Andrijevačko selo Trešnjevo: Ljepota prirode oduzima dah, ali ljudi odlaze decenijama i ne vraćaju se
Čak ni ljeti ovaj kraj ne oživi
Upravo ovdje, podno Lalićeve Lelejske Gore, nalazi se Rakovačko vrelo. Rođen u susjednoj Trepči, poznati pisac, po kazivanju mještana, često ga je obilazio. Sa Rakovačkim vrelom, danas, priča samo jedan stanovnik.
"Eto, ima se uslova, nema se puno stoke ali toliko da se živi i preživi, ne napušta se ova ljepota. To bi bilo mnogo fino da se vrate ta vremena kad je ovuda bilo i tijesno i veselo, ali šta ćeš, takva su vremena došla", kazao je Mašo Stojanović iz Trešnjeva.
Čak ni ljeti ovaj kraj ne oživi.
"Ima povremeno, ljeti koji dolaze dva tri stanovika, jednostavno ne mogu ni da dođu. I ovi koji dolaze ljeti, struja im je ukinuta", dodao je Branko Kastratović.
Legende govore da je Rakovačko vrelo presušivalo više puta i da su prije nekoliko vijekova dovodili sveštenike sa Cetinja da ga osveštaju. Nestajalo bi kada god bi navodno neko pokušao da ga prisvoji. Slično je bilo i prije 12 godina kada su ga stavili u plastične cijevi. Vratilo se krajem godine, sa jednom poplavom.
"Na mjestu, gdje je njegov izvor, Veški potok, pritoka gradišničke rijeke napravljen je ogromni krater, udubljenje, i tada je Rakovačko vrelo došlo, ponovo", priča Branko Kastratović iz Trešnjeva.
Sa Rakovačkog vrela voda kanalima, takozvanim vadama ide u tri zaseoka Trepče za navodnjavanje, a pokreće i kamenje tri mlina, smještena na 1000 metara nadmorske visine. Iako rade a dva su i rekonstruisana nedavno, rijetki su oni koji danas otvaraju njihova vrata.
"Proveo sam ovo moje vijeka ovdje, pamtim od pete godine sve. Stari ljudi su dolazili, kad bi mljeli donijeli bi sa sobom robu, presvuku, okupali bi se i nastavili bi da melju i išli kući", kazao je Milovan Stojanović iz Trešnjeva.
"Ovdje su se čekali redovi, da se samelje jedna večera ili ručak, nije imalo brašna kao danas što imamo, pa đuture da nego donesi danas da spasimo večeru", dodao je Slavko Vulević.
Nekada je u Trešnjevu bilo 220 domaćinstava, a sad jedva da ima 350 stanovnika. Mještani apeluju na lokalne i državne institucije da pomognu izgradnju asfalnog puta i bar nekoliko ljetnikovaca za turiste, jer vjeruju da bi sa malo ulaganja pustoš sela zamijenio žamor, a možda i po neki plač iz kolijevke.
( Jadranka Ćetković )