Kriza povećava i nenaplative kredite
CBCG očekuje rast kredita koje banke ne mogu da naplate i sa kojima se kasni u otplati. Na kraju marta problematični krediti su iznosili 160,6 miliona eura
Centralna banka (CBCG) očekuje rast nekvalitetnih kredita (NPL) zbog ekonomske krize koju je izazvala pandemija kronavirusa. NPL čine oni krediti koje banke ne mogu da naplate i sa kojima se kasni u otplati duže od tri mjeseca.
Podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da bruto nekvalitetni krediti na nivou bankarskog sistema za mart ove godine iznose 160,6 miliona eura i predstavljaju 5,09% ukupnih bruto kredita.
U odnosu na mart 2019. godine bilježe smanjenje od 9,85%.
Ukupno odobreni krediti banaka na kraju marta 2020. godine iznosili su 3,15 milijardi eura.
“Za očekivati je rast nekvalitetnih potraživanja, ali ne u mjeri u kojoj bi kapitalna pozicija banaka bila derogirana. CBCG je preporučila bankama da u saradnji sa klijentima pažljivo prate razvoj situacije, uz pravovremeno predviđanje uticaja na njihove novčane tokove, te da vrše prilagođavanja rokova otplate njihovih obaveza u skladu sa novim očekivanim novčanim tokovima klijenata. Prilikom odobravanja novih kredita, banke treba da sagledaju uticaj događaja uzrokovanih pandemijom na očekivane novčane tokove potencijalih zajmoprimalaca, a sve u cilju smanjenja mogućnosti za porast NPL-a”, saopšteno je “Vijestima” u CBCG u odgovoru na pitanje kako će pandemija koronavirusa uticati na kretanje NPL-a u narednom periodu, da li može doći do njihovog povećanja i za koliko.
Povećani rizici
Kreditna agencija “Standard & PoorS” u revidiranom izvještaju za Crnu Goru je ukazala da će se bankarski sektor uskoro vjerovatno suočiti sa povećanjem NPL-a.
“Rizici po stabilnost bankarskog sistema Crne Gore su povećani. Predviđamo porast nivoa NPL-a, jer su domaćinstva i korporacije pod uticajem ekonomskog pada zbog pandemije. Pozitivno, crnogorski bankarski sistem ulazi u ovu krizu u relativno jakoj poziciji sa solidnim nivoom kapitala, NPL-om na niskih 5 odsto i velikom likvidnošću. U sistemu dominiraju podružnice stranih bankarskih grupa, a većim dijelom ga finansiraju domaći depoziti. Do sada nijesmo primijetili nijedan primjetan let depozita, a u našem osnovnom scenariju očekujemo da ova situacija ostane stabilna. Ipak, s obzirom na ograničene mogućnosti CBCG da stabilizuje bankarski sistem, on ostaje podložan stresu ako NPL-ovi naglo porastu ili likvidnost presuši”, naglašeno je u izvještaju.
U CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, objasnili su da loši krediti bilježe opadajući trend tokom prethodne tri godine, odnosno to učešće u ukupnim kreditima gotovo je prepolovljeno u posmatranom periodu.
Vlada je u mišljenju na predlog zakona o odlaganju kreditnih obaveza korisnika kredita, kojim je Klub poslanika SDP-a predložio da se banke odreknu kamate na kredite tokom trajanjam tromjesečnog moratorijuma, navela da bi to imalo značajan efekat na poslovanje banaka sa rastom nivoa loših kredita.
U mišljenju Vlade se navodi da će se zbog aktulene ekonomske situacije banke suočiti sa većim troškovima rezervacija za očekivane gubitke, a veći nivo loših kredita korespondira sa većim nivoom ovih rezervacija.
“To za rezultat ima manju neto dobit banaka, a u ekstremnim slučajevima i poslovanje sa gubitkom. Imajući u vidu smanjenje ekonomske aktivnosti, porast nezaposlenosti i smanjenje prosječne zarade koji se očekuju kao posljedica pandemije novog koronavirusa, u budućem periodu se očekuje rast nivoa NPL-a. To će za posljedicu imati i veći nivo rezervacija, odnosno nižu neto dobit banaka i poslovanje sa gubitkom. Upravo su visok nivo NPL-a, koji je u najgorem razdoblju krize dosezao do nivo od 25%, odnosno rezervacije za očekivane gubitke u periodu posljednje krize uzrokovali nizak nivo prihoda banaka, odnosno poslovanje pojedinih od njih u zoni gubitaka.To je imalo za posljedicu i negativan efekat na kapital, sopstvena sredstva i koeficijent solventnosti”, navodi se u nedavnom mišljenju Vlade, koje je shodno Zakonu o CBCG radila vrhovna monetarna institucija.
Vraćanje 36,7 miliona duga po posebnom zakonu
Iz CBCG su kazali da je u skladu sa Zakonom o finansijskom restrukturiranju dugova, ukupno restrukturirano 36,7 miliona eura kredita.
Tim zakonom je omogućeno da firme i građani koji su kasnili sa izmirenjem kredita mogu sa bankama da sklope ugovor o njihovom restrukturiranju, odnosno vraćanju kredita po povoljnijim uslovima.
“Od čega se na firme odnosilo 35,1 miliona eura ili 95,7%, a na građane 1,6 miliona eura ili 4,3%”, kazali su u CBCG.
Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova je prestao da važi u maju 2019. godine, a donijet je u cilju smanjenja loših kredita.
Taj zakon je bio u primjeni od maju 2015. godine i trebalo je da važi dvije godine.
Međutim, nije u praksi dao značajnije rezultate jer su se pojavili problemi u primjeni. To je dovelo do izmjena i dopuna nakon isteka roka važenja od dvije godine.
( Marija Mirjačić )