Solidarnost kao imperativ za opstanak Evropske unije

Sedmogodišnji proračun, u evropskoj terminologiji Višegodišnji finansijski okvir (VFO), oduvijek je bilo teško dogovoriti, a koronakriza i duboka recesija koja neminovno slijedi čine taj izazov još težim.

Evropska komisija predložila je u maju 2018. godine VFO za period od 2021. do 2027.

Po tom predlogu sledeći sedmogodišnji proračun trebao bi da iznosi 1,114 odsto bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica ili 1.135 milijardi eura izraženo u cijenama iz 2018. godine, podsjeća agencija Hina.

Na posljednjem samitu 20. i 21. februara zemlje članice nisu bile ne blizu dogovora. Bogatijim ćlanicama taj predlog proračun je bio previsok, a siromašnijim nedovoljan.

Zatim je došla pandemija covida-19 koja će po svim predviđanjima gurnuti evropsku i globalnu ekonomiju u najdublju recesiju nakon Velike depresije iz 30-tih godina prošlog vijeka.

Ali taj šok nema podjednake posljedice na sve članice i na njihove izglede za brzi oporavak. Najteže su pogođene one zemlje koje su i prije pandemije bile u krizi zbog strukturnih problema i visokog javnog duga zbog čega imaju bitno manji fiskalni kapacitet za odgovor.

To se najbolje vidi iz činjenice da od ukupnih državnih podški ekonomiji u svih 27 država članica preko 50 odsto otpada na Njemačku, dok na primjer Italija i Španija imaju prilično ograničen manevarski prostor.

Stoga se solidarnost nameće kao imperativ za sam opstanak Evropske unije. Načelno, svi se slažu oko toga, ali nema saglasnosti kako konkretizovati tu solidarnost.

Svi se slažu da je potreban plan za oporavak, koji uključuje dodatna sredstva preko onih iz uobičajenog sedmogodišnjeg proračuna, ali se razlike pojavljuju u pogledu visine potrebnih sredstava, načina na koji će se prikupiti i kako ih distribuirati - kao bespovratnu pomoć ili kao zajmove.

Vjerovatno prijelomni trenutak dogodio se 18. maja kada su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron zajednički predložili uspostavljanje fonda za oporavak u visini od 500 milijardi eura.

Do toga iznosa došlo bi se tako što bi Komisija dobila ovlašćenje da se zaduži u ime EU na tržištima kapitala, a tako prikupljena sredstva dodijeljivala bi se kao bespovratna pomoć najteže pogođenim zemljama i sektorima u koronakrizi.

To je prvi put da Njemačke pristaje na nešto što je do sada uvijek bilo potpuno isključeno - zajedničko zaduživanje na nivou EU. Taj fond za oporavak u okviru VFO bio bi privremen i usmjeren na investicije koje bi osigurale najbrži oporavak, posebmno u područjima koje je EU odredio kao prioritetna - zelenu i digitalnu tranziciju. Dug bi se vraćao iz narednih višegodišnjih proračuna nakon 2027. godine.

Na njemačko-francuski predlog odgovorile su četiri "štedljive" zemlje - Austrija, Holandija, Švedska i Danska, koje su predstavile kontrapredlog u kojem se protive dodjeli bespovratnih sredstava.

Traže da se kreditni rejting EU iskoristi za jeftino zaduživanje, ali da dugove ne vraća EU kao cjelina nego zemlje članice koje će dobiti povoljne pozajmice. U njihovom predlogu ne navodi se nikakav iznos, a i dalje traže manji VFO, unutar kojeg bi se sredstva prerespodjelila i investicije preusmjerile u ona područja koja garantuju brži oporavak.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen predstavila je 13. maja u govoru na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta obrise revidiranog predloga VFO i plana za oporavak od koronakrize koji će biti objavljen 27. maja.

Fon der Lejen nije navela nijednu konkretnu brojku, ali je naglasila da će instrument za oporavak biti kombinacija zajmova i bespovratne pomoći.

Predsjednica Komisije je rekla, podsjeća Hina, da će se paket mjera za oporavak sastojati od dva dijela - višegodišnjeg proračuna i instrumenta za oporavak koji će se finansirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz garanciju država članica.

Preko VFO, EK će predložiti dodatni proračunski prostor tako što će se utvrditi maksimalan iznos sredstava koje EK može da pozajmi na tržištima kapitala uz garancije država članica.

Sva sredstva iz instrumenta za oporavak biće usmjerena kroz programe EU, što znači kroz evropski proračun, pa će i Evropski parlament imati ulogu u upravljanju tim sredstvima.

Zanimljiv predlog ovih dana iznio je američki investitor i filantropski aktivist Džordž Soroš. On predlaže da EU finansira ekonomski oporavak tzv. trajnim obveznicima, kod kojih nema roka dospijeća i glavnica se nikada ne vraća nego samo kamata.

Taj instrument nije uobičajen u Evropi, ali ima dugu tradiciju u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji. EU bi se tako na primjer mogla zadužiti za hiljadu milijardu uz kamatu od 0,5 odsto, što je pet milijardi eura godišnje, "zanemarljiv" iznos u odnosu na veličinu evropskog proračuna, ističe Soros.

On upozorava "štedljive" zemlje da im se više isplati da pristanu na te trajne obveznice nego im se opirati jer bi alternativa mogla biti da će morati da povećaju svoj doprinos evropskom proračunu, koji bi bio znatno veći od njihovog udjela u servisiranju troškova kamata na trajne obveznice.

Evropski parlament je prije desetak dana izglasao rezoluciju u kojoj traži da se poveća višegodišnji proračun EU i osnuje fond za opravak od najmanje dvije hiljade milijardi eura, prijeteći vetom ako se zahtjevi parlamentaraca ne ispune.

Parlamentarci insistiraju da novi fond iznosi dvije hiklajde milijardi eura do kojih bi se došlo pozajmljivanjem na tržištima kapitala i izdavanjem dugoročnih obveznica. Taj novac bi se onda usmjeravao zemljama članicama uglavnom kao bespovratna pomoć i u obliku povoljnih pozajmica.

Međutim, u rezoluciji se nigdje ne spominje što sve ulazi u te dvije hiljade milijardi eura - na primjer da li bi se dijelom tog iznosa smatrao već dogovoren paket od 540 milijardi eura pomoći.

Svi ti predlozi, od njemačkog-francuskog, predloga štedljive četvorke, rezolucije Evropskog parlamenta do predloga Komisije koji će biti objavljen u srijedu, još uvijek su samo predlozi i ostaju mrtvo slovo na papiru dok se ne postigne dogovor svih zemalja članica i Evropskog parlamenta.

A taj dogovor mora biti nekakav kompromis. Ako se želi da fond za oporavak bude povezan sa VFO onda je potrebna suglasnost svih zemalja članica i pristanak Evropskog parlamenta. U slučaju izostanka saglasnosti rješenje za fond za oporavak bi se moralo tražiti kroz dogovor onih članica koje to žele, a to znači mimo zajedničkih institucija, a to baš i nije poželjno rješenje.

U srijedu popodne održaće se kratka plenarna sjednica Evropskog parlamenta na kojoj će Fon der Lejen palamentarcima predstaviti predlog VFO i plan za oporavak, navodi Hina.

( Vijesti online )