Ljetujte doma

Kada sam, u euforiji prosperiteta crnogorskog turizma, isticao činjenicu da turizam ne smije biti prioritet ekonomskog razvoja zbog svoje specifičnosti ili osjetljivosti, naišao sam na osude. Prije par godina iskazao sam bojazan da će za 10 godina slika CG turizma biti ovakva - jedni će plakati od turista a drugi za turistima. Bez turista ili sa puno njih - đe je sredina? Stalna kolizija, ekspanzija turističkih putovanja s jedne strane, i nestabilnost geostrateških dešavanja, i osjetljivost na ekonomske i zdravstvene promjene, s druge. Ostalo je ignorisano pitanje upućeno sagovornicima iz turističke branše: Da li turizam može biti primarna privredna djelatnost ili nosilac razvoja CG? Međutim, izjava predsjednika CG Mila Đukanovića data u intervjuu RTCG: Da pokušamo malo da oslobodimo Crnu Goru od zavisnosti samo od turizma i usluga…, postaće naravučenije za dalju ekonomsku doktrinu. Do tada teško će se CG oporaviti bez prihoda koje ostvaruje turistički sektor. Zvanično, 2019. je inkasirano preko 1,1 milijarda prihoda. Nezvanično, mnogo više. Prošla turistička godina je bila rekordna, bolja od prethodne rekordne, koja je ostvarila bolje rezultate u odnosu na godine koje su takođe bile rekordne. Tako je u posljednoj dekadi (2009-2019), za kolektivni smještaj, indeks iznosio 155,3 (ukupan broj noćenja sa 3.014.418 porastao je na 4.680.787). Izuzetak je bila 2014, kada je evidentiran pad u odnosu na 2013. od 9,2%. Prosperitet CG turizma je bio evidentan u narednim godinama, kada se bilježi kontinuirani rast, i to 2017. 10,5%, 2018. 8,2%, a 2019. čak 11,2%. Sa sigurnošću se očekivala rekordna i 2020. Krenu pandemija, sve stade. Turista nema, a kad će ih biti od vakcine će zavisiti. Do tada zatvorene granice, kada i kako će se otvarati i za koga, ostaje nepoznanica, a kada će inoturisti krenuti na odmor, još manje se zna. I kada se otvore, ne treba zanemariti da je pandemija uticala na ekonomska dešavanja u državama, odnosno na porodični bužet. Nelikvidni turista je loš potrošač, a kod nas dominira masovni-kupališni turizam (more, sunce, plaža), u prosjeku osrednje kupovne moći. Ako se popravi stanje, a nazire se oporavak, popuštanje rigidnih mjera, možda se osmijehne turistička sreća u ljetnjoj sezoni. Nama odgovara jer sezonalnost (od sredine juna do sredine septembra) od 80-90 dana, i dalje predstavlja okosnicu našeg turizma. To su mjeseci koji determinišu crnogorski turizam i predstavljaju ogledalo uspješnosti. Potvrda tome su ostvareni rezultati, posjete i broj noćenja. Podaci se odnose na kolektivni smještaj, dok individualni postoji samo u nezvaničnim aproksimacijama (i na godišnjem nivou). U prethodnoj godini, koja će očito ostati rekordna u narednom periodu, statistika bilježi da su navedeni mjeseci apsorbovali, 57% broja dolazaka, i što je relevantno za isplativost turizma, a 71% od ukunog broja noćenja (jun 14,1%; jul 20%; avgust 22,4% i seprembar 14,5%). Avgust je rekorder sa 220.915 dolazaka i 1.048.037 ostvarenih noćenja. Zadržavanje turista u tom mjesecu je iznosilo 4,7 dana. Svi smo se fokusirali na strane turiste, od kojih i zavisi turistička sezona. Što je sa domaćim turistima? Ne vidim da se iko interesovao za turiste iz CG. Javnosti je manje poznata činjenica da, u kolektivnom smještaju, poslije ostvarenih noćenja gostiju iz Rusije i Srbije, slijede domaći gosti. Od ukupnog broja dolazaka, u kolektivnom smještaju (1.293.189), u 2019. domaćih gostiju je bilo 125.221 što iznosi 9,7%, sa ostvarenih 480,208 noćenja. To od ukupnih noćenja, 4.680.787, predstavlja izuzetnih 10,26%, što domaće goste svrstava među tri vodeće zemlje u kolektivnom smještaju. Kada je riječ o udarnim mjesecima, u 2019. domaći turisti su bilježili popunjenost u ukupnom broju ostvarenih noćenja, jun 58.091 - 8,8%, jul 73.847 -7,9% i avgust 85.869 - 8,2%. Prosječno zadržavanje domaćih turista, u ovim mjesecima, bilo je oko 4,8 dana. Ako bi se uvele stimulativne mjere, poput vaučera ili određenih beneficija, za očekivati je da bi se uticalo na dužinu boravka u hotelima do 7 dana, pa bi broj noćenja u toj varijanti premašio 100.000. Prosjek zadržavanja gostiju iz Rusije za navedena tri mjeseca je oko 7, a gostiju iz Srbije oko 5,5 dana. Takođe, krilatica KUPUJMO DOMAĆE bi se mogla transformisati u LJETUJTE DOMA, što bi dodatno motivisalo građane/ke CG da ljetuju u svojoj državi. Tako bi se povećao broj posjeta, sa 16.453 koliko je evidentirano u avgustu 2019. na mogućih 25.000-30.000. Ako bismo posmatrali ukupan broj noćenja u kolektivnom i individualnom smještaju, domaći turisti čine 3,6% , što nije zanemarljivo. Individualni sektor obuhvata preko 50% u ukupnom broju dolazaka (1.352.028) i 68% u noćenju turista (9.775.133). Razlike su veće u noćenju jer se gosti zadržavaju u hotelima prosječno 3,6 dana, a u individualnom smještaju ostaju preko 7. Domaći turisti u individualnom smještaju su maltene statistička greška, oko 0,4 %. Zašto? Očito da je domaće goste teže registrovati, jer je poznato da veći dio građana/ki CG, tradicionalno, više ljetuje u privatnim objektima nego u hotelima. Razlog - jeftinije, pogodnije, racionalnije. Zavisnost od otvaranja granica predstavljaće barijeru i za građane/ke CG koji su odmor provodili u destinacijama van države. Za pretpostaviti je, ako se ne otvore granice evropskih država, da će se opredijeliti za smještaj u nekom od crnogorskih hotela. Koliko naši ljudi idu u inostranstvo na ljetovanje? Low coast kompanije dovoze turiste, donose prihod, ali povećan je broj državljana CG koji na 3 do 5 dana posjećuju evropske destinacije - odlazi novac. I treba tako, ali kakva je promocija usmjerena na crnogorskog gosta. Da se pogrešno ne shvati, bez stranih turista, koji čine preko 90% ostvarenih noćenja, nema turizma. Postoji li zavisnost od određenog broja tržišta poput Rusije, Srbije i okruženja, iz kojih dolazi najveći broj turista, decenijska je dilema. To su zemlje od kojih će u velikoj mjeri zavisiti isplativost turističke sezone, i monetarne stabilnosti CG. Pošto sam u fokus stavio ljetni period, u kolektivnom smještaju prednjači Rusija. Tako u junu broj noćenja iznosi 112.313 ili 18,7 %, u julu 152.687 - 17,7%, dok u udarnom avgustu od 962.168 ostvarenih noćenja stranih turista, 17% ili 163.613 pripada njima. Na drugom mjestu su turisti iz Srbije koji su u junu ostvarili 69.741 noćenja ili 11,6%, julu 143.937 -16,7%, a u avgustu 159.233 odnosno 16,5%. Ostale zemlje koje su u vrhu su: Ujedinjeno Kraljevstvo oko 7%, Njemačka, Francuska i Poljska koje variraju od 4 do 6%. U individualnom sektoru tradicionalni gosti, polazeći od podataka na godišnjem nivou, dolaze iz Rusije (29,1%) i okruženja (Srbija 25,3%; BIH 10,6%; Kosovo 6,9%), što čini 72%, skoro tri četvrtine. Od ukupnih 217 zemalja u svijetu 45% ih je potpuno ili djelimično zatvorilo granice za turiste... (UNWTO). ...Ograničenja za putovanja se moraju ukinuti što prije, izbjegavajući pritom bilo kakvu diskriminaciju na temelju državljanstva i uzimajući u obzir epidemiološku situaciju"... (Evropska komisija). Aktuelna situacija nas uslovljava da na naše stalne goste i susjede (Rusija, Srbija, Kosovo, BIH), ili one poželjne (Njemci, Francuzi) ne možemo, odmah, računati, ali im se možemo PRIPREMLJENI nadati. Od juna nema vajde, za jul ćemo viđeti, nadati se avgustu i septembru. Ostaju, ako se kod nas mjere liberalizuju, DOMAĆI GOSTI. LJETUJTE DOMA. Autor je glavni i odgovorni urednik časopisa “Putovanja”

( Vlatko Mihailović )