Da se barem nešto zaradi od propale nautičke sezone

Crnogorske pomorske vlasti spremne su da izađu u susret eventualnom interesovanju vlasnika kruzera da u našim lukama smjeste dio tih brodova, dok su oni u raspremi i van redovne komercijalne upotrebe zbog pandemije koronavirusa.

Covid-19 razorno je djelovao na svjetsku kruzing industriju i skoro cijela flota je stavjena van upotrebe, pa kompanije traže mjesta gdje će svoje brodove na kojima je tzv. skeleton crew (minimalni broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu broda) do završetka krize, vezati ili usidriti i tako staviti u raspremu. Budući da ovog ljeta gotovo izvjesno neće biti ništa od nautičko-turističke sezone, u dijelu Ministarstva saobraćaja i pomorstva, odnosno Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, prreduzeli su korake da makar operaterima naših luka omoguće da u njih, ako za to nađu komercijalni interes, mogu primiti kruzere koji su u raspremi. Na taj način operateri luka, ali i niz drugih privrednih subjekata bi makar nešto zaradili naplaćujući vez brodu, usluge snabdijevanja vodom, gorivom, hranom i ostalim potrepštinama, naplatom tzv. svjetlarine i ostalog. Za eventualni prijem kruzera koji su u tzv. lay up statusu (raspremi), postoje značajni neiskorišćeni kapaciteti, prvenstveno u brodogradilišnoj luci Bijela gdje se može istovremeno vezati najmanje 6 do 8 velikih kruzera, ali i u Zelenici, Risnu, Baru...

Zavisno od toga da li je u tzv. hot ili prologned lay up statusu (raspremi na kraći ili produženi rok trajanja), odnosno od toga koliki je broj članova posade zadržan na brodu, operativni troškovi za vlasnika samo jednog velikog kruzera, kreću se od 1 do 3 miliona dolara mjesečno. Od toga su najveći trošak plate posade, ali nije zanemarljiv ni ostatak izdvajanja koja završavaju u džepovima operatera luka, privrede i indirektno, budžetima država u kojima se raspremljeni brod nalazi. Trenutno je oko 97% svjetske kruzer flote u raspremi, od čega se u evropskim lukama sada nalazi skoro stotinu brodova, pri čemu je više od polovine njih zaustavljeno u raznim lukama na Mediteranu.

S tim u vezi, iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) obavijestili su sve zainteresovane strane - vlasnike putničkih brodova, kruzer kompanije, pomorske agente i luke Crne Gore da postoji i mogućnost boravka putničkog broda-kruzera u nekoj od naših luka, pri čemu se prethodno podnosi zahtjev MSP-u da odobri takav eventualni dolazak broda. Pored osnovnih podataka o brodu, njegovim tehničkim karakteristikama i poziciji na kojoj se on trenutno nalazi i pravcu kretanja, u zahtjevu se dostavljaju i detaljne informacije o broju članova posade ili eventualno putnika ako ih ima, a koji će biti na brodu u vrijeme njegovog uplovljavanja u crnogorsku luku, njihovom zdravstvenom stanju, te niz drugih podataka vezanih za medicinske i kapacitete za održavanje higijene na brodu, odnosno rezultatima eventualnih testiranja posade na Covid-19.

Uz to, zainteresovani moraju dostaviti i podatke da li i u kom vremenskom periodu nakon doplovljenja broda u neku od naših luka, na njemu treba obaviti smjenu posade i koji je to broj članova posade koje traba zamijeniti. Kao uslov za dobijanje dozvole za uplovljenje kruzeta u neku od naših luka, brodarska kompanija i zapovjednik broda dužni su MSP-u dostaviti i pod krivičnom odgovornošću popunjenu posebnu Izjavu sa deset alineja sa podacima o broju i zdravstvenom stanju posade i eventualnih putnika te potvrdom da oni prihvataju obavezu ostanka na brodu u karantinu u vremenu od 14 dana od dana njegovog prispjeća u neku od naših luka. Nakon istaka tog roka oni koji budu željeli da sa broda izađu na obalu moraće prvo biti testirani na Covid-19 o vlastitom, ili trošku kompanije. Po dobijanju negativnog rezultata na testu, njima će biti omogućeno da se iskrcaju sa broda i provedu dan u gradu u luci gdje je brod vezan, ali „bez noćnog zadržavanja“.

( Siniša Luković )