Radilo bi se duže, od penzije bi dobijali trećinu uplaćenog za PIO

Ukoliko bude usvojen novi predlog zakona o penzionom osiguranju, koji predviđa da zaposleni za ostvarivanje pune penzije treba da ispuni oba uslova i 40 godina staža i najmanje 65 godina života, prosječan zaposleni će raditi tri godine duže nego do sada, u penziji će uživati tri godine manje a od penzije će dobiti trećinu onoga što je uplatio kroz doprinos za penzijsko osiguranje.

Prema statističkim podacima Fonda PIO i Monstata, prosječan penzioner u Crnoj Gori u penziji uživa nepunih 11 godina. Kako će novi zakon, kako očekuju u Ministarstvu, povećati prosječno trajanje radnog staža za tri godine, uz zadržavanje iste stope smrtnosti, to znači da se uživanje u penziji prosječno smanjuje za te tri godine.

Uplata doprinosa za penzijsko osiguranje za prosječnu platu od 511 eura, o trošku zaposlenog i njegovog poslodavca iznosi 157 eura. Za 40 godina staža, koji je sada nedovoljan za odlazak u penziju ako zaposleni nema i napunjenih 65 godina života, taj zaposleni u Fond PIO uplati ukupno 75 hiljada eura. Na taj iznos prijavljene plate njegova penzija bi iznosila 279 eura i ukoliko bi u njoj uživao sada prosječnih 11 godina, on bi od Fonda PIO dobio 36 hiljada eura.

Međutim, kako se sada povećava granica za rad a time smanjuje period uživanja u penziji, zaposleni sa prosječnom platom bi u Fond PIO za 43 godine uplatio 81 hiljadu eura, a za osam godina bi od penzije dobio 27 hiljada eura.

Ministarstvo se odlučila na podizanje granice i ograničavanja beneficiranog staža, jer Svjetska banka već godinama prigovara zbog toga što u Crnoj Gori ima veliki broj korisnika prava iz PIO u odnosu na broj zaposlenih i što su proteklih godina usvajani zakoni koji su velikom broju zaposlenih u metalskom kompleksu, rudnicima i firmama u stečaju omogućavali odlazak u prijevremenu penziju pod povlašćenim uslovima.

Zbog svega toga, prosječna starost penzionera u Crnoj Gori iznosi 67 godina, odnosno dvije više nego što će sada biti uslov za odlazak u penziju, a broj penzionera je dostigao 128 hiljada. Broj zaposlenih je sada oko 180 hiljada, od čega 52 hiljade radi u javnom sektoru. Za isplatu penzija je potrebno 410 miliona eura na godišnjem nivou, dok se od uplata za penzione doprinose dobije oko 280 miliona.

Svjetska banka godinama od Vlade traži smanjenje broja funkcionera i zaposlenih u javnoj upravi, kao i efikasniju borbu protiv crnog tržišta rada, ali se Vlada do sada nije efikasno uhvatila u koštac sa tim problemima.

Iz sindikata je ranije saopštavana da u Crnoj Gori ima 30 hiljada radnika koji rade na crno bez ikakavih uplata poreza i doprinosa, kao i da je još toliko osigurano na minamalni iznos, a da na ruke, bez uplate doprinosa, dobija ostatak zarade čime je poslodavac zaradio ekstra profit a zakinuti su država za prihode i taj zaposleni za iznos budeće penzije. Ukoliko bi država te dvije grupe zaposlenih uvela u legalno poslovanje, što sindikati traže već godina, deficit Fonda PIO bio bi značajno smanjen i ne bi bilo potrebe za vanrednim mjerama.

Da li se isplati plaćati doprinose

Predstavnici sindikata u radnoj grupi smatraju da će ove mjere postati kontraproduktivne, odnosno da neće dovesti do povećanja prihoda u Fond PIO, već će ih smanjiti jer je plaćanje doprinosa i čekanje ovakve penzije postalo besmisleno.

Osim činjenice da će penzioner od penzije dobiti i tri puta manje nego što je uplatio za doprinose, matematika kazuje i da mu se više isplati da se dogovori sa poslodavcem da ga osigura na minimalac a razliku u plaćenim porezima i doprinosima isplati na ruke ili podjeli sa poslodavcem. Iznosi svih poreza i doprinosa na prosječnu zaradu iznose 348 eura a na minimalnu 128 eura, odnosno razlika i moguća ušteda iznosi 220 eura.

Ukoliko bi zaposleni, teoretski, u dogovoru sa poslodavcem dobijao polovinu ove sume na ruke, za 40 godina bi dobio sumu od 52 hiljade eura, koliko iznosi dobar jednosoban stan u Podgorici. On bi i dalje za uplate na minimalac imao penziju od 139 eura, umjesto 279 koliko bi imao da je prijavljen na prosječnu platu. Za 11 godina penzije na toj razlici bi izgubio 18 hiljada eura.

Novi zakonski predlog to još pogoršava, jer produžava radni staž a priroda smanjuje uživanje u dužini penzionog staža.

( Goran Kapor )