Igra „blizanaca” pod lupom Evropske unije

Učestalo podizanje tenzija između Crne Gore i Srbije dio je predizborne agende “političkih blizanaca“, a urušavanje odnosa u regionu neće dozvoliti ni EU ni SAD, ocijenili su sagovornici “Vijesti“, dok iz Evropske komisije (EK) poručuju da pomno prate dešavanja u regionu.

Portparolka EK Ana Pisonero rekla je “Vijestima“ da je regionalna saradnja ključni element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio Procesa stabilizacije i pridruživanja, koji je sadržan u šest Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji su potpisali EU i svaki od partnera.

“EU pomno prati dešavanja u regionu zapadnog Balkana i naša naredna detaljna sveobuhvatna procjena biće sadržana u godišnjim izvještajima zemalja regiona, koji će biti objavljeni kao dio paketa proširenja“, rekla je Pisonero odgovarajući na pitanje da li EK prati situaciju u regionu i novo podizanje tenzija između Crne Gore i Srbije.

Dodala je da EU pridaje veliki značaj dobrosusjedskim odnosima i uspostavljanju klime pogodne za dijalog.

Odluka Vlade Crne Gore da Srbija ne bude na spisku država sa kojima će prvo biti otvorena granica jer i dalje ima veliki broj oboljelih od koronavirusa, izazvala je oštre političke reakcije u Srbiji. Beogradske vlasti tvrde da je to politička odluka, dok u crnogorskoj Vladi navode da je donijeta isključivo iz zdravstvenih razloga. Srbija je odgovorila zabranom slijetanja aviona “Montenegro erlajnsa” na beogradski aerodrom...

Tenzije između dvije države učestale su od decembra prošle godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti čijoj se primjeni protivi Srpska pravoslavna crkva...

Poslanik srpskog pokreta Dveri Ivan Kostić kaže za “Vijesti“ da su Milo Đukanović i Aleksandar Vučić dio istog antinarodnog sistema kome narodno dobro nije važno, već gledaju samo svoj materijalni interes zbog koga se tako grčevito bore za vlast na uštrb demokratije i poštovanja ljudskih i vjerskih prava.

“Milo i Vučić su politički blizanci, koji moraju vrlo brzo postati dio političke istorije, a da na njihovo mesto dođu novi i mladi ljudi, koji će se istinski truditi da poprave političke odnose i povjerenje između Srbije i Crne Gore“, rekao je Kostić.

Glavni urednik srpske agencije Beta Dragan Janjić upozorava da podizanje tenzija nikako nije dobro, jer uvijek može da se otrgne kontroli.

On ne vjeruje da tu postoji neka jako čvrsta kontrola, tipa da se čuju neki lideri i kažu: “Sad ću ja da uradim ovo, a ti ćeš da uradiš ono“.

“Mislim da i jedna i druga strana imaju svoju predizbornu agendu i da mjerkaju šta im odgovara u toj agendi i da se kreću u njenim okvirima, pazeći da ne pređu neku granicu koja bi bila crvena linija. Naravno, oni to ne smiju da urade prije svega zbog spoljnog faktora, zbog EU zbog SAD, jer mi smo dio Evrope i svako podizanje tenzija koje bi bilo neprihvatljivo i koje bi vodilo nekom novom urušavanju odnosa u regionu ne bi nikako moglo da prođe“, ocijenio je Janjić.

Dodaje da nijedna vladajuća garnitura ne želi da izgubi izbore i ovo vidi kao priliku koju će iskoristiti u kampanji.

Iz Stejt departmenta su krajem januara, komentarišući rast tenzija između Crne Gore i Srbije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pozvali sve strane da pokažu uzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje mogu da dovedu do jačanja napetosti ili nasilja i da vode konstruktivan dijalog o tom osjetljivom pitanju.

Kostić navodi da predstavnici Dveri već duže govore da se Vučić i Đukanović koordinisano dogovaraju i sprovode mnoge stvari koje imaju jedini cilj, a to je podizanje popularnosti u svom biračkom tijelu, bez obzira što to ide na štetu naroda i u Crnoj Gori i u Srbiji.

“Pošto sam porijeklom iz Crne Gore, a trenutno živim u Vrbasu gdje su većina ljudi porijeklom iz Crne Gore, pomno pratim već duže vrijeme kako se vodi politika u Beogradu i Podgorici. U Podgorici se čini sve da se građanima Crne Gore ogade Srbi i Srbija, a u Srbiji većina provladinih medija podstiče mržnju prema svemu što dolazi iz Crne Gore”.

Nakon što je crnogorska Vlada objavila da će granica najprije biti otvorena prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Albaniji i Grčkoj, stigle su i oštre kritike dijela crnogorske opozicije.

Funkcioner GP URA Mileta Radovanić kazao je ranije da se po ko zna koji put vidi već oprobani scenario ping-ponga na relaciji Podgorica-Beograd zbog koga, ponovo, najveću štetu trpe građani ove dvije države.

“Ovo se radi smišljeno i to u susret izborima, prvo onih u Srbiji, a potom i u Crnoj Gori”, naveo je Radovanić.

Poslanik DF-a Milan Knežević je u srijedu u Skupštini rekao da na mjestu Srbije, ne bi zabranjivao slijetanje aviona “Montenegro erlajnsa”, nego bi popisao “crnogorske tajkune koji su stvorili poslovne imperije po Srbiji i odatle promovišu antisrpsku politiku i takozvanu državu Kosovo” i protjerao bi ih, a djeci njihovoj zabranio da se provode po Beogradu.

Iz EK su naveli da je od pojave pandemije koronavirusa, Crna Gora uvela stroge mjere izolacije, kako bi spriječila širenje virusa i zabilježila je samo 324 oboljelih i devet smrtnih slučajeva, dok od 4. maja nije prijavila nove.

“Crnogorski premijer rekao je da će u ponedeljak 1. juna biti otvorene granice za građane zemalja koje imaju najviše 25 oboljelih na 100.000 stanovnika, a EK je preporučila zemljama da koristi brojne kriterijume za postepeno ukidanje mjera. Epidemiološka situacija je svakako jedna od njih”, kazala je Pisonero.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Ilija Vujačić kaže da vjeruje da ponovno podizanje političkih tenzija služi za unutrašnju političku upotrebu.

“Obje strane traže mete koje treba gađati, ali da se stvara zla krv i izazivaju sukobi, koji u jednom trenutku neće moći da se kontrolišu”, rekao je Vujačić, prenijeli su mediji u Srbiji.

Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam je za N1 rekao da “tinjajući” spor sa Crnom Gorom postoji još od proglašenja nezavisnosti.

“Stalno je bilo ljutnje na ‘mlađeg brata’. Nikada se vlasti u Srbiji nisu pomirile sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država, a ne ‘mlađi brat’. Kad je bio posljednji popis stanovništva u Crnoj Gori, Srbija se u to otvoreno miješala da bi se što više građana izjasnilo kao Srbi”, navodi Popov.

On je naglasio da je svaki problem koji postoji između dvije države politizovan, bilo da je riječ o jeziku ili crkvi.

Đukanović i Vučić da prestanu sa podgrijavanjem tenzija

Prema riječima Kostića, nevjerovatno je da veliki broj ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore, a žive u Beogradu i imaju autoritet u javnom mnjenju, ne učini nešto da javno stavi do znanja i Đukanoviću i Vučiću da prestanu sa podgrijavanjem tenzija, koje mogu da dovedu do sukoba na nacionalnoj osnovi među ekstremistima u Srbiji i Crnoj Gori.

U petak su nevladine organizacije iz Srbije i Crne Gore zatražile hitno smirivanje tenzija između ove dvije države.

U saopštenju deset NVO poručuje se da je imperativ smirivanje tenzija između Srbije i Crne Gore i prestanak upotrebe zapaljivog i ostrašćenog govora u izjavama zvaničnika. Podsjećaju da se od vodećih kandidata za članstvo u EU očekuje da pokažu snažnije političko liderstvo i kredibilitet u ispunjavanju preuzetih obaveza i vrijednosti na kojima je EU zasnovana.

Mediji pale mase

“Milovi za sramotu ne znaju: Crna Gora dozvolila ulaz sa tzv. Kosova, za Srbe rampu ne skidaju!”, “Srbija besna, a Crna Gora sramno objašnjava odluku o neotvaranju granice”, “Provokacija za provokacijom…Spisak država pored Srbije kojima je ulazak u Crnu Goru zabranjen!”, samo su neki od skorijih naslova u srpskim medijima.

Kostić navodi da umjesto da se afirmiše ono što spaja, mediji se hvataju za svaku sitnicu koja remeti odnose.

Janjić kaže da je, nažalost, nezavisnost medija u padu, a uticaji raznih centara moći, pretežno onih povezanih sa državom, jako veliki.

“Postoje centri moći koji nastoje da isti pristup, istu matricu plasiraju u što većem broju medija kako bi to učinili dostupnim najširim slojevima i ubijedili ih da je to upravo tako kako oni misle. Situacija sa medijima je teška, mediji sve teže žive, sve je komplikovanije i onda vrlo lako pristanu na takve vrste ucjena”, navodi Janjić.

Riječ je, kako kaže, o “mainstream“ medijima koje prati veliki broj ljudi, pa iako postoji internet i društvene mreže, prosto ljudi vidi ono što je na TV, što je na kioscima u novinama. To se, kako dodaje, ne dešava samo kada je u pitanju izvještavanje o odnosima Crne Gore i Srbije.

( Biljana Matijašević )