden narodnog heroja, ali je njena odvažnost davno nadrasla ordenje.
Pod Trebjesom se nalazi Spomenik palim borcima gdje su uklesana imena 32 junaka, a među su i imena Ljuba i Joke.
( Svetlana Mandić )