Slika Hrvata stoji na ulazu u UN, a u Hrvatskoj ga se stide
Slika jednog Hrvata koji se preselio u Srbiju, gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata i ubijen, zaboravljena je u Hrvatskoj, a stoji na ulazu u Ujedinjene nacije
Na crno-bijeloj fotografijije mladić visoko podignutih ruku i stisnutih šaka, a na bijeloj podlozi vidi se tanki komad konopca oko njegovog vrata. Ta fotografija nalazi se naulazu u sjedište Ujedinjenih nacija i na njoj je Stjepan Steva Filipović, piše "Index".
Filipović je Hrvat iz Opuzena, koji se spletom životnih okolnosti još kao dijete s roditeljima odselio u Srbiju u Valjevo, gdje je nastala ta fotografija, svega par minuta prije nego što će Stevo ili Stjepan biti obješen. A obješen baš na današnji dan, 22. maja 1942. godine.
U Valjevu su Filipovića zvali Stevan pa je tokom svog kratkog života on bio i Stjepan i Stevan. U predratno vrijeme bio je član lokalnog ogranka tada zabranjene Komunističke partije, a nakon nacističke okupacije bio je jedan od organizatora ustanka u valjevskom kraju. Na Badnje veče 1941. zarobili su ga četnici i nakon mučenja izručili Gestapou. Nacisti su ga, nakon višemjesečne torture, pogubili pred okupljenim mnoštvom, kao upozorenje drugima.
Ali, istorija je, kako ocjenjuje "Index.hr", napravila jednu zanimljivu slučajnost. Naime, Filipović je ubijen na isti dan kada je u Šibeniku strijeljan Rade Končar. Hrvata Filipovića uhvatili su četnici i predali na nemilost Nijemcima, a hrvatskog Srbina Radu Končara uhvatile su ustaše i predale Italijanima.
Filipoviću je spomenik podignut iu Valjevu i u rodnom Opuzenu. Onaj u Opuzenu je razvaljen 1991. godine, a onaj u Valjevu je išaran i zapušten, ali se još nekako drži.
Stjepan Filipović u Hrvatskoj je s vremenom zaboravljen. U revizionističkom ludilu koje traje do danas, antifašisti su maknuti sa strane jer nijesu poželjni, a Filipović još manje jer se odazivao na ime Stevan, piše "Index".
Sa druge strane u Ujedinjenim nacijama Filipović neko čije ime vrijedi istaći. Slika tog mladića na pragu života kako s prkosno uzdignutim šakama pred fašističkim vješalima prkosi smrti ostaje kao jedna od najupečatljivijih uspomena na antifašizam. U Hrvatskoj vlasti ga se stide, vjerovatno iz istog razloga, ocijenio je Index.
( Vijesti online )