Sportske institucije u vremenu krize

Krajem prethodne nedjelje, usvojen je predlog odluke o osnivanju Zavoda za sportsku medicinu. Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije zaokružila sistem sporta, pa je sama najava uspostavljanja ovog zavoda, veliki iskorak. Ono što pak brine je sljedeće. Predmetnom odlukom je samo prolongiran datum funkcionalnog osnivanja Zavoda, za koji se još ne zna organizaciona struktura, položaj u sistemu sporta, kao i elaborat o društvenim i finansijsko-ekonomskim parametrima. Takođe, odlukom je planirano postavljanje vršioca dužnosti direktora Zavoda koji će, kao i slučaju „Skijališta Crne Gore“, biti jedini zaposleni do 6 mjeseci prije usvajanja akta o sistematizaciji radnih mjeseca, dok nije precizirano kada će Zavod otpočeti sa radom. Nespremnost Ministarstva sporta i mladih da sačuva najzdraviju supstancu crnogorskog sporta ogleda se i u činjenici, da gro saveza nije otpočeo sa finansijskom i tehničkom podrškom sportistima i sportskih radnicima. S prethodnim u vezi, ostalo je nejasno po kojim kriterijumima će se preusmjeravati sredstva. Kao primjer navodim Teniski savez Crne Gore, u kojem Upravni odbor, u nedostatku internog akta/pravilnika, po slobodi ili diskreciono odlučuje o raspodjeli. Ova situacija govori da su institucije, koje bi trebalo da afirmišu sporta kao aktivnost od javnog interesa, nejake da odgovore na dinamičnost koju donosi kriza poput ove.

Drugi momenat, predstavlja pomalo bombastična najava predloga mjera Crnogorskog olimpijskog komiteta u crnogorskim medijima. Da se ne radi ni o kakvom inovativnom ili originalnom dokumentu, već parafraziranju dostupnih resursa i kompilaciji podataka koji odudaraju od naše zbilje, ukazuje nam radni dokument Evropskog olimpijskog komiteta (EOK) i partnerskih organizacija „SHARE“ od 20. aprila 2020. godine, kojim je zatražena pomoć Evropske unije. Kvantitativni podaci u dokumentu COK-a, prenijeti iz dokumenta EOK-a, vezani su za prostor EU i nijesu primjenljivi na postojeću kompoziciju crnogorskog sporta. Dio predloženih mjera EOK-a koji se tiče rada saveza i sportskih organizacija, našli su se u dokumentu COK-a, dok su preporuke posebno vezane za sportiste i sportske radnike izostavljene. Dalje, originalni dio mjera COK-a, poput „raditi na novim vidovima finansiranja“ su načelnog karaktera i ne daju odgovor na trenutnu krizu, koja zahtijeva brz i svrsishodan odgovor. Takođe, sa mjerom „organizovati sportske kampove“ kao vidom optimizacije, trebalo je odavno otpočeti. Svakako, zanimljiva je mjera vezana za preusmjeravanje dijela sredstava EU na sport - ovako predložena mjera govori da, nažalost, sportski funkcioneri, političari i birokrate u sportu, ne poznaju funkcionisanje institucija Evropske unije. Svrsishodnije je bilo predložiti da Crnogorski olimpijski komitet, u saradnju sa savezima, inicira izradu projektnih zadataka koje bi kandidovali brojnim međunarodnim fondovima i finansijskim institucijama.

Po reakcijama, formalno ključnih institucija u sistemu sporta - Ministarstvo sporta i mladih i Crnogorski olimpijski komitet, izgleda da će se za dobar bio crnogorskih sportista i sportskih radnika, zimski san nastaviti. Odgovor pomenutih anahronih i veoma birokratizovanih institucija na zdravstveno-ekonomsku krizu je, najblaže rečeno, zabrinjavajući.

( Marko Begović )