U jednom danu znalo je da nestane na stotine kvadrata našeg rada

Street art umjetnost, prema riječima Ferida Skenderovića, nije dovoljno cijenjena kod nas, preksinoć zahvaljujući projektu Jegermastera uživo na Facebooku svoje umijeće pokazali članovi K13 Crew grupe

7230 pregleda0 komentar(a)
Članovi K13 Crew grupe, Foto: Privatna arhiva

Zahvaljujući street art umjetnicima mnogi gradovi danas izgledaju potpuno drugačije - veselije, a oni koji se odluče da na ovaj način ispoljavaju svoju kreativnost najčešće rade krišom i noću. Crnogorska grupa crtača koja upljepšava glavni grad Crne Gore već godinama, a strava pod imenom K13 Crew preksinoć je imala priliku da pokaže svoje umijeće uz direktan prenos i to u okviru Jegermaster projekta “Save the night”. Tom prilikom spojene su dvije urbane umjetnosti - DJ-ing i iscrtavanje murala, a publika je sve to mogla uživo da prati uživo na Facebooku.

foto: Privatna arhiva

“Rađena je online premijera preko live streema DJ Ruled Outa koji je tokom tajanja korone snimio EP, dok smo mi na krovu, gdje je on puštao muziku, isrctavali grafite. Sve ovo je pokrenuo Jegermeister koji je čuo za nas i pitali su nas jesmo li raspoloženi da iscrtamo još neki komad dok traje promocija uživo. Naravno, spojili smo se, došli su na naš krov koji je i prije toga već bio poprilično iscrtan, i nastao je zanimljiv video koji su ljudi mogli uživo da prate u srijedu veče”, priča u razgovoru za Vijesti Ferid Skenderović iz organizacije K13 Crew. Reakcijama je, kaže, veoma zadovoljan.

“Uglavnom su svi pozitivno komentarisali i drago mi je da se ljudima baš sviđa jedna takva urbana priča. Toga nema kod nas, a i šire nijesam nailazio na slične videe koji su prava stvar, nijesu inscenirani nijednog momenta, a pritom su spojene dvije kulture -DJ-ing i street art grafiti”, dodaje Skenderović i priznaje da je mnogo lakše stvarati uz muziku.

foto: Privatna arhiva

“Naš neki favorit je hip hop, mada nas je nekad četiri, pet, nekad nas ima i po desetoro, a svako ima svoj ukus. Svakako da je ljepše uz muziku. Bez muzike nismo nikad i nigdje”, otkriva on.

Crtanje grafita je dio hop hop kulture, ali nije problem da se kombinuje i sa drugim žanrovima, što su K13 Crew potvrdili preksinoć.

“Crtanje grafita u suštini puno se i ne snima. To je takva grana kulture koja je skrivena po prirodi i nastanku, i takva i treba da bude. Da piči brzo i iznenadno. Da ljudi vide samo finalni projekat, no na tom snimku preksinoć imali su priliku da posmatraju čitavu proceduru. Sve se uklopilo sa muzikom koju je puštao DJ”, tvrdi Skenderović.

K13 Crew je, kako ističe sagovornik Vijesti, nezvanična organizacija, a postoji 13 godina.

“Nekad smo imali i po 15 članova, ali smo trenutno nas trojica aktivni. Ali često nam se, kad radimo, pridruže još neki ljudi koji nijesu naši standarni članovi, ali crtaju sa nama”, priča Skenderović.

Grafiti su od kako su nastali smatrani kontrakulturnom pojavom koja je bila asocijacija za vandalizam i skrnavljenje javnih građevina. Sam razvoj street art umjetnosti je pretrpio velike promjene tokom istorije, ali i danas se umjetnici koji su se opredijelili za ovu vrstu crtanja bore protiv ovih stereotipa koji i dalje postoje, dok kako kaže Skenderović i dalje najviše stvaraju po noći i u večernjim časovima.

“Najviše volimo da ujutru osvane taj grafit na lokacijama koje izaberemo. Ne biramo slučajno lokacije. Gledamo da znamo da tu neće biti nekih problema, da nas ljudi poznaju i gdje se ljudima sviđa naš prethodni rad. Druga stvar, bitno je da se te stvari koje crtamo vide, jer pravimo street art galeriju. Naš dio Preko Morače je skoro čitav odrađen. Imamo i galeriju kod Karvera, a efekat iznenađenja je i to kad crtamo po noći da se radi skriveno od javnosti. Često se skrivamo i potpisujemo se kao K13 Crew jer niko ne živi od ove umjetnosti.Ovo nam je hobi i radimo street art jer to volimo, a imamo poslove koje radimo i od kojih živimo. Zato i želimo da ostanemo tajni dosta puta”, priznaje Skenderović.

Iscrtavanje grafita često ne traje samo jednu noć, već je umjetnicima potrebno mnogo više vremena da bi to djelo “priveli kraju”. “Mislim da smo ovaj krov koji smo iscrtavali od svih naših radova bio najzahtjevniji u smislu da nam je oduzeo dosta vremena, jer trebalo je sve to očistiti. U suštini samo iscrtavanje ne traje toliko, koliko traju pripreme. Na krovu smo, dok smo sve to završili, ostali sigurno pet, šest dana, a publika je u tom liveu imala priliku da vidi samo djelić što smo za taj dan napravili”, priča Skenderović.

foto: Privatna arhiva

Street art umjetnost krasi mnoge velike gradove, a dio Berlinskog zida uljepšan je upravo grafitima. Na pitanje koliko je ova umjetnost cijenjena kod nas, umjetnik odgovara:

“Kod nas je malo cijenjena. Sad je krenula popularizacija i vidim da se rade murali. Imamo i taj problem da ljudi miješaju murale i street art i grafite, pa se tu rade neke akcije, naručeni projekti, što bih odvojio od street art umjetnosti i onoga što on izvorno predstavlja. Mislim da dosta znači svakom gradu ta art kultura i da treba da bude izmiješano i da ima što više galerija gdje sa manjim i većim komadima poruka različitih stilova”, smatra Skenderović otkrivši da najviše grafita imaju u glavnom gradu, iako su prošle godine crtali grafite na festivalu “Centrum” u Mojkovcu.

foto: Privatna arhiva

“To je rađeno na pločama, nije ostalo na zidovima. Naše galerije su znači Preko Morače, kod Karvera, a ima i nekih starih radova po centru Pdogorice. Veliki problem je što brzo nestaju”, otkriva on. Mnogi radovi organizacije K13 Crew su prekrečeni zbog novih fasada.

“U jednom danu znalo je da nestane na stotine kvadrata našeg rada. Recimo, na aerodrumu Špiro Mugoša gdje smo radili grafite u okviru festivala Asfaltiranje, koji su bili visoki tri metra i dužine 50-tak metara, sve je nestalo u jednom danu. Dosta njih je prekrečeno i Preko Morače, ali zato uvijek nastaju novi”, kaže on.

Tokom stvaranja često su nailazili na probleme, a ko ih stvara, Skenderović otkriva:

“Ono što je interesantno da sa stanarima nijesmo imali problema. Uglavnom su problemi sa komunalnom policijom. Bilo je tu simpatičnih scena gdje dođu da nam pišu kazne ili da nas poćeraju, a stanari zgrade izađu i brane nas jer žele da se njihova zgrada uljepša, pa na taj način dobijemo usmenu dozvolu”, zaključuje on.

Lako se povezuju sa kolegama iz cijelog svijeta

Ono što je svojstveno za street art umjetnike je da se lako povezuju, pa im je dok su prije nekoliko godina iscrtavali zid na aerodrumu Špiro Mugoša pomagao i jedan francuski umjetnik koji je bio na proputovanju.

“To je bilo 2013. godine kada nas je posjetio taj Francuz sa kojim smo radili tih dana. Imali smo poslije toga i gosta iz Italije koji je imao svoj komad, međutim ni tog grafita nema više. Dolazi često i ekipe iz Srbije, Makedonije. Sad ugovaramo saradnju sa jednim ruskim umjetnikom gdje mi treba da radimo mural sa njegovim imenom, a on sa našim. Streetartisti su povezani sa svake strane svijeta, imamo čak saradnju sa kolegama iz Argentine, šaljemo jedni drugima radove”, priča Skenderović ističući da se dešavalo da dođe umjetnik i ne javivši se kolegama, ostavi svoj umjetnički pečat na nekom zidu Podgorice.

“Bilo je ekipa. Sjećam se grafitera iz Hrvatske koji je negdje uradio svoj manji komad prije skoro godinu dana, ali nisam siguran da sam naletio na njegov crtež. Bilo je dosta njih u prolazu dođu i ‘izbubmaju’ u roku od pola sata sat, a sjutra već čeka grafit na ulici”, otkriva Skenderović.