Pažin: Zbog kršenja mjera donijeto 185 presuda kućnog zatvora, uplaćeno 117.400 eura kazni

ministar pravde je povodom pitanja o pravnoj validnosti NKT-a, rekao da mu funkcija i integritet ne dozvoljavaju da presuđuje da li je nešto pravno validno, navodeći da svako ima pravo da pokrene inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti bilo koje naredbe Ministarstva zdravlja pred Ustavnim sudom

1760 pregleda3 komentar(a)
Zoran Pažin, Foto: Screenshot

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin kazao je da je zbog kršenja propisa, naredbi ili naloga kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje opasne zarazne bolesti, od 16. marta do 26. maja, u radu sudova bilo 519 predmeta.

"Od tog broja donijeto je 139 osuđujućih pravosnažnih presuda i 228 osuđujućih prvostepenih presuda... Ističe se podatak da je na kaznu kućnog zatvora donijeto 185 presuda, a za 83 presude je izrečena novčana kazna”, rekao je Pažin u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Predraga Bulatovića.

Bulatović je pitao koliko je ljudi procesuirano tokom trajanja epidemije, za koja krivična djela i koliko je bilo pravosnažno osuđujućih presuda, koliko je novca po tom osnovu uplaćeno u budžet, za koliko lica se očekuje sudski proces, kao i da li su odluke i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ustavno - pravno validne.

"Da li je neophodno da ministar zdravlja propisuje tužiocu i sudovima na koje odredbe Krivičnog zakonika treba da se pozovu? Da li je u redu da Vrhovni državni tužilac nakon onoga što je bilo u Nikšiću na dan Svetog Vasilija Ostroškog prijeti građanima da nepoštovanje tih mjera može da bude kazna zatvora do 12 godina. Radi se o pravnom haosu", rekao je Bulatović.

Pažin je odgovorio da je prema podacima do 13. maja, u budžet države ili korist humanitarne organizacije fonda ili javne ustanove po osnovu novčanih kazni uplaćeno 117.400 eura.

On je povodom pitanja o pravnoj validnosti NKT-a, rekao da mu funkcija i integritet ne dozvoljavaju da presuđuje da li je nešto pravno validno, navodeći da svako ima pravo da pokrene inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti bilo koje naredbe Ministarstva zdravlja pred Ustavnim sudom.

Bulatović je pitao i kakav uticaj na odnos Evropske komisije prema Crnoj Gori ima takozvano v.d.stanje u krovnim institucijama Tužilaštva i zašto se odustalo od najavljenih izmjena zakona vezanih za Tužilaštvo i specijalno tužilaštvo.

Predrag Bulatovićfoto: Screenshot

"Kako ocjenjujete da Vrhovni državni tužilac predloži izbor Glavnog specijalnog tužioca, posebno ako to bude reizbor aktuelnog Milivoja Katnića koji je pravno zatvorio optužbe izrečene na račun Vrhovnog državnog tužioca koji je u v.d stanju, te da li izbor ma kog glavnog specijalnog državnog tužioca možemo tumačiti kao V.D.stanje i ovdje”, pitao je Bulatović.

Pažin je odgovorio da formalno-pravno vršilac dužnosti VDT-a može da predloži Tužilačkom savjetu kandidata za glavnog specijalnog tužioca.

"A da li politički treba, opet vi možete da date dogovor na to pitanje, jer ste već tokom proljećnog zasjedanja u prilici da birate novog Vrhovnog državnog tužioca, odnosno, da zauzmete svoj stav o predloženom kandidatu. Ako taj predloženi kandidat ne odgovora, onda da birate jednog od dva kandidata koji su se prijavili na oglas za izbor vrhovnog državnog tužioca", kazao je Pažin.

Odgovarajući na pitanje koje se tiče trećeg mandata predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Pažin je kazao da je prije pet godina zastupao politički stav da je potrebno osvježavanje u pravosudnim institucijama, ali da se pravno ne slaže sa onima koji tvrde da je neustavan mandat i predsjednika sudova i predsjednika Vrhovnog suda.

Pažin je podsjećajući koliko se čeka na izbor Vrhovnog državnog tužioca i izbora članova Sudskog savjeta, kazao da u značajnoj mjeri odgovornost za buduće rješenje tog problema leži i na predstavnicima opozicije.

"Imajući u vidu kvalifikovane većine koje ste jednom vrstom pravnog avanturizma unijeli u ustavno-pravna rješenja, zbog čega se sad nalazimo u toj vrsti blokade. Kako se izlazi iz blokade? Dijalogom. Više puta sam rekao da sam spreman na djalog, uključujući i personalna kadrovska rješenja koja bi bila prihvatljiva najvećem broju građana”, rekao je Pažin.

Istakao je da nema dilemu da svaka krivična prijava treba da nađe blagovoremeno odgovor od nadležnog tužilaštva.

"Vlada nema nadležnost da nadzire rad tužilaštva. Naprotiv, Tužilački savjet podnosi izvještaj o radu ovom visokom domu i to je prilika da raspravite ta pitanja", kazao je Pažin odgovarajući na pitanje Branka Radulović (DF).

Radulović je pitao zašto Pažin tokom svog mandata nije preduzeo gotovo ništa po pitanju borbe protiv visoke korupcije, već su brojne krivične prijave sa neoborivim dokazima desetljećima u takozvanom stanju izviđaja ili čak nijesu zaslužile ni taj status od pravosudnih organa.

Pažin je kazao da je Radulović u pravu kada izražava nezadovoljstvo što se ne postupa po njegovim krivičnim prijavama ili su u fazi izviđaja.

"Javni interes nalaže da ta pitanja dobiju odgovor...", rekao je Pažin.

Poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić je pitao koliko se odmaklo u radu na odluci o formiranju informaciono-dokumentacionog centra koji bi trebalo da dokumentuje ratne zločine počinjene 1990-ih godina u Crnoj Gori i postoji li veza sa formiranjem sličnog centra u Prištini.

Pažin je odgovorio da ne vidi kako je poslanik prepoznao njegovu nadležnost ni kao potpredsjednika Vlade ni ministra pravde, jer je to u nadležnosti Skupštine.

"Najlogičnije mi je bilo da ministar pravde zna oko istraživanja za ratne zločine na prostoru Andrijevice..., šta se dešavalo sa brigadom koja je 1998-1999 imala dejstva na KiM...", odgovorio je Bulajić.

Pažin Kneževiću: Nisam sugerisao treba li ili ne treba pokrenuti krivični postupak protiv vas

Poslanik DF-a Milan Knežević kazao je da Pažin već sad zna da će biti podignute krivične prijave protiv trojice poslanika tog saveza zbog dešavanja u Skupštini 27. decembra, uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Milan Kneževićfoto: Screenshot

Knežević je kazao da su u toku istražne radnje Osnovnog državnog tužilaštva vezano za to dešavanje, gdje osnovni državni tužilac treba da odluči da li će podnijeti krivične prijave protiv njega, Miluna Zogovića i Andrije Mandića.

On je kazao da su kao svjedoci već saslušani predsjednik i potpredsjednik Skupštine Ivan Brajović i Branimir Gvozdenović.

"Možete da zaključujete zahvaljujući onome što je tok vaših misli, ali ja nešto tako nisam rekao. ...Uopšte nisam sugerisao treba li ili ne treba pokrenuti krivični postupak protiv vas, nisam ni pomenuo Osnovno državno tužilaštvo, a kamoli da sam rekao kakva će njihova uloga da bude. Na pitanje da li sam vidio da osoba sa maskom drži poslanika Miluna Zogovića, rekao sam da je to vidjela cijela javnost i ja sam to vidio...”, rekao je Pažin.