Ćehotinu vraćaju u korito 2024. godine

Za potrebe izmještanja Ćehotine, Rudnik je morao da napravi branu u Durutovićima, kako bi skrenuo rijeku sa svog ranijeg toka, i izgradi dva tunela, kao i dva betonska kanala kojim trenutno teče Ćehotina.

432 pregleda0 komentar(a)
Kop Potrlica, Foto: Tomislav Peternek

Rudnik uglja, prema sadašnjoj dinamici izvođenja radova, u drugoj polovini 2024. godine rijeku Ćehotinu vratiće u svoje staro korito na dijelu koji prolazi kroz kop Potrlica.

To se navodi u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu eksploatacije uglja na Površinskom kopu Potrlica u periodu od 2020. do 2025. godine.

Rudnik je prije desetak godina izmjestio Ćehotinu obodom Površinskog kopa zbog napredovanja rudarskih radova, a cijela investicija koštala je više miliona eura.

U studiji nije navedeno koliko će kompaniju koštati ponovno vraćanje rijeke u svoje korito.

Za potrebe izmještanja Ćehotine, Rudnik je morao da napravi branu u Durutovićima, kako bi skrenuo rijeku sa svog ranijeg toka, i izgradi dva tunela, kao i dva betonska kanala kojim trenutno teče Ćehotina.

Kako se navodu i Projektu, u periodu od 2020. do 2025. godine, eksploatacija uglja odvijaće se na površinskom kopu Potrlica, sa desne strane betonskog kanala izmještene rijeke Ćehotine.

“Pri čemu će se ostaviti zaštitni pojas u širini od 150 metara od kanala do konture površinskog kopa na terenu do kraja projektovanog perioda, odnosno kraja 2025. godine. Zaštitni pojas treba da omogući stabilnost kanala i spriječi veći prodor podzemnih voda prema otvorenoj zoni površinskih voda dok se ne izvrši vraćanje rijeke Ćehotine trasom njenog prirodnog toka”, navodi se u dokumentu.

U ovom periodu biće stvoreni uslovi za eksploataciju 9.600.000 tona uglja.

“Projektovani godišnji obim eksploatacije uglja u periodu 2020-2021. godine iznosi 1.200.000 tona godišnje, a u periodu 2022-2025. godine 1.800.000 tona godišnje. Za eksploataciju ovih količina uglja, u okviru projektovanog perioda potrebno je otkopati 46.000.000 metara kubnih otkrivke. Kompletne količine otkrivke biće odložene u otkopani prostor na unutrašnje odlagalište površinskog kopa. U periodu od 2020. do 2025. godine potrebno je izvesti dvije značajne investicione aktivnosti. Vraćanje rijeke Ćehotine prvobitnom trasom njenog prirodnog toka vodonepropusnim kanalom preko odlagališnog prostora (po dinamici iz Projekta - druga polovina 2024. godine), čime će se omogućiti dalja eksploatacija uglja u okviru pljevaljskog basena”, navodi se u projektu.

Osim vraćanja Ćehotine u staro korito, Rudnik planira da u drugoj polovini 2020. izmjesti i drobilično postrojenje na novu lokaciju u jugoistočnom krečnjačkom obodu površinskog kopa, čime će se omogućiti dalji rad odlagača.

“U okviru Projekta je rezervisana lokacija za izgradnju niza objekata funkcionalne cjeline Održavanje - Grevo. Prostor za gradnju ovih objekata dobiće se proširenjem platoa gdje je već izgrađena hala preventivnog održavanja - Grevo. Za izgradnju ovih objekata neophodno je sprovesti aktivnosti i uraditi tehničku dokumentaciju u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”, navodi se u projektu.