Nema dokaza da iza protesta u SAD stoje ekstremisti

Predsjednik Donald Tramp optužio je ljevičarske ekstremističke grupe da su inicirale pljačke i nasilje u gradovima širom SAD, međutim u izvještaju obavještajnih službi nijesu navedeni konkretni dokazi da organizovani ekstremisti stoje iza nereda.

U dijelu interne obavještajne procjene protesta, u koji je Rojters imao uvid, zvaničnici američkog Biroa za nacionalnu bezbjednost (DHS) naveli su da izgleda da su za većinu nasilja odgovorni oportunisti.

U procjeni, koju je uradio obavještajni i analitički odsjek Biroa, navodi se da postoje neki dokazi da anarhistički pokret Antifa možda doprinosi nasilju, što je stav koji iznijeli i pojedini policijski zvaničnicima u razgovorima za Rojters.

Međutim, britanska agencija je imala uvid u dio dokumenta i nije pronašla konkretne dokaze da nasilje izazivaju organizovani ekstremisti, ali je primijetila da se u izvještaju navodi da zagovornici nadmoći bijele rase preko interneta pokušavaju da pojačaju tenzije između demonstranata i policije pozivajući na nasilje protiv obje grupe. Međutim, Rojters ističe da u dokumentu stoji da nema dokaza da su rasisti odgovorni za nasilje na protestima.

Demonstranti su izašli na ulice SAD u znak protesta zbog ubistva crnca Džordža Flojda koji je preminuo od gušenja nakon što mu je jedan bijeli policajac u Mineapolisu 25. maja skoro devet minuta koljenom pritiskao vrat. U danima koji su uslijedili protesti u nekoliko američkih gradova prerasli su u nerede sa pljačkama i sukobima sa policijom.

Dok su se protesti intenzivirali tokom vikenda, američki ministar pravde Vilijam Bar kazao je da su nasilje u Mineapolisu i drugim gradovima izazvale „ekstremne ljevičarske grupe“ ponavljajući komentare koje je Tramp iznio ranije. Bar je, bez iznošenja detalja, kazao da oni koji izazivaju nasilje putuju u žarišna mjesta širom SAD.

Dvojica zvaničnika iz Ministarstva pravde, koji su željeli ad ostanu anonimni, kazali su za Rojters da nema dovoljno dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Sudska i policijska dokumenta iz nekih od gradova u kojima je izbilo nasilje - Baltimora, Mineapolisa i Vašingtona - pokazuju da većina onih koje je policija tokom vikenda uhapsila zbog nasilja, uništavanje imovine i pljački živi u gradovima gdje su počinili zločine ili u obližnjim četvrtima.

Ipak, pojedini lokalni i savezni zvaničnici tvrde da postoje jasni pokazatelji da su sukobi organizovani. Jedan zvaničnik njujorške policije kazao je da se demonstranti pripremaju za sukobe sa policijom koristeći izviđače, šifrovanu komunikaciju i organizujući medicinske timove.

„Ima dosta spoljašnjih nezavisnih agitatora povezanih sa anarhističkim grupama koje namjerno pokušavaju da isprovociraju nasilje“, kazao je Džon Miler, šef obavještajne jedinice Biroa.

Jedan zvaničnik DHS-a je kazao da postoje „nevjerovatne snažne naznake” da je nasilje u nekim gradovima organizovano. Taj zvaničnik je kao primjer naveo tvrdnje da su pojedini demonstranti u Njujorku pokušali da donesu zalihe kamenica, flaša i zapaljive tečnosti i da su u najmanje dva grada pokušali da ometaju policijsku radio vezu.

Pored Njujorka i policija je u drugim gradovima SAD je saopštila da ima naznaka da su napadi na policiju i pljačke organizovani, mada za to nijesu okrivili nijednu grupu.

Načelnik policije Los Anđelesa Majkl Mur kazao je u nedjelju da su dio štete u tom gradu izazvali ljudi „skloni razaranju“ i da su pojedini pljačkaši tokom vikenda organizovali „karavane“ vozila.

Načelnik policije u Filadelfiji Danijel Autlou kazao je da je i pored toga što su demonstranti dobro koordinisani „prerano reći“ da li neka grupa organizuje nerede. On je rekao da policija provjerava „poznate agitatore“.

Desetine hiljada demonstranata su u utorak veče, osmu noć zaredom ignorišući policijski čas izašle na ulice širom SAD. Mada je bilo sporodičnih sukoba demonstranata i policije Vašingtonu i Portlandu, ima naznaka da nasilje jenjava.

Republikanski predsjednik, kojeg u novembru očekuju izbori, nastavio je sa tvrdolinijaškom retorikom i u nizu jučerašnjih objava na Tviteru pozvao policiju da bude „žestoka“.

Istraživanje koje su sproveli Rojters i Ipsos pokazalo je da 64 odsto Amerikanaca saosjeća sa demonstrantima dok je njih 27 odtso protiv a devet je neodlučno.

Demonstracije zbog smrti Flojda organizovane su širom svijeta, a sve veći broj kompanija, slavnih ličnosti i sportista osuđuje rasizam i poziva na promjene.

Ministar odbrane SAD ne želi da šalje vojsku na demonstrante

Američki ministar odbrane Mark Esper kazao je da ne podržava raspoređivanje vojske u cilju okončanja protesta. „Ne podržavam aktiviranje Zakona o pobuni“, kazao je Esper u Pentagonu dva dana pošto je Tramp zaprijetio da će upotrijebiti vojsku za suzbijanje demonstracija.

„Upotreba vojske za sprovođenje zakona trebalo bi da bude posljednja opcija, i samo u najurgentnijim situacijama. Ovo nije takva situacija“.

Esper je rekao i da nije znao da će biti dio foto seanse u ponedjeljak kada je policija nasilno rastjerala mirne demonstrante u parku ispred Bijele kuće kako bi Tramp mogao da se slika ispred jedne crkve.

„Mislio sam da ćemo uraditi dvije stvari: procijeniti štetu i razgovarati sa vojnicima“, kazao je Esper. „Uopšte nijesam znao gdje idemo“, kazao je i dodao da nije znao ni da će policija rastjerati demonstrante.

( Nada Bogetić )