Đukanović na čelu kolone koja krije pare

Za četiri godine rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), iako konstantno raste broj političara i javnih službenika koji prijavljuju svoje prihode i imovinu, istovremeno značajno opada procenat onih koji dozvoljavaju uvid u svoje bankovne račune - pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Broj javnih funkcionera koji daju saglasnost za uvid u račune, od osnivanja ASK-a u januaru 2016. godine, opao je za 16 odsto, dok je broj državnih službenika koji se odlučuju za ovaj oblik transparentnosti manji za 11 odsto, pokazuju godišnji izvještaji o radu.

Na čelu sve brojnije kolone je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji od osnivanja Agencije, prema dostupnim imovinskim kartonima, nije davao saglasnost na uvid u bankarske račune, a nije odgovorio ni na zahtjev CIN-CG da objasni svoje razloge.

Saglasnost je dao njegov generalni sekretar Slavoljub Stijepović, ali nije šef kabineta Miodrag Radović.

Premijer Duško Marković slijedio je partijskog šefa prve dvije godine i nije davao saglasnost, ali je u međuvremenu svoje račune učinio dostupnim Agenciji.

Među onima koji kriju pristup računima, pored predsjednika države, nije samo više od trećine ministara i poslanika, nego i predsjednik Savjeta Agencije Momčilo Radulović i član ovog tijela Zlatko Vujović.

Od osnivanja ASK-a saglasnost nije dao ni v.d. direktora ove institucije Savo Milašinović, a nije ni odgovorio na pitanje CIN-CG o razlozima ovakvog postupanja.

“Da imam povjerenja da ti podaci neće biti zloupotrijebljeni, dao bih saglasnost. Ako dozvolite pristup rashodima, svako može rekonstruisati vaše kretanje, navike, kontakte... To može biti predmet velike zloupotrebe, posebno u hibridnim političkim sistemima kao što je Crna Gora”, kazao je Zlatko Vujović

Vujović, koji je u prilici da sve posmatra iznutra, rekao je da saglasnost nije dao jer u ovom trenutku nema povjerenja u Agenciju. Njegovi prihodi su, kako je kazao za CIN-CG, uredno prijavljeni u imovinskom kartonu, ali ocjenjuje da rashodi nisu mjera transparentnosti.

“Da imam povjerenja da ti podaci neće biti zloupotrijebljeni, dao bih saglasnost. Ako dozvolite pristup rashodima, svako može rekonstruisati vaše kretanje, navike, kontakte... To može biti predmet velike zloupotrebe, posebno u hibridnim političkim sistemima kao što je Crna Gora”, kazao je Vujović za CIN-CG.

Momčilo Radulović je u izjavi za CIN-CG istakao da “davanje saglasnosti nije obaveza javnog funkcionera, već mogućnost”.

“Javnost svakako ima uvid u moje prihode, i tu obavezu sam ispunio kao predsjednik Savjeta Agencije. Ne smatram da moram dopustiti uvid i u moje rashode, jer je to privatna stvar”, kazao je Radulović.

Prilikom predavanja imovinskih kartona, Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima o svim računima bankarskih i drugih finansijskih institucija, koja se koristi isključivo u svrhu provjere podataka iz kartona.

Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasnost za uvid u bankarske račune nijesu dala 33 predstavnika građana.

U parlamentarnoj većini, od 36 poslanika Demokratske partije socijalista, saglasnost nijesu dali Marta Šćepanović, Petar Ivanović, Marija Ćatović, Ana Nikolić, Maja Bakrač, Halil Duković, Predrag Sekulić, Bogdan Fatić, Branko Čavor, Luiđ Škrelja, Nada Drobnjak, Jovanka Laličić, Radule Novović, Miloš Nikolić, Žana Filipović i Nada Nenezić.

Saglasnost nije dao nijedan od njihovih koalicionih partnera, predsjednik parlamenta Ivan Brajović i Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, Andrija Popović iz Liberalne partije, Ervin Ibrahimović i Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, kao ni Genci Nimanbegu iz koalicije “Albanci odlučno”.

Osim poslanika LP-a, ostali nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome zašto izbjegavaju pravo na veću transparentnost.

Popović je istakao da poštuje sve obaveze propisane Zakonom, ali je napomenuo da je davanje saglasnosti “samo pravo, ne i obaveza javnog funkcionera”.

“Uostalom, shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, prilikom zaključivanja poslovnog odnosa sa bankama utvrđuje se da smo politički eksponirana lica, to su i članovi naše uže porodice, a banke i nadležni organi su u obavezi da prate sve naše novčane transakcije i procesuiraju eventualno sumnjive”, kazao je Popović za CIN-CG.

Iako, uglavnom, imaju kritičan stav prema Agenciji, manje je poslanika opozicije koji imaju problem da daju Agenciji uvid u račune.

Saglasnost su dali svi sadašnji poslanici Demokratske Crne Gore, Demosa, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije.

To nisu uradili poslanici Socijalističke narodne partije Srđan Milić i Danijela Pavićević i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, dio poslanika Demokratskog fronta Jovan Vučurović, Milun Zogović, Veljko Vasiljević i Aleksandra Vujičić, kao ni Ranko Krivokapić i Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a.

Srđan Milić kazao je da “ovoj i ovakvoj Agenciji ne daje saglasnost, jer rade na nezakonit i selektivan način”. On predlaže i da se promijeni Zakon i da se saglasnost za uvid u bankarske račune odnosi na sve članove porodice, a ne samo na javnog funkcionera.

“Naravno, kada bi postojala zakonska obaveza, uz punu informisanost o svim računima kojima raspolažu i javni funkcioneri i članovi njihovih porodica, uradio bih to bez razmišljanja, jer nemam što da krijem”, kazao je on za CIN-CG.

Njegova stranačka koleginica Danijela Pavićević kazala je za CIN-CG da je spremna da promijeni mišljenje i da saglasnost Agenciji, ali ima jedan uslov:

“Kada budu svi oni iz vladajuće partije, zajedno sa članovima porodica, prikazali svu svoju imovinu - i račune van Crne Gore - uz mogućnost provjere istinitosti podataka, odmah ću dopustiti uvid u moje, jer nemam što da krijem”.

U Vladi saglasnost za uvid u bankarske račune, pored premijera Markovića, dalo je još deset članova njegovog kabineta.

To, međutim, nisu uradli potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, kao i ministri Predrag Bošković, Damir Šehović, Kenan Hrapović, Osman Nurković, Aleksandar Bodanović, Kemal Purišić i Mehmet Zenka. Oni nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome zašto nisu iskoristili ovu mogućnost.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ocijenila da je “broj javnih funkcionera koji su dali opcionalnu saglasnost Agenciji za pristup njihovim bankovnim računima u svrhu provjeravanja dostavljenih podataka iz izvještaja o prihodima i imovini opao 2018. godine sa 71 na 60 odsto javnih funkcionera i sa 75 na 69 odsto državnih službenika”.

“Broj članova Vlade koji su dali takve opcionalne saglasnosti ostaje ograničen na 10”, navodi se u godišnjem nalazu.

Na broj saglasnosti među visokim članovima Vlade Briselu je ukazao Institut alternativa (IA).

Istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić ističe da sve veći broj funkcionera koji ne žele da im Agencija provjerava račune može da znači jednu od dvije mogućnosti - da nešto kriju, ili da ne vjeruju instituciji koja bi te račune kontrolisala.

“Koja god od ove dvije situacije bila, situacija je zabrinjavajuća. Ovakvo stanje znači da Crna Gora niti je postigla potpuno ili makar veliko povjerenje u rad takozvanih nezavisnih institucija kakva je, makar na papiru, Agencija, niti je obezbijedila pravično i nepristrasno postupanje ovih institucija i neprikosnovenu vladavinu prava koja bi jačala povjerenje. Sve su ovo uslovi koji se moraju ispuniti na putu pristupanja Evropskoj uniji”, kazala je Đurnić za CIN-CG.

Brojnim istraživanjima javnog mnjenja o radu ASK mjereno je povjerenje građana, dakle - spolja.

Đurnić, međutim, ističe da ovakvi brojevi ukazuju i da nema povjerenja “iznutra”, odnosno da ni Vladini funkcioneri ne vjeruju ovoj instituciji dovoljno da bi joj “povjerili” svoje bankovne račune.

“I na kraju, vidimo da načelo ‘vodi primjerom’ u Crnoj Gori ne funkcioniše. Ako najviši javni funkcioneri nisu Agenciji dali pristup računima, kako da očekujemo da to urade njihovi pomoćnici, savjetnici i slično? Ne smijemo zaboraviti ni da je bivši prvi čovjek ASK-a Sreten Radonjić proveo dvije godine na čelu te institucije bez želje da omogući zaposlenima da mu provjeravaju račune”, rekla je Đurnić.

Svijest o značaju ovog i sličnih antikorupcijskih instrumenata mora postojati na najvišim nivoima svih grana vlasti, kod čelnika institucija kojima bi integritet trebalo da bude drugo ime, a onda i kod svih ostalih.

U suprotnom, ističe predstavnica IA, pitanje integriteta i borba protiv korupcije ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Abazović: Htjeli su da mi namjeste aferu

Zbog zloupotrebe date saglasnosti za uvid u račune, lider URA Dritan Abazović je tužio i dobio Agenciju na sudu.

Abazović je za CIN-CG kazao kako je smatrao svojom moralnom obavezom, kao neko ko obavlja javnu funkciju, da Agenciji da saglasnost, ali su, kako je kazao, umjesto profesionalnog odnosa pokušali da mu namjeste aferu.

“ASK je htio da iskonstruiše da sam navodno sakrio od njih 20.000 eura na svom računu koji im je u bilo kom momentu bio na raspologanju. Dakle, takav gebelsovski amaterizam naravno nije uspio. Da stvar bude gora, priču o tome kako sam navodno skrivao novac od ASK-a čuo sam na jednoj svadbi. ‘Spiker’ Pink M Sreten Radonjić našao je tada da ‘puni’ kafane i ulice netačnim informacijama koje su imale za cilj agitovanje za DPS i degradaciju mene kao istaknutog opozicionara”, kazao je Abazović za CIN-CG.

Nakon toga, on je pokrenuo sudski proces protiv Agencije i njenog tadašnjeg direktora i povukao saglasnost za uvid u bankovni račun.

“Taj proces sam i dobio na sudu, tako da je time stavljena tačka na jeftin pokušaj degradacije moje ličnosti pred crnogorskom javnošću. Nažalost, Radonjić je uspio da u potpunosti obesmisli institut davanja saglasnosti za uvid u lične bankovne račune i da taj mehanizam kontrole, mimo zakona, zloupotrijebi. Zato i ne čudi što se na taj korak danas odlučuje sve manji broj javnih funkcionera pred zarobljenom partijskom institucijom kakva je ASK”, kazao je Abazović.

Greška zbog izolacije

Dva poslanika, Momčilo Martinović iz DPS-a i Raško Konjević iz SDP-a, dala su saglasnost, nakon što je u njihovim posljednjim imovinskim kartonima stajalo da to nijesu učinili.

Poslanik DPS-a je kazao za CIN-CG da je u pitanju tehnički propust, jer je ranije davao saglasnost, ali je ove godine popunjavao prijavu “u uslovima karantina”.

Slično pojašnjenje stiglo je i od Konjevića: “Očigledno greškom nijesam potpisao zadnji papir u obrascu, jer sam mejlom ove godine slao izvještaj zato što nijesu radili zbog epidemije”.

Njih dvojica su novinaru CIN-CG dostavili mejlove koje su poslali Agenciji, s molbom da promijene dio koji se tiče saglasnosti, što je ispravljeno.

I poslanik DPS-a Nikola Divanović je kazao da se radi o grešci na sajtu Agencije i da je dao saglasnost, ali ta izmjena još nije unesena.

ASK: Nije moguće obavezati funkcionere

Iz Agencije za sprečavanje korupcije su istakli da je broj javnih funkcionera podložan kontinuiranim izmjenama u skladu sa aktima o imenovanjima, postavljenjima, ostavkama, razrješenjima i slično.

U 2016. godini je, prema podacima koje su dostavili CIN-CG, evidentirano 4.427 javih funkcionera i 1.228 državnih službenika, u 2017. ih je bilo 4.450 javnih funkcionera i 1.208 državnih službenika, a u 2018. godini 4.428 javnih funkcionera i 1.341 državni službenik.

Posljednjeg dana prošle godine, prema stanju u elektronskoj bazi ASK-a bilo je evidentirano 4.571 javni funkcioner i 1.373 državna službenika koji su dužni da dostavljaju izvještaje o prihodima i imovini.

Na kraju 2016. godine, 73 odsto javnih funkcionera i 76 odsto državnih službenika dalo je saglasnost, a godinu kasnije je taj broj opao na 71 i 75 odsto.

Najveći pad zabilježen je 2018, kada je 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 odsto državnih službenika dalo saglasnost. Na kraju prošle godine je taj broj dodatno opao na 57 odsto javnih funkciuonera i 65 odsto državnih službenika.

Na pitanje, da li se razmatra mijenjanje odredbe Zakona o sprečavanju korupcije kako bi uvid u bankarske račune bio obavezan, iz Agencije su za CIN-CG kazali da to nije izvodljivo, zbog potrebe da se ostvari balans “sa odredbama Zakona o bankama, Zakona o zaštiti podatakao ličnosti i Ustava Crne Gore”.

Mogućnost uvida u podatke sa bankarskih računa stvorena je Zakonom o sprečavanju korupcije, a iz Agencije ističu da to predstavlja napredak u jačanju transparentnosti u odnosu na ranije propise.

Agencija, kako kažu, na godišnjem nivou analizira izazove koji prate poštovanje zakonskih propisa i organizuje edukativne aktivnosti za sve na koje se odnosi primjena Zakona o sprečavanju korupcije, kao što su institucije i njihovi zaposleni.

Zakonom su predviđene kazne od 500 do 2.000 eura u slučaju, na primjer, nedostavljanja tačnih i potpunih podataka u imovinskim kartonima. Ti postupci mogu biti rezultat upravo provjere bankarskih računa za koje je javni funkcioner dao saglasnost za uvid. Takvih odluka na sajtu Agencije u ovom trenutku ima 119.

Od početka rada Agencije, više stotina javnih funkcionera, uglavnom onih na lokalnom nivou, podnijelo je ostavke ili je razriješeno zbog njenih mišljenja i odluka. Prema zvaničnim podacima, u prvoj godini mandata 75 javnih funkcionera podnijelo je ostavke, a institucije su razriješile 25. Godinu kasnije 37 je dalo ostavke a četvoro je razriješeno. Tokom 2018. godine 10 javnih funkcionera je podnijelo ostavke, a petoro razriješeno. Prošle godine bile su četiri ostavke i isto toliko razrješenja.

Najpoznatiji slučaj među onima koji su podnijeli ostavku poslije odluke Agencije je ministar evropskih poslova i glavni pregovarač sa Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović, koji je, kako je ustanovljeno, primao dvije plate istovremeno.

( Miloš Rudović )