Liječenje zaraznih bolesti farmaceutskim kompanijama ne donosi profit

Najveće svjetske farmaceutske kompanije odbacile su prije tri godine predlog EU da simultanim naporima ubrzaju rad na vakcinama za patogene poput koronavirusa što bi omogućilo njihov razvoj prije izbijanja epidemije, otkriva britanski "Gardijan".

Plan koji bi ubrzao razvoj i odobrenje vakcina predstavili su predstavnici Evropske komisije iz Inicijative za inovativne ljekove (IMI) - javno-privatnog partnerstva čiji je cilj pružanje podrške naprednim istraživanjima u Evropi - ali koji su, kako navodi list, odbacili predstavnici farmaceutske industrije u tom tijelu.

Komisija je tvrdila da bi takva vrsta istraživanja omogućila "razvoj i regulatorno odobrenje vakcina protiv prioritetnih patogena, čak i prije izbijanja epidemije". Farmaceutske kompanije međutim vođene prvenstveno poslovnim interesima nijesu podržale ideju, piše list.

"Gardijan" se u članku poziva na izvještaj koji je objavila Opservatorija za korporativnu Evropu (CEO), istraživački centar sa sjedištem u Briselu, koji je preispitivao odluke IMI-a.

Upravni odbor IMI-a sastoji se od zvaničnika EK i predstavnika Evropske federacije farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA), a među čijim članovima su neka od najzvučnijih imena u toj oblasti uključujući "GlaxoSmithKline", "Novartis", "Pfizer", "Lilly" i "Johnson & Johnson".

Slaba pripremljenost na globalnom nivou na pandemiju koronavirusa već je dovela do niza optužbi da farmaceutska industrija nije kao prioritet postavila liječenje zaraznih bolesti jer je to manje profitabilno od liječenja hroničnih oboljenja.

Dvadeset najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija pokrenulo je u proteklih godinu dana oko 400 novih istraživačkih projekata, objavio je nedavno Blumberg. Oko polovina njih se fokusirala na liječenje kancerogenih oboljenja a 65 na zarazne bolesti.

Trenutno je osam vakcina za koronavirus u fazi kliničkog testiranja, ali nema garancija da će biti uspješne.

U izvještaju, u koji je "Gardijan" imao uvid navodi se da se farmaceutske kompanije prilikom utvrđivanja prioriteta vode poslovnom logikom i da je zbog toga u decembru 2018. godine odbijen predlog predstavnika EK koji je podrazumijevao napredne kompjuterske simulacije i poboljšane analize testiranja zahvaljujući kojima bi regulatorna tijela mogla lakše da odobre vakcine.

IMI je takođe odbio finansiranje projekata sa Koalicijom za inovacije u oblasti epidemiološke pripravnosti, fondacije koja pokušava da suzbije takozvane prioritetne bolesti kao što su mers i sars, takođe koronavirusi.

Na pitanja "Gardijana" o izvještaju, portparolka IMI-a je kazala da su zarazne bolesti i vakcine njihov prioritet od početka. Ona je istakla projekat vrijedan 20 miliona eura poznat kao Zapi a koji je pokrenut 2015. nakon epidemije ebole. Kazala je da su 2017. godine u konkurenciji bili i drugi prioriteti, uključujući istraživanja o tuberkulozi, autoimunim bolestima i digitalnom zdravlju.

"Izgleda da izvještaj sugeriše da je IMI omanula u svojoj misiji da zaštiti evropskog građanina zato što je propustila priliku da pripremi društvo za sadašnju pandemiju kovida“, kazala je portparolka za "Gardijan" i istakla da je to obmanjujuće jer su projekti IMI-a "direktno ili indirektno doprinijeli boljoj pripremi istraživačke zajednice za sadašnju krizu" i kao primjer za to navela Zapi projekat ili program ebola plus.

Međutim u izvještaju COE navodi se da je direktni uticaj velikih farmaceustkih kompanija na istraživačku agendu IMI-a doveo do toga da njime dominiraju prioriteti industrije, a da su u drugi plan stavljene bolesti povezane sa siromaštvom, uključujući i koronaviruse.

COE takođe navodi da kao rezultat dominacije farmaceutske industrije u IMI-u, koji ima budžet od pet milijardi eura, postoje značajne pukotine u finansiranju bolesti koje je Svjetska zdravstvena organizacija istakla kao prioritetne za javno zdravlje, a za koje farmaceutski tretmani ili ne postoje ili nijesu adekvatni.

Za sedam od 25 oblasti koje je SZO definisala kao prioritetne, IMI nema projekte, uključujući neonatalne bolesti i postporođajno krvarenje, navodi se u izvještaju i dodaje da se fokus stavlja na "tržišno isplative" bolesti poput Alchajmerove bolesti, dijabetisa i kancera.

( Nada Bogetić )