Hrvatski Zavod za javno zdravstvo počeo sa serološkim testiranjem
Serološko testiranje značajno, jer na taj način može da se vidi koliko ljudi je steklo imunitet, ističe šefica Odsjeka za virološku serologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr Tatjana Vilibić-Čavlek
Hrvatski Zavod za javno zdravstvo počeo je serološko testiranje koje bi trebalo dati odgovor o raširenosti koronavirusa u hrvatskoj populaciji.
„Do sada smo testirali 120 osoba. Tu su bili bolesnici sa utvrđenom Covid infekcijom, ali smo uključili i zdravstvene radnike i osobe iz opšte populacije. Planiramo testirati još 1100 osoba. Uzećemo serume iz bolnica, Zavoda za javno zdravstvo, iz medicinsko hemijskih labaratorija od osoba koje su vadila krv, ali ne zbog Covida ili zbog neke infektivne bolesti. To će biti za ovo početno istraživanje, a dalje ćemo vidjeti, vjerovatno ćemo nastaviti sa testiranjem“, rekla je za Boje jutra šefica Odsjeka za virološku serologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr Tatjana Vilibić-Čavlek.
„Serološkim testovima dokazujemo specifičnost antitijela u serumu. Najčešće se dokazuju tri klase antitijela. Onda zavisno od toga koju smo klasu našli možemo reći da li se osoba nalazi u akutnoj fazi ili se radi o nedavnoj infekciji“, rekla je Vilibić-Čavlek za Boje jutra.
Ona je rekla da imaju različite vrste seroloških testova.
“Postoje takozvani 'brzi', čiji rezultat možemo vidjeti od 10 do 15 minuta, imamo i klasične testove od kojih se najčešće koriste imuno enzimski i tim testovima se mogu dobiti rezultati u jednom danu, medjutim mogu da traju po nekoliko sati. Kada uporedjujemo imuno enzimske u odnosu na brze, iskustva su dokazala da su ona specifičnija i osjetljivija“, rekla je Vilibić-Čavlek.
Rezultati testova mogu biti lažno pozitivni i lažno negativni.
„Ukoliko dobijemo lažno pozitivne to nam znači da smo dobili pozitivan rezultat testa kod osobe koja nije bila u kontaktu sa sars korona 2 virusom i i to se posebice može vidjeti kad su osobe bile zaražene nekim drugim korona virusima koji su nam uobičajeno prisutni koji izazivaju prehlade. Ukoliko dobijemo lažno pozitivne rezultate potrebno je i moguće razjasniti tzv potvrdnim odnosno serološkim testovima“, dodala je Vilibić-Čavlek.
Ona je istakla da je serološko testiranje značajno, jer na taj način može da se vidi koliko ljudi je steklo imunitet.
„Ukoliko je to bio mali postotak ljudi, onda nam to znači, da ukoliko dodje do novog talasa ili da zapravo veliki broj ljudi nema prototijela da nije imun odnosno da može oboljeti“.
Vilibić-Čavlek je rekla da na temelju malog broja ljudi koje su do sada testirali ne može govoriti o nekim procjenama.
„Za serološke testiranje smo se odlučili zato što neke infekcije izazvane korona virusom mogu biti asimptomatske što znači da ljudi mogu da dođu u kontakt sa virusom, da mogu stvoriti antitijela a da nemaju nikakve simptome bolesti. Isto tako, ne moraju svi da imaju težu kliničku sliku, mogu imati i blage infekcije, tako da se može desiti da ljudi koji su imali blažu klinički sliku možda neće javljati doktoru. Tako da u takvim slučajevima kada je već prošlo neko vrijeme od njihovog inficiranja odnosno od ovih koji su imali blažu kliničku sliku njihove bolesti, tada više ukoliko radimo direktnu dijagnostiku i uzmemo obrisak, on neće više biti pozitivan i u tom slučaju onda nam jedino serologija odnosno dokaz prototijela može reći da li je ta osoba bila u kontaktu sa virusom i da li je stvorila imunitet ili nije“, rekla je dr.
( Boje jutra )