Godine koje su pojela obećanja

Upozorenja da crnogorske vlasti ne sprovode reforme koje godinama obećavaju i da ne bilježe rezultate kada je u pitanju borba protiv korpucije sve su učestalija, posebno iz Evropske unije čija članica Crna Gora teži da postane.

Da su reforme neophodne, upozorio je ponovo u petak evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji: “Moramo ih vidjeti sprovedene, posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv korupcije, funkcionisanju demokratskih institucija i javne uprave. Uz opipljive i održive rezultate na ovom području moći ćemo i brže ići u pregovorima o pristupanju, što je jedan od glavnih ciljeva naše revidirane metodologije, zajedno s povratkom vjerodostojnosti, snažnijim političkim upravljanjem i predvidivošću”, kazao je Varhelji tokom vanrednog onlajn sastanka predsjednika vlada država članica Centralno-evropske inicijative (CEI).

Francuske diplomate su posljednjih mjeseci uputile vrlo oštre kritike na račun Crne Gore. Najnovija je početkom ovog mjeseca stigla od Pjera Mirela, bivšeg direktora u Generalnom direktoratu za proširenje od 2001. do 2013. godine.

Pjer Mirel prošlog septembra objavio je svoj “non-pejper” o reviziji pregovaračkog okvira za zemlje Zapadnog Balkana za fondaciju Robert Šuman i time pokrenuo raspravu o reformi procesa proširenja. Njegovi predlozi su uticali na kasnije “non-pejpere” Francuske i drugih država članica, kao i na reformisanu metodologiju koju je predložila Evropska komisija, a na kraju Savjet usvojio u martu ove godine.

Mirel je u intervjuu za European Western Balkans rekao da Crna Gora i Srbija prihvatanjem nove metodologije nemaju šta da izgube.

“Pogledajte Crnu Goru, otvorena su 32 poglavlja, samo 3 zatvorena, to se nikad nije dogodilo. Mislim da mogu samo dobiti prihvatanjem nove metodologije”, poručio je Mirel.

On je zaključio da se ključne reforme ne sprovode i lako je okriviti zemlje članice EU, posebno nakon odluke iz oktobra prošle godine kada su Francuska, Danska i Holandija odbile da otvore pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Izvještaj Evropske komisije

U izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori koji je objavljen krajem maja 2019, navedeno je da postoji izvjestan napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali je ukazano, kao i u prethodnim izvještajima, da i dalje nedostaju rezultati kada su u pitanju određene vrste organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

Navodi se da nema napretka ni u procesuiranju napada na novinare, a u pogledu političkog kriterijuma posmatrani period je obilježen malim povjerenjem u izborni sistem “koji mora biti revidiran na obiman i sveobuhvatan način”, politička scena je fragmentirana, polarizovana i obilježena nedostatkom političkog dijaloga.

EK je ocijenila da je ostvaren ograničen napredak u uspostavljanju političkog dijaloga u parlamentu tokom 2018. godine, uz privremeni i djelimični povratak dijela opozicionih stranaka u parlament. Ipak, dodaje se, nakon hapšenja jednog opozicionog lidera 2018. i afere “Koverta” 2019. opozicija se vratila bojkotu parlamenta. U izvještaju se ističe da je neophodno ojačati transparentnost, učešće i Vladin kapacitet za sprovođenje reformi. Ocijenjeno je da u pravosudnom sistemu postoji određeni napredak, ali da je neophodno unaprijediti zakonodavni okvir u pravcu jačanja nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa i sprovođenja u praksi. Navedeno je da postoje izazovi za ASK kao što su kredibilnost i nezavisnost. EK je konstatovala da su započete istrage oduzimanja imovine u procesima korupcije na visokom nivou, ali da je odgovor na presude ograničen.

Šef delegacije EU u Podgorici Aivo Orav rekao je nakon objavljivanja izvještaja da EU želi da Crna Gora što prije postane njen član, ali postoje politički i ekonomski uslovi koji se prije toga moraju ispuniti.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je, komentarišući izvještaj da će svaki stav u njemu analizirati i “detaljno se prema njemu odnijeti”.

Na korupciju ukazuju i iz Stejt departmenta

U izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu 2019, koji je objavljen u aprilu ove godine navedeno je da su u Crnoj Gori neki zvaničnici Vlade nekažnjeno uključeni u koruptivne postupke.

“Javnost je korupciju u zapošljavanju, zasnovanu na ličnim vezama ili političkoj pripadnosti, posmatrala kao endemsku u Vladi”, piše u izvještaju.

Navodi se da je nekažnjivost u Crnoj Gori i dalje problem, jer crnogorska Vlada nije pokretala istrage protiv zvaničnika koji su kršili ljudska prava, niti ih je kaznila zbog toga.

Piše i da je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević optužen u Crnoj Gori da je planirao da za nekoliko pravnih lica iz zemlje djelimično izbjegne plaćanje poreza korišćenjem falsifikovanih faktura za robu i usluge za pranje novčanih sredstava.

Ukazano je i da problem predstavljaju i korupcija u policiji, i neprimjeren uticaj Vlade na ponašanje policajaca.

U izvještaju Stejt departmenta ukazano je na neriješene istrage napada na novinare, a primijećeno je i da je velika većina napada bila usmjerena prema nezavisnim novinarima i opoziciono nastrojenim novinarima i medijskim profesionalcima.

Da nema napretka u borbi protiv korupcije, već da se čak ona i povećava, pokazuju i izvještaji Transparensi internešnala (TI), iz kojeg ističu da je Crna Gora zarobljena država.

“Uprkos napretku u evropskim integracijama, ova zemlja tek treba značajno da poboljša vladavinu prava. Zabrinutosti koje se tiču finansiranja političkih partija i manjka finansijske transparentnosti baca sjenku na izborne rezultate. U okruženju kojim dominira ista vladajuća elita protekle dvije decenije, efekti zarobljenosti države su evidentni u Crnoj Gori,” navedeno je u izvještaju za 2019.

Analiza je pokazala da je Crna Gora 2019. po korupciji bila na 66. mjestu u svijetu sa 45 od 100 poena, gdje nula predstavlja najviši, a 100 predstavlja najniži nivo percipiranja korupcije. Godinu ranije je bila na 67. mjestu (45 poena), a 2017. na 64. mjestu sa 46 poena.

Amnesti internešnl u izvještaju za Crnu Goru navodi da je napredak ka članstvu u EU ometala korupcija na visokom nivou i zabrinutosti za slobodu medija. Dodaje se da su ponavljane demonstracije civilnog društva, podstaknute navodnom izbornom korupcijom, ukazale na hronično siromaštvo i smanjenje ljudskih prava, na protestima su zahtijevane ostavke predsjednika i viših tužilaca.

Podsjeća se i da se dalje nastavlja nekažnjavanje ratnih zločina uz samo jedno krivično gonjenje. Iako su četiri slučaja ratnih zločina ostala pod istragom, Specijalno tužilaštvo nije pokrenulo postupak.

Što se tiče LGTBI populacije, konstatovano je da raste broj izvještaja o govoru mržnje, ali je broj kazni ostao mali.

Podsjeća se i na nekažnjavanje članova Specijalne antiterorističke jedinice za koje se sumnja da su zlostavljali 21 osobu tokom demonstracija 2015. godine, kao i na neriješen problem stanovanje romskih porodica i njihovih nelegalnih naselja.

Posljednje mjesto u regionu po medijskim slobodama

Prema Indeksu medijskih sloboda za 2020, Crna Gora, lider u evropskim integracijama sa otvorenim svim sem jedinim pregovaračkim poglavljem, našla se na 105. mjestu od 180 zemalja svijeta, što je pad od jednog mjesta u odnosu na godinu ranije, a dva mjesta u odnosu na 2018. godinu. U izvještaju koji svake godine objavljuje organizacija Reporteri bez granica (Reporters sans Bordiers - RSF) navodi se da su brojni neriješeni napadi, hapšenja novinara i pritisak vlasti doveli do novog pada Crne Gore na ljestvici medijskih sloboda, zbog čega se našla na neslavnom posljednjem mjestu među državama regiona.

“Profesionalni mediji i novinari nastavljaju da budu pod pritiskom vlasti, a ključni napadi na novinare nisu riješeni. U maju 2018, istraživačka novinarka Olivera Lakić upucana je u nogu. Kao u mnogim prethodnim fizičkim napadima na novinare, slučaj Lakićeve i dalje je neriješen. Zvaničnici su 2019. javno priznali da će, zbog manjka dokaza, slučaj glavnog i odgovornog urednika lista ‘Dan’, koji je ubijen 2004. godine, najvjerovatnije ostati neriješen. Transformacija RTCG u javni servis je u potpunosti obustavljena nakon imenovanja novog rukovodstva bliskog vladajućem krugu. Samocenzura nastavlja da bude veliki izazov. Premda je kleveta dekriminalizovana od 2011, više tužbi podnijeto je protiv nezavisnih novinara i medija”, navodi se, između ostalog, u izvještaju za Crnu Goru.

Na papiru je sve OK

Odnos države prema civilnom društvu nije poboljšan od 2012. što je prikazao posljednji USAID-ov Indeks održivosti organizacija civilnog društva (CSOSI) za 2018. godinu. To je ključni analitički alat kojim se mjeri napredak civilnog sektora na regionalnom nivou, u centralnoj i istočnoj Evropi i regiji Euroazije (E&E). Ocjene su od 1 do 7, gdje jedan predstavlja najveći nivo poboljšanja, a 7 najveći nivo ometanja razvoja civilnog društva.

Indeks prati napredak civilnog sektora u 24 zemlje u protekle 22 godine.

Indeks za Crnu Goru je od 2012. godine 4,0, a u okviru njega ključna dimenzija za odnos države prema civilnom društvu jeste pravno okruženje gdje Crna Gora ima najslabiju ocjenu 3,5.

“Na papiru, NVO uživaju u slobodama i zakonskim garancijama potrebnim za obavljanje posla. U praksi se, međutim, NVO u radu često sukobljavaju sa vladom”, piše u izvještaju koji je objavljen u junu prošle godine.

Podsjeća se da su u 2018. godini predstavnici NVO smijenjeni iz Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM), nakon što je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) zaključila da imaju sukob interesa. Pored toga, parlament je iz Savjeta ASK-a isključio Vanju Ćalović Marković, predstavnicu NVO MANS, zbog navodnih kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.

„Održivost NVO nije se značajno promijenila u 2018. Jedina dimenzija koja bilježi poboljšanje bila je finansijska održivost, u kojoj je napredak zabilježen kao rezultat novog Zakona o nevladinim organizacijama, koji je uveo novi sistem javnog finansiranja nevladinih organizacija“, piše u izvještaju.

( Srdan Kosović, Biljana Matijašević )