Anja Papa: Ne žalimo za prošlim vremenima, već uzimamo najbolje iz njih

Retro je novi kul - ova krilatica mogla bi da opiše dešavanja u posljednjoj deceniji i više na globalnoj muzičkoj, pa i uopšte kulturnoj sceni, gdje se umjetnici već duže vrijeme sve češće okreću ka prošlosti u potrazi za inspiracijom. Tako smo imali tzv. “rivajvale” raznih muzičkih pokreta iz 70-ih i 80-ih, u posljednje vrijeme je aktuelno ponovno oživljavanje 90-ih, prije svega na elektronskoj i pop sceni gdje je ove godine Dua Lipa osvojila top liste sa novim albumom u tom fazonu, dok ne manjka rimejkova filmova i serija.

Mada drugačija po mnogim karakteristikama, ni muzičke scene sa prostora bivše Jugoslavije nisu ostale imune na taj trend, ili bolje reći regionalna scena koja na srpsko-hrvatskom govornom području postaje sve više ujedinjena, dijelom upravo zbog pomenutih dešavanja.

Tako se u posljednje vrijeme pokrenuo talas novih izvođača poput grupa Fantom, Svemirko, Pocket Palma koje uglavnom karakteriše to što su inspirisani zvukom iz 80-ih i retro estetikom, bilo američkom ili jugoslovenskom kakvom se bavi umjetnički pokret Yugowave, te međusobna saradnja.

“Mislim da je muzička produkcija na neki način dostigla svoj vrhunac 80-ih i poslije toga je sve krenulo da ide malo nizvodno, kako kod nas, tako i u svijetu, a pogotovo kod nas imamo muzičku katastrofu poslije 80-ih. Mislim da smo se vezali za taj period kad je muzika nešto značila posljednji put na našim prostorima. Ta muzika je i dalje imala neku formu i oblik, ukazivala na neke lijepe emocije i to je vezalo za taj period izvođače kao što smo mi, Pocket Palma, Svemirko, Buč Kesidi”, priča Petar Vagner, frontmen beogradske grupe Fantom koja je singlovima kao što su “Žena”, “Cveće” i “2 AM” u posljednjih godinu dana brzo kupila publiku širom regiona.

Yugowave je radio spot za pjesmu "Luna" grupe Fantom.

Donekle slična je priča i njihovih hrvatskih kolega iz Pocket Palme, kojima je hit “Godišnji” obezbijedio i debitantski album krajem prošle godine za izdavačku kuću Aquarius.

“Posljednjih pet, pa i deset godina ta sintvejv scena je i na svjetskom nivou postala voljena ništa, a i što se tiče serija i filmova takođe se globalno nekako sve vraća u 80-e. Mislim da kod nas ima jako puno mladih ljudi koji cijene tu kulturu, a opet imamo i stariju publiku koju hvata nostalgija, sve one koji su stvarno priživjeli 80-e. I to je super - izaziva nostalgiju starijima, dovoljno je moderno da se svidi mlađima, tako da na našim koncertima vidimo i tinejdžere i ljude starije od 50 godina, što mi je super fora”, priča za “Vijesti” Anja Papa koja sa Lukom Vidovićem čini Pocket Palmu.

Posebno zanimljiva je grupa srpskih umjetnika okupljena pod imenom Yugowave, koja je se igra sa retro izrazom na više polja - od muzike, organizovanja žurki i radio-emisija, do vizuelnih umjetnosti.

“Sve je krenulo 2018. iz naše zaluđenosti vejporvejv kulturom, a nastavilo se editima i gifovima koje smo objavljivali na društvenim mrežama. Kasnije su krenule i žurke i radio-emisija. Ta retro estetika je već neko vrijeme prisutna u svijetu, a skoro sve što se događa u našoj pop kulturi je uticaj sa Zapada, pa tako i ovo. Ali mi već imamo tradiciju uspješnog pripitomljavanja zapadnih trendova na naše okolnosti, tako da suštinski sastojci budu domaći”, objašnjavaju iz Yugowavea.

Mnogi akteri ovog regionalnog retro talasa nisu bili ni rođeni tad kad je bila aktuelna muzika i estetika kojom su inspirisani, pa im tako daju novo značenje i percepciju.

“Nije da mi žalimo za nekim drugim vremenima, da mislimo da smo rođeni u pogrešnom vremenu, naprotiv mislimo da je ovo pravi tren za nas, ali cijenimo djelove kulture od prije nekoliko decenija. Uzimaš ono što je najbolje od njih, najpozitivnije, ogradiš se od onoga što je bilo loše i zapakuješ to u svom stilu - to je neka glavna formula”, pojasnila je Papa.

Ipak, razlike u pristupima postoje, pa je tako Yugowave, kao što mu i samo ime kaže, više okrenut jugoslovenskoj retro kulturi, dok je recimo Pocket Palma više bazirana na američkoj.

“Atmosfera vejporvejva je nostalgična, a pošto se nama nije bavilo pukom reprodukcijom i takmičenjem sa svjetskim dizajnerima, prepoznali smo jugonostalgiju kao plodno tlo za odomaćivanje te estetike. Dosta ljudi to vidi kao puko obožavanje SFRJ, ali zapravo ima i dosta cinične kritike”, ističu iz Yugowavea.

“Mi nikad nismo razmišljali o Jugoslaviji, jer ono što znamo o 80-ima je dominantno američka kultura, fazon ‘Miami Vice’, filmovi Džona Hjuza... Ali stvarno se osjeća to jedinstvo na regionalnoj sceni, u smislu da smo mi ta neka generacija koja uopšte ne razmišlja o tome što je blio prije nas niti nas je pretjerano briga, samo cijenimo taj artistički izraz bilo koga iz regiona, odakle god da dolazi. A dosta pomaže što se svi međusobno razumijemo”, smatra Papa.

Jugoslavija neće umrijeti dok god svi pričamo istim jezikom

Vagner se slaže sa ocjenom da je nivo povezanosti između bivših republika kroz kulturu jači nego ikad i da se kroz njega stvara neka nova Jugoslavija.

“Stvoren je pokret koji zahvata sve više ljudi koji su oslobođeni od prošlosti i okrenuti nekim lijepim i dobrim stvarima kao što je muzika. To daje dosta nade za cijeli region, vrijeme je za novi početak i da se neke greške ne ponavljaju u budućnosti”, kaže on.

Lider Fantoma ističe da je sve više izvođača koji kombinuju moderni sa retro zvukom i smatra da je najljepša karakteristika tog talasa to što se svi drže zajedno i niko nikoga ne doživljava kao konkurenciju.

“Čini mi se da se nikad ranije nije deseilo nešto kao ovo što se sad dešava, a to je da se obrazuje neki novi talas koji je jako specifičan i za koji mislim da se tek zagrijava i da će u narednim godinama dostići još bolju formu”, dodaje on.

Iz Yugowavea smatraju da jugoslovenski kulturni prostor nikad ne može umrijeti, dok god svi pričamo, kako kažu, istim jezikom.

“Ta Jugoslavija se dosta puta u istoriji nasilno gušila, ali je uvijek oživljavala u raznim oblicima i imenima, a to se dešava i sada. To što mi čupamo iz njene prošlosti je čisto stvar našeg ličnog stila, ali taj prostor se zapravo oživljava i kroz savremenije pojave, kao što npr. trep scena”, zaključuju članovi ove grupe.

Galerija

( Stefan Strugar )