Suplementi nijesu zamjena za hranu

Veliki broj zemalja je fortifikacijom brašna (kao namirnice koja je u širokoj upotrebi) gvožđem, smanjio učestalost obolijevanja od anemije

2262 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com

Suplementi su dodaci ishrani, čija je proizvodnja, deklarisanje i prodaja strogo zakonski reguliasna. Oni nisu zamjena za hranu. To uvijek moramo imati na umu prilikom njihove upotrebe.

Takođe, važno je prije svake upotrebe obaviti pregled i razgovor sa ljekarom i suplemente uzimati isključivo onako kako je ljekar ili farmaceut propisao. Sve preporuke za ishranu ukazuju da energetske i nutritivne potrebe treba da budu zadovoljene prije svega kroz pravilan način ishrane. Međutim, svjesni smo činjenice da je izbalansiranu ishranu nekada teško postići i u tim situacijama, pa su suplementi kao dodaci ishrani veoma korisni.

Jasno je da suplementi ne mogu da zamijene cijelu namirnicu i da kopiraju sve njene hranjive sastojke i blagodati, poput povrća, voća i drugih namirnica. Ako se uporede namirnice i suplementi lako se daje prednost namirnicama. Na primjer, cijela zrna žitarica, povrće, voće i mahunarke sadrže različite makro i mikronutrijente, dijetana vlakna koje trebaju našem organizmu. Vlakna imaju višestruko pozitivan efekat na naše zdravlje, od prevencije pojedinih poremećaja zdravlja kao što su dijabetes tip 2, kadiovaskularne i cerebrovaskularne boesti, do regulisanja pražnjenja crijeva. Pomenute namirnice predstavljaju i odlične nutritivne izvore mikronutrijenata i antioksidanasa, a to su supstance koje usporavaju prirodni proces koji dovodi do oštećenja ćelija i tkiva.

Ilustracijafoto: Shutterstock

Dakle, za dobro zdravlje i zaštitu od bolesti treba birati hranu od koje naš organizam ima koristi. Hranu koja će u adekvatnom energetskom unosu dati i sve neophodne nutrijente. Danas se zna da je neophodno tokom dana unijeti oko 100 različitih nutrijenata da bi organizam funkcionisao kako treba.

Suplementi su korisni za određene grupe ljudi

Većina zdravih ljudi nema problem da pametnim izborom hrane postigne taj cilj, međutim, postoje izvjesne kategorije zdravih ljudi kojima suplementi mogu biti od koristi. To su djeca u razvoju, trudnice, dojilje, sportisti, stari ljudi, vegani, vegetarijanci.

Istina je da današnji način života, stalna izloženost stresu, neredovni obroci, neadekvatan nutritivni unos, nedovoljna fizička aktivnost uslovljavaju sve češću upotrebu suplemenata. Suplementi se mogu naći u različitim farmaceutskim oblicima koji omogućavaju lako pojedinačno doziranje. To mogu biti kapi, kapsule, dražeje i drugo.

Kao higijenolog i dijetolog, moram da naglasim da se danas različitim namirnicama dodaju vitamini i minerali. Taj postupak se zove fortifikacija i odlična je preventivna mjera u sprečavanju različitih nutritivnih deficita. Veliki broj zemalja je fortifikacijom brašna (kao namirnice koja je u širokoj upotrebi) gvožđem, smanjio učestalost obolijevanja od anemije.

Jodiranje soli

Ono što je kod nas zakonski regulisano, a verujem i svima poznato je jodiranje kuhinjske soli. Jod je esencijalna komponenta hormona štitne žlezde i njegov nedostatak prouzrokuje ozbiljne patologije od poremećaja rasta i razvoja do gušavosti. Nažalost, i zemlja i more su toliko osiromašili jodom da nam kuhinjska so postaje jedini izvor joda. So treba kupovati u manjim pakovanjima. Treba je čuvati na tamnom i svom mestu i dodavati je na kraju termičke obrade. To su načini rukovanja kojima se sprečava prevremena razgradnja joda u soli i načini da jod stigne do naših ćelija. Očigledno je da bez obzira u kom obliku se nalazi dodat vitamin ili mineral, moramo dobro znati kako ga je najbolje iskoristiti.

Danas se novorođenčad, praktično, odmah po rođenju sreću sa suplementom i to vitaminom D. On se daje u cilju prevencije rahitisa.

Upravo su vitamini i minerali najčešće korišćeni dijetetski suplementi. To su vitamin C, D, vitamini B kompleksa, vitamin E, magnezijum, cink, različiti multivitaminski preparati i preparati u kojima su kombinovani sadržaji pojedinih vitamina i minerala. Zatim su tu i ostali nutritienti kao što su masne kiseline, aminokiseline, proteini, različiti oblici ugljenih hidrata.

U obliku suplementa se mogu naći i nenutritivni sastojci kao što su karotinoidi, probiotici, koenzim Q-10, bioflavonoidi i drugi. Sintetisan je i veliki broj preparata koji sadrže različite biljke. Takođe, redovno suplementiranje probioticima sve više nalazi osnova u naučnoj literaturi.

Suplementi su lako dostupni i mogu se nabaviti bez ljekarskog pregleda. To može da napravi problem korisniku koji ne zna dovoljno o preparatu koji uzima. A kada su u pitanju suplemeti sve je važno, ne samo količina, odnosno broj doza, kombinovanje sa redovnom terapijom ili drugim suplementima, adekvatan farmaceutski oblik nego i vreme kada se uzima. U suprotnom njihova upotreba može doneti više štete nego koristi. Zato je prije upotrebe bilo kog suplementa neophodna konsultacija sa ljekarom ili farmaceutom koji će dati jasno uputstvo o načinu upotrebe suplementa.