U ime javnog zdravlja štitili Vladine interese

Pod izgovorom zaštite javnog zdravlja država se prethodna tri mjeseca borila protiv dezinformacija o pandemiji tako što je štitila Vladine interese, ne vodeći računa o posljedicama po demokratske vrijednosti društva, zaključio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u analizi “Mreža dezinformacija i neadekvatna reakcija države”.

Analizirajući problematiku širenja dezinformacija prethodnioh 100 dana, CDT je kao i u posljednjoj analizi utvrdio da su ključni mediji u Crnoj Gori “položili ispit”.

Suprotno su međutim, kako navode, radili tabloidi i mediji sa “margine” i to uglavnom regionalni i In4S. Oni su, s jedne strane, bili filteri za kanalisanje dezinformacija u medijski prostor, ali i njihovi kreatori, a “ključni pravac njihovog “rada” je kreiranje lažnih narativa koji favorizuju Rusiju i Kinu u odnosu na EU i NATO”.

Po nalazima CDT to su prevashodno mediji iz Srbije, poput “Informera”, “Sputnjika”, “Alo”... Veliki problem bile su i društvene mreže, koje su, kako se navodi u analizi koja je objavljena na sajtu CDT-a, bile podrška dezinformatorima i njihovim mentorima.

“Obilježje ovog kanala jeste nepostojanje gotovo nikakve odgovornosti za ono što se objavljuje... Značajnu štetu na ovom polju napravili su političari, sportisti, muzičari, glumci, vlasnici medija pa i predsjednici nekih država koji su preko noći postali “stručnjaci” za liječenje kovida-19... Kad širenje dezinformacija nije dobro išlo preko medija i/ili društvenih mreža, u nekoliko navrata je otvaran i kanal širenja putem SMS-a, Vajbera, Vacapa i drugih platformi”, navodi CDT.

Umjesto suštinskog rješenja ovog problema, što CDT sugeriše državnim organima mjesecima unazad, vlast se opredijelila za represiju.

“Institucije koje pripadaju represivnom aparatu (policija i tužilaštvo) su otišle korak dalje i napravile još veću grešku u odnosu na Vladu i opredijelile se za hapšenja pojedinaca pod optužbama za širenje panike i prenošenje lažnih vijesti. Dodatan problem je da se na jednak način nijesu ponašali prema svim kreatorima i prenosiocima lažnih vijesti”, navodi se.

CDT zaključuje da se “za razliku od pandemije, reakcija državnih organa na infodemiju bila očekivana”:

“Bitno je bilo da se, pod izgovorom zaštite javnog zdravlja, zaštite Vladini interesi, bez obzira na posljedice po demokratske vrijednosti društva odnosno slobodu izražavanja, ambijent u kome mediji rade, selektivnost u primjeni represivnih mjera ili gušenje kritičke misli”, navodi se u analizi.

CDT je ranije ukazivao na potrebu strateškog pristupa problematici dezinformacija, a ovaj put su išli sa konkretnim predlozima.

Predlažu prilagođavanje Krivičnog zakonika i medijskih zakona suprotstavljanju dezinformacijama poput skandinavskih zemalja i Njemačke, unošenje borbe protiv lažnih vijesti u izborno zakonodavstvo, osnivanje fonda za podršku medijima za borbu protiv lažnih vijesti - kao u slučaju Velike Britanije.

Vlada izigravala samoregulatora i time zvala tužioce da reaguju na političke kritike

“Vlada je zajedno sa drugim djelovima izvršne vlasti, i u ovom periodu nastavila sa ambicijom da proširi svoje ustavne ingerencije na ocjene poštovanja novinarskog kodeksa. Tako se nastavila nesvakidašnja istraživačka uloga Vlade - ona je ta koja “otkriva“ lažne vijesti. Umjesto demantija, u neki slučajevima, mediji su dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad. Ovo se Vladi izgleda dopalo pa je markicu “lažna vijest” prenijela i na politički teren i zalijepila je i na političku kritiku njenih aktivnosti. Ne ulazeći u opravdanost ili tačnost kritike, ovim je zaista upaljena crvena lampica: etiketa od strane Vlade, umjesto demantija, znači i poziv tužilaštvu da reaguje, a time i poziv da se reaguje protiv političke kritike”, navodi CDT.

Podsjećaju na objavljivanje spiska osoba u obaveznoj samoizolaciji čime je, kako podsećaju, narušavano ustavno pravo na privatnost.

“Paralelno sa objavljivanjem ovog spiska, počeo je da kruži i “prošireni” spisak koji je osim osnovnih sadržavao i lične podatke građana. Niti Vlada niti tužilaštvo nijesu javnosti objasnili kako se ovaj spisak našao u prometu, i da li će neko za to snositi odgovornost”, piše u izvještaju.

( Mila Radulović )