Raspušten hrvatski parlament, izbori krajem juna ili u julu

Očekuje se da će predsjednik Zoran Milanović u narednih nekoliko dana odlučiti o datumu izbora, koji moraju da budu održani u roku od 30 do 60 dana od raspuštanja parlamenta

1121 pregleda0 komentar(a)
Hrvatski Sabor, Foto: Betaphoto

Sabor Hrvatske danas je donio odluku o svom raspuštanju, a na potezu je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji treba da odredi datum parlamentarnih izbora.

Od ukupno 151 poslanika devetog saziva Sabora, za raspuštanje je glasalo njih 105, osam je bilo protiv, a četvoro sudržano.

Očekuje se da će predsjednik Zoran Milanović u narednih nekoliko dana odlučiti o datumu izbora, koji moraju da budu održani u roku od 30 do 60 dana od raspuštanja parlamenta.

Mogući datumi izbora su 21. jun, 28. jun, 5. jul ili 12. jul.

Raspuštanje Sabora pratio je protest građana i stranaka koje uglavnom djeluju u Skupštini grada Zagreba zbog toga što prije raspuštanja nije donijet zakon o obnovi Zagreba koji je u martu pogodio jak zemljotres.

Oni su nosili brojne transparente protiv vlasti i aktuelnog gradonačelnika Milana Bandića, kao i onaj na kojem je pisalo: "Zagreb vam ovo neće zaboraviti".

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković izjavio je prošle sedmice da je ovo izborna godina i da vladajući žele izbore najviše zbog toga što je njegova vlada "u protekle tri godine ostvarila sve ključne ambicije koje je postavila".

"Smatramo da smo sada, nakon što smo pokazali proteklih mjeseci kako se nositi s krizom bez presedana, u našem djelovanju za očuvanje radnih mjesta i ekonomije mjerama koje smo preduzeli, u ovom trenutku s obzirom na sve ekonomske izazove koji su pred Hrvatskom u budućnosti, novi mandat budućeg Sabora i Vlade treba biti usmjeren na privredni oporavak zemlje", istakao je Plenković poslije sastanka s predstavnicima stranaka parlamentarne većine.

Prethodni parlamentrani izbori održani su u septembru 2016. i tada je vladu formirao HDZ, uz podršku nekoliko manjih stranaka i poslanika nacionalnih manjina, uključujući i srpske.

Posljednji izbori u zemlji bili su predsjednički i na njima je kandidatkinja HDZ i tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izgubila u drugom krugu početkom ove godine od kandidata opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) iniza stranaka lijevog centra, Zorana Milanovića.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja za maj, dva mjeseca korona krize vratila su HDZ na vrh liste stranaka.

HDZ je tako prvi izbor građana s podrškom 30, 2 odsto, gotovo dva odsto više nego u aprilu, pokazalo je istraživanje Promocija plusa za RTL televiziju.

Raste, medjutim, i SDP koja je na 27, 8 odsto podrške.

Desničarska koalicija okupljena oko "Domovinskog pokreta" pevača Miroslava Škore, koji je bio treći na predsedničkim izbora, ima podršku oko deset odsto ispitanih.

Ostale stranke nalaze se ispod cenzusa od pet odsto.