Privrednici ocjenjuju: Neophodno je da Crna Gora uvijek ima zalihe pšenice

U toku korona krize, nabavka pšenice bila je jedan od većih izazova na ekonomskom planu. Konačno uvezene količine ovog žita iz Francuske podmiruje potrebe za tri mjeseca, saopštili su iz vlade, dok domaći privrednici ocjenjuju kako je neophodno da Crna Gora uvijek ima zalihe pšenice.

Dakle, do tećeg avgusta, tvrde u Ministarstvu ekonomije, Crna Gora ima pšenice, nakon što je početkom mjeseca , uvezeno deset i po hiljada tona iz Francuske. Sedmicu kasnije saznajemo i detalje.

Radi se o pšenici vrhunskog kvaliteta, tipa 11.5 Pro sa rigorozno propisanim parametrima kvaliteta kupljenoj po cijeni 229.23 €/t. U momentu kada je pšenica kupljena nije bilo moguće kupiti tu količinu pšenice istog kvaliteta, a da to ne dovede do dodatnog poremećaja na veoma ranjivom tržištu u regionu.

Budući da Crna Gora gotovo u potpunosti zavisi od uvoza pšenice, domaći privrednici smatraju kako bi država uvijek trebalo da ima zalihe ove poljoprivredene kulture.

"Mislim da je napravljena greška i da bi i CG trebalo da ima možda za tri mjeseca rezerve pšenice. Koliko radimo sa mlinom, nekih 17 godina, ovo je četvrta, peta situacija da imamo nestabilnost, kada se dovodi u pitanje snabdjevenost stanovništva ipak elementarnom životnom namirnicom", kazao je uvoznik pšenice Žarko Rakčević.

Primjedbe nalazi i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.

"Ja nisam siguran da smo mi mirni tih 100 dana, ili 3 mjeseca, jer naše potrebe, po mojim računicama, su mnogo veće. Svaki stanovnik CG troši nekih 100 kg hljeba godišnje, za 100 kg hljeba potrebno je 75 kg brašna, za 75 kg brašna potrebno je 100 kg pšenice, onda imamo goste i to je mnogo više i imamo potrebe u stočarskoj proizvodnji ja mislim da su potrebe CG nekih 85 do 90 hiljada tona", kazao je Mugoša.

Godišnja proizvodnja pšenice u Crnoj Gori je, međutim, tek oko dvije i po hiljade tona, što zadovoljava njene potrebe za dvadesetak dana.

Mugoša, koji je bio i ministar poljoprivrede u Vladi izbornog povjerenja, i Rakčević koji nabavlja pšenicu na različitim tržištima, kažu da se uzgajanje ove poljoprivredne kulture kod nas ne isplati.

Mugoša je u podgoričkom naselju Donja Gorica zasadio oko dva hektra, ali zato što mu je potrebna slama jer ima farmu krava, kao i da bi ovaj prostor pripremio za nove poljoprivredne kulture

"U CG prosječan rod pšenice je ispod dvije i po tone po hektaru, agroekonomisti smatraju da je svaka proizvodnja ispod 4 i po tone nerentabilna, mi o tome možemo samo da sanjamo", kazao je Mugoša.

"Vi napravite ukupan promet sa jednog hektara možda oko 1000 eura, a gdje su troškovi rada, sjemena, obrađivanja... Nije baš profitabilna kultura", kazao je Rakčević.

Nije pšenica, ali bi pospješivanje plasteničke proizvodnje, uzgajanje smokava, trešanja, jagoda, vinove loze, i mnogih drugih poljoprivrednih kultura moglo da ojača poljoprivredu, poručuju Rakčević i Mugoša. Pitaju idu li pare iz agrobudžeta gdje treba

"Ovaj ministar je za svoja 4 mandata imao na raspolaganju 170 miliona eura agro-budžeta, a mi imamo pad proizbvodnje po svakoj kulturi, posvakoj proizvodnji... Pitamo se da li smo uopšte trebali da imamo to ministartvo i pitamo se gdje je realizovani tih 20 miliona iz prošle, 30 miliona iz ove iz IPA fondova + mi se ovdje nalazimo na 205 hektara vjerovatno najplodnije zemlje u CG, vidjeli ste sve je zapušteno", istakao je Mugoša.

"Treba stvoriti uslove u CG da ljudi rade i da ne odlaze. Preko 450 miliona eura je uvoz poljoprivrednih proizvoida, a vjerujem da bi značajan dio toga mogao da se proizvede u CG i supstituiše i treba intenzivnije ponmagati proizvođače, uz jasne smernice što je ono što najviše treba CG", naglasio je Rakčević.

Kriza ce, procjene su svjetskih ekonomista, potrajati, a posljedice po život mogu biti ogromne.

( Ljubica Milićević )