Epidemiolozi IJZ-a: Poštujte distance, perite ruke, poštujte preporuke
Doprinos svih je nemjerljiv, ali za stavljanje epidemije pod kontrolu, ipak su najzaslužniji građani
Život mora da se nastavi, ali građani i dalje treba da poštuju fizičku distancu, što češće peru ruke, nauče djecu da to čine i ponašaju se prema preporukama struke, jer za buduću epidemiološku sliku nisu odgovorni pojedinci, već svi zajedno.
Specijalista epidemiologije u Institutu za javno zdravlje, Igor Galić, u izjavi za PR Centar, istakao je da su u odgovoru na epidemiju koronavirusa učestvovali svi radnici te institucije - higijeničarke, vozači, zaposleni u administraciji, upravi, sanitarni tehničari, koji su odradili najveći dio posla i ljekari epidemiolozi.
Doprinos svih je nemjerljiv, ali za stavljanje epidemije pod kontrolu, ipak su najzaslužniji građani.
„U ovoj borbi između virusa i ljudi građani su se pridržavali svih onih mjera, odnosno strategija, taktika, koje su svakoj borbi neophodne da bi se došlo do konačne pobjede. Tako da su građani iznijeli najveći dio borbe protiv epidemije, a nakon njih svi stručnjaci i sanitarni tehničari, koji su neodvojivi dio tima“, kazao je Galić.
Šta će se dalje dešavati, kako je naveo, zavisiće od toga koliko će se građani pridržavati propisanih mjera.
„Sve mjere koje smo predložili moraju da se poštuju, kako bi se ova epidemija i završila“, istakao je Galić.
Kada vidite rezultate i djelovanje cijele mreže epidemiologa u Crnoj Gori, jasno je, kako je rekao, koliko vrijedi ulagati u stručni kadar, „jer ulaganjem u preventivu štitimo cijelu populaciju“.
„To su važni detalji, koji su odlučili da ova epidemija na ovaj način bude sanirana. Satisfakcija je kada vidimo mali broj oboljelih, prije svega, u odnosu na zemlje u regionu. Tako da je sve to ono za šta smo se spremali, za šta smo obučavani“, rekao je Galić.
Iako široka populacija nije znala čime se epidemiolozi bave, koronavirus je učinio da saznaju šta je njihov posao.
„Mi smo radili svoj posao, ali bez širokog društvenog odgovora ova epidemija ne bi mogla da se stavi pod kontrolu“, istakao je Galić.
On je rekao da je epidemiolog postao „slučajno“, „ali ovo je trenutak, kada možda i nama samima postaje jasno kolika je vrijednost posla kojim se bavimo“.
Specijalista epidemiologije u Instititu za javno zdravlje, Marija Božović, kazala je da život mora da se nastavi, ne samo zbog ekonomskih, već i socijalnih razloga, „jer ljudi veoma pate u vrijeme otuđenosti, indirektne komunikacije, gubitka kontakata sa drugima“.
„Moramo nastaviti dalje, a to znači da moramo naučiti da živimo i u uslovima epidemije. Velika većina ljudi je poštovala mjere i preporuke i nadam se da će nastaviti i dalje. Jer to će biti značajno, da nam se ne bi ponovilo ovo što smo prošli, tj. da ne bi došlo do drugog talasa i povećanog broja oboljelih“, rekla je Božović za PR Centar.
A da bi naučili da živimo u novim uslovima, moramo mijenjati neke stvari.
„Neke stvari koje nam do sada nisu bile normalne, moramo prihvatiti kao normalne. To znači da moramo nositi maske u zatvorenim prostorima, da djeca, ukoliko imaju simptome respiratorne infekcije, ne dolaze u škole, vrtiće. Do sada se dešavalo da roditelji šalju djecu u vrtiće, škole, ukoliko malo kašlju, kijaju. Međutim, to bi u ovoj situaciji trebalo izbjegavati“, rekla je Božović.
Pošto ne znamo da li u populaciji ima asimptomatskih vironoša, koji mogu širiti infekciju, da bi se spriječilo širenje i povećanje broja oboljelih moramo naučiti i zadržati nove navike.
„I dalje moramo biti na distanci. Znači moramo poštovati mjere fizičke distance, udaljenost najmanje metar i po. Moramo što češće prati ruke, naučiti djecu da češće peru ruke. Moramo da znamo da se virus osim, najčešće kapljičnog prenosa i prenosa putem svježe kontaminiranih predmeta, zadržava i u stolici, tako da je lična higijena jako bitna“, objasnila je Božović.
Prisjećajući se kako bi građani reagovali kada bi im saopštila da su pozitivni na koronavirus, kazala je da su reakcije bile različite.
„Imate odjednom tišinu u momentu kada im saopštite vijest. Kod drugih se javljalo uzbuđenje i odmah bi pitali „Pa dobro doktorice, šta treba da radim, kako ću sada“. Traže savjete o tome kako da se ponašaju, pitaju da li treba porodicu izolovati. Mi smo tu da damo odgovore, ali i da ih umirimo, jer je to, prosto, neophodno u tim situacijama“, kazala je Božović.
Ona i kolege su pacijentima bili dostupni 24 sata dnevno.
„Moj telefon je zvonio i kad sam kući i kad sam na poslu, mada sam većinu dana bila na poslu. Pacijentima sam naglasila da me mogu zvati u bilo kom momentu, kada osjete bilo kakvu promjenu stanja. Oni bi zvali i postupali po onome što im kažem i na kraju sve bude u redu“, ispričala je Božović.
Ona je poručila da ljudi moraju biti svjesni situacije i ponašati se prema preporukama javnog zdravstva, jer je, kako je navela, za buduću epidemiološku sliku nisu odgovorni pojedinci, već svi mi zajedno.
„To je jako značajno za sve nas. Velika je odgovornost na svima. Svi skupa smo odgovorni za buduću epidemiološku sliku. Ukoliko budemo poštovali mjere i preporuke sve će biti u redu. Međutim, ukoliko ne budemo poštovali mjere, to bi značilo pogoršanje situacije, što nikako ne bi bilo dobro i došlo bi do vraćanja mjere koje su do sada bile aktuelne, a to ne ide u korist nikome“, zaključila je Božović.
( Vijesti online )