Ondje potok, ovdje cvijet, eno... gomila smeća niotkuda

Dok hodate stazom koja djeluje netaknuto, uživate u proljećnim mirisima trave i rastinja i približavate se ciljanom vidikovcu na jezero, rijeku ili more ili nekom planinskom vrhu, nemojte se začuditi ako vas usred takve idile „sretne“ kolekcija automobilskih guma, plastičnih boca, cigli i drugog građevinskog materijala, pa sve do ostataka bijele tehnike i sobnih garnitura.

Divlje deponije su u Crnoj Gori problem sa kojim institucije ne mogu da izađu na kraj već decenijama.

Prema podacima koje je prikupila NVO „Ozon“ iz Nikšića, u zemlji sada postoji oko 350 divljih deponija, koje se smatraju hroničnim – što znači da se i nakon uklanjanja nelegalno odloženog otpada, problem i dalje u kontinuitetu ponavlja. To, nažalost, nije jedini problem.

„Lokacije na kojima je otpad često budu u neposrednoj blizini površinskih i podzemnih voda, što problemu daje dodatnu težinu, jer su posljedice mnogo veće od onog što se vidi na prvi pogled.“ – ističe direktor NVO Ozon, Aleksandar Perović.

Perović ukazuje da je nevjerovatno gdje se sve odlaže otpad, te da ova problematika ima i kulturološku dimenziju, te da samim tim zahtijeva sistemski pristip, uz efikasnu primjenu zakonske regulative.

Prema direktivama Evropske unije, Crna Gora je u periodu od 2011. do 2020. trebalo da reciklira oko 50 odsto otpada, međutim, rok je pomjeren do 2030. godine.

Iz podgoričke deponije ranije su ukazivali na to da se na godišnjem nivou sakupi oko 80 hiljada tona smeća, ali da se u našoj zemlji vrši samo primarna selekcija, dok se reciklira u inostranstvu. Razlog za to je činjenica da ne postoji industrija papira ili plastike koja bi omogućila sekundarnu upotrebu otpada.

Još jedan od problema su i ogromne količine plastičnih kesa – čak oko 50 miliona ostane negdje u prirodi – na divljim deponijama, koritima rijeka ili u moru.

Rješavanje problema komplikuje i činjenica da kontejneri za odvajanje otpada ne postoje u svim opštinama, a iz Minstarstva održivog razvoja ukazuju na to da su upravo opštine zadužene za njihovu nabavku.

Još jedna ideja u pravcu rješavanja problema potekla je i od NVO Ozon, koja je ranije napravila koncept centara za pametno upravljanje otpadom.

„U okviru koncepta otvaralla bi se zelena radna mjesta zasnovana na ponovnom korišćenju, što podrazumijeva revizalizaciju starih zanata i mogućnost upošljavanja lica iz teško zaposlivih kategorija“ – kazao je Perović. On je dodao da je zabrinjavajuća činjenica da su za sanacije deponija utrošeni milioni eura, međutim da se sam problem ne tretira na adekvatan način.

„Otpad je nesporno resurs i treba ga kao takvog koristiti. Nažalost, u Crnoj Gori, a i zemljama regiona, neodgovoran odnos prema otpadu napravio je veliki problem. Bojim se da će svako dalje odlaganje i podcjenjivanje problema izazvati veće ekološke i ekonomske štete“ – zaključuje Perović.

Poznat je primjer postrojenja koje se nalazi blizu norveškog grada Lilehamer u kom se otpad procesuira i na taj način strujom napaja čitav jedan region koji obuhvata i dio Švedske. Te dvije zemlje sada uvoze otpad, a da ironija bude veća, jedan od zaposlenih u tom postrojenju je iz Beransela, mjesta kod Berana koje je postalo poznato po višegodišnjoj borbi mještana protiv gradskih vlasti koje su na Vasovim vodama napravile deponiju.

Neću stati

I dok država i dalje nudi krajnje limitiran odgovor na ovaj problem, svoj doprinos pokušavaju da daju pojedinci koji su postali svjesni veličine problema. Milica Boca iz Herceg Novog je postala poznato lice sa brojnih bilborda i sa porukom – „neću stati dok ne očistim cijelu Crnu Goru“.

„Posmatrajući sredinu u kojoj se nalazim i shvatajući koliki je problem divljih deponija u razgovoru sa bratom došli smo do zaključka da je jedino rešenje da stvari preuzmemo u svoje ruke. Možemo da kritikujemo i čekamo nekoga od nadležnih da riješi problem ili da uradimo nešto kao pojedinci, da svojim primjerom pokažemo kako treba.

Kao neko ko provodi puno vremena u netaknutoj prirodi imala sam prilike da naiđem na toliko divljih deponija i shvatim da ta priroda i nije baš netaknuta, da čovjek uspijeva da iznese smeće na mjesta koja bi trebalo da u nama bude isključivo divljenje. Na kraju, jedino budeš „impresioniran“ upravo naporom da se toliko daleko odnese otpad“, objašnjava Boca.

Ona smatra da svijest o očuvanju životne sredine još uvijek nije probuđena.

„Tokom pandemije koronavirusa su izletišta u okolini gradova bila posjećenija nego inače i na svakom dostupnijem vidikovcu su se stvorile male deponije najgoreg mogućeg otpada, ponajviše plastike za jednokratnu upotrebu, limenke i plastične kese, što govori da nas ova vanredna situacija nije naučila ničemu, čak naprotiv približila nas je prirodi koju smo mi odlučili da uništavamo umesto da je poštujemo i da je čuvamo“, objašnjava Boca.

Rješenje vidi kroz dodatnu edukaciju o uticaju otpada, ali i kroz pooštrenje sankcija.

„Ozbiljnost situacije sa divljim deponijama je alarmanta jer ljudi misle da ako smeće ne vide ono ne postoji i ne utiče direktno na kvalitet našeg života. S toga treba ljude edukovati i informisati o načinu na koji otpad koji se nalazi u prirodi utiče na kvalitet vode, vazduha itd. Problemom divljih deponija će se u narednom periodu baviti NVO Naša Akcija iz Kotora u sklopu njihovog IPA projekta u kojem će NVO Ne Bacajte Boce biti jedan od saradnika na projektu. Pokušaćemo kroz medijski prostor da podižemo svijest naših sugrađana i našim primjerom nastavimo da pokazujemo kako se čuva priroda i naš životni prostor, a nadamo se da če se uskoro pooštriti kazne za nelegalno odlaganje otpada.“, navodi Boca.

Nikšićka Komunalna policija kaznila je nedavno trojicu sugrađana sa po 500 eura zbog odlaganja otpada u koritu rijeke Gračanice i stvaranja divlje deponije.

Aplikacija Kasper za područje Podgorice

Na području Podgorice se nelegalne deponije mogu prijaviti i preko aplikacije Kasper.

Nedavno je iz preduzeća glavnog grada „Čistoća“ rečeno da su za mjesec dana stigle 73 prijave nelegalnih deponija.

Neke od prijava su se odnosile na privatne posjede, a sve ostale su sanirane. Najviše prijava je bilo na Koniku, Tološima i Starom Aerodromu

Naša akcija mapira Boku

NVO “Naša akcija” iz Kotora je u procesu implementacije projekta koji se bavi odlaganjem otpada i smanjenjem ilegalnih lokacija odlaganja smeća na teritoriji opština Tivat, Herceg Novi i Kotor.

“Trenutno smo u fazi terenske analize/mapiranja ilegalnih deponija. Sledeći koraci će pored akcija čišćenja, biti i rad sa službama da se lokacije očiste – naravno, nakon prestanka važenja aktuelnih vanrednih mjera na sprijačavanju širenja koronavirusa", saopštili su ranije iz “Naše akcije”.

( Vijesti online )