Đukanović i Vučić dižu tenzije radi rejtinga pred izbore

Sociološkinja, bivša liderka Građanskog saveza Srbije i antiratna aktivistkinja Vesna Pešić ocijenila je da treba zaustaviti nacionalističke svađe izmešu dvije države, jer je zbog njih dosta ljudi izginulo.

“Dosta nacionalističkih svađa, malo li je što je toliko naroda stradalo. Umjesto da gledaju kako ćemo da živimo i civilizacijski napredujemo, oni i dalje vole stare priče - ko će kome nogu da podmetne”, kaže Pešićeva za “Vijesti” komentarišući najnoviji talas tenzija između vlasti Crne Gore i Srbije.

Odluka Vlade Crne Gore da Srbija neće biti na spisku država sa kojima će prvo biti otvorena granica jer i dalje ima veliki broj oboljelih od virusa korona, izazvala je oštre političke reakcije u Srbiji i dijelu ovdašnje javnosti.

Zvaničnici beogradske vlasti tvrde da je to politička odluka, dok analitičari u toj državi i dio opozicije u Crnoj Gori kažu da je to u funkciji unutarpolitičkih dešavanja jer obje zemlje očekuju izbori.

“Milo Đukanović i Aleksandar Vučić su dobri prijatelji, imaju zajedničke posrednike i zaposlenike, imaju zajedničke poslove, pa dižu tenzije radi rejtinga pred izbore, a na račun naših dobrih odnosa. Đukanović ima izbore u oktobru, a naši su u sada u junu, pa to je već stara balkanska priča da što se više dereš i svađaš sa komšijama, to češ više glasova dobiti. Kao nama prijeti Crna Gora, a Srbija prijeti vama. Tako je i sa Hrvatskom i Srbijom, mada se one u posljednje vrijeme izvlače iz tih klackalica. Ali i tu su još daleko”, rekla je Pešićeva.

Ona je istakla da Srbija ne bi trebalo da se ljuti zbog zabrane ulaska njenih građana u Crnu Goru, ali da se nada da će Crna Gora otvoriti granice sada kada je susjedna zemlja ispunila traženi uslov, jer, kaže, nema potrebe da se i dalje zatežu odnosi koji su već duže vrijeme zategnuti. “Koliko sam ja mogla da uhvatim konce oko nesporazuma, pa i sukoba između Crne Gore i Srbije, u ovom posljednjem slučaju, Srbija ne bi trebalo da se ljuti. Crna Gora je otvorila granice za one zemlje koje su na listi, odnosno one koje imaju manje od 25 zaraženih”, kazala je.

Ona ne razumije, kako navodi, da ne vidi zašto se Vučić toliko naljutio i takvu odluku nazvao političkom, s obzirom da je premijer Crne Gore Duško Marković rekao da nisu ni donijete konačne odluke.

“Pošto Crna Gora nema više zaraženih, normalno je da mogu ući u Srbiju, a Srbija je morala malo sačekati zbog broja zaraženih, ali i to će biti otklonjeno za nekoliko dana”, kazala je Pešićeva.

Ona je istakla da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neopravdano ističe drugi kriterijum u slučaju otvaranja granica, a to je broj umrlih od korone, navodeći da je “očigledno da se taj kriterijum ne koristi za otvaranje granica, nego koliko ima novozaraženih slučajeva”.

Pešićeva je istakla da je ovo samo još jedna svađa između dvije države, pored drugih mnogo većih, kao što je ona o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti:

“Vjerovatno da je to početni razlog za neraspoloženje Srbije prema Crnoj Gori, i obrnuto, ali ja se nadam da će se taj crkveni spor riješiti unutar Crne Gore, razgovorima koji uvijek pomažu”, istakla je sagovornica.

“Srbija nije matična država Srba u Crnoj Gori, nego je to Crna Gora”

“Meni smeta što se u Crnoj Gori pojavila srpska manjina koja čini glavnu političku opoziciju, a ona ne krije svoje zaštitničke veze sa Beogradom, dolaze ovde da se žale kako su Srbi diskriminisani. Oni tu, a i svuda, nanose štetu kada se jedna nacionalnost toliko politizira, da neprekidno traži pomoć od matične države. Srbija nije matična država Srba u Crnoj Gori, nego je to Crna Gora. Nisu tamo Srbi došli iz Srbije, nije to neka dijaspora iz Srbije, nego su Srbi u Crnoj Gori uvijek bili čak i “najveći Srbi”, i nas u Srbiji prezirali kako nismo dovoljno jaki Srbi. Mogu i da vam se požalim da su nas zbog antiratne aktivnosti, odnosno protiv ratova koje je vodio Milošević zajedno sa Crnom Gorom (možda vam nije pravo da to kaže, ali je istina, u tome je i Đukanović učestvovao) najviše napadali crnogorski Srbi. Na ljetovanju u Herceg Novom vikali su mi “izdajnice”, jer sam bila veoma aktivna protiv srpskog nacionalizma.

Čemu onda ta srpska manjina, kada su Crnogorci oduvijek bili Crnogorci i po etničkom porijeklu Srbi. Smatrala sam da Crna Gora treba da bude nezavisna država, jer je federacija sastavljena samo od dvije jedinice, od kojih je jedna toliko veća od druge, bile nefunkcionalne i teško su se mogle urediti da budu demokratska država. Baš zbog tih pitanja, smatrala sam da Crna Gora treba da bude država jednakopravnih građana, da bude građanska država, a da porijeklo bude svačija kulturna stvar. E sad, zbog toga što se Srbija smatra nekakvom maticom svih Srba, što ja ne priznajem, jer sam građanski orijentisana, ona se miješa u sve odnose u Crnoj Gori, u Bosni, pa u Hrvatskoj (tu sada najmanje, ali i dalje i tu rade). Ima ovdje ljudi koji zamišljaju tu veliku Srbiju u koju bi se vratila i Crna Gora kao “cvijet srpskog naroda. Sve to znamo”, kaže Pešić.

Prestanite sa zapaljivim jezikom, populizam zamijeniti dijalogom

Nevladine organizacije iz Srbije i Crne Gore zatražile su hitno smirivanje tenzija između ove dvije države.

U saopštenju 10 NVO poručuje se da je imperativ smirivanje tenzija između Srbije i Crne Gore i prestanak upotrebe zapaljivog i ostrašćenog govora u izjavama zvaničnika: Podsjećaju da se od vodećih kandidata za članstvo u EU očekuje da pokažu snažnije političko liderstvo i kredibilitet u ispunjavanju preuzetih obaveza i vrijednosti na kojima je Unija zasnovana.

“Smatramo da je dužnost lidera obje zemlje da vlastitim primjerom pokažu spremnost da dijalogom riješe postojeće razmirice, umjesto da populistički podstiču niske nacionalističke strasti koje možda mogu donijeti glasove na predstojećim izborima, ali mogu imati i dugoročne i ozbiljne posljedice”, piše u zajedničkom saopštenju.

Navode da nacionalistička retorika, mobilizacija mržnje, vjerske netrpeljivosti i straha, kao i napadi putem tabloidnih medija na odluke jedne ili druge zemlje, podsjećaju na metode korišćene devedesetih godina prošlog vijeka koje su kulminirale razarajućim sukobima na teritoriji cijele bivše Jugoslavije.

“Upravo iz tog razloga, smatramo da je nedopustivo da se u vrijeme jedne generacije drugi put počini ista greška”.

Saopštenje su potpisali Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Beogradski fond za političku izuzetnost, Centar savremene politike, Centar za građanske slobode, Centar za evropske politike, Centar za međunarodne i bezbjednosne poslove, Evropski pokret u Srbiji, Institut alternativa, Komitet pravnika za ljudska prava i Politikon mreža.

( Željka Vučinić, Mila Radulović )