Kolašin: Spomen-dom godišnje troši 25.000 eura za struju
Neefikasna je, tvrde nadležni u Kolašinu, i javna rasvjeta, a ukupni izdaci Opštine za električnu energiju iznose oko 80.000 eura
Najočigledniji primjer energetske neefikasnosti u Kolašinu je zgrada Spomen-doma, u kojoj su smještene kancelarije lokalne uprave i nekoliko političkih stranaka, navodi se u izvještaju Sekretarijata za zaštitu životne sredine.
Spomen-dom godišnje troši 25.000 eura za struju.
Neefikasna je, tvrde u Sekretarijatu, i javna rasvjeta, a ukupni izdaci Opštine Kolašin za električnu energiju iznose oko 80.000 eura.
“Kao primjer dobre prakse može poslužiti rasvjeta u Ulici palih partizanki, u kojoj su ugrađene moderne LED sijalice. Opština Kolašin je, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, pripremila Predlog lokalnog energetskog plana, čija implementacija će doprinijeti većem stepenu uštede električne energije i drugih energenata u javnom sektoru“, najavljuju iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.
Navode da su tokom prošle godine “pojedini segmenti životne sredine bili zadovoljavajućeg kvaliteta“.
Kao privremenu su okarakterisali ugroženost pojedinih segmenata životne sredine zbog izvođenja radova na auto-putu, regionalnom putu Kolašin - Berane i mini-hidrolektranama na pritokama Tare i Morače.
“Na mjestima Jabuka i Mateševo ugrožen je biodiverzitet voda rijeke Tare zbog izvođenja radova na auto-putu. Migrirajuće vrste preživljavaju promjenom staništa uzvodno i nizvodno. Međutim, stradaju vrste koje nemaju mogućnost migracije. Ipak, izvještaji koje izrađuju stručni timovi angažovani od strane izvođača radova pokazuju da se kvalitet voda rijeke Tare i biodiverzitet obnavlja, te da je stanje bilo znatno bolje prošle, nego godinu ranije“, piše u izvještaju.
Loše je, međutim, ocjenjuju, stanje ribljeg fonda, “a razlog je krivolov u prethodnim godinama“.
Stručnjaci za ekologiju u lokalnoj upravi tvrde i da “turizam stvara sve veći pritisak na životnu sredinu“. To se, objašnjavaju, ogleda u nekontrolisanoj proizvodnji otpada i otpadnih voda, potrošnji pijaće vode, ugroženosti planina džip vozilima, uništavanjem staništa i uznemiravanjem divljih životinja.
“Ljekovito bilje i šumski plodovi su ugroženi nelegalnom berbom. Najviše su ugrožene lincura, somina, borovnica i brusnica. Kontrola branja šumskih plodova je i dalje nedovoljna. Šume su ugrožene nepoštovanjem planova gazdovanja, za što ne postoji adekvatna kontrola nadležnih organa. Ugroženost šuma se ogleda u selektivnoj sječi na pojedinim mjestima pod strmim nagibom, što kasnije prouzrokuje erozije, odnošenje plodnog šumskog zemljišta, zamućenje vodotoka, te pojavu poplave i klizišta“, tvrde u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine.
Osvrt na stanje životne sredine sastavni je dio izvještaja o radu predsjednika Opštine za prošlu godinu.
( Dragana Šćepanović )