Festivali neće stati

Iako možda nauka kaže drugačije, iz Barskog ljetopisa za “Vijesti” ističu da je umjetnost jedna od osnovnih ljudskih potreba što se pokazalo i tokom (i dalje aktuelnih) mjera izolacije zbog pandemije virusa korona koji je čitavo čovječanstvo pogodio bez izuzetka.

“Bez umjetnosti i njenog uslovno najkomunikativnijeg segmenta - filmova i serija - teško da bi većina nas preživjela pandemiju relativno normalno”, poručili su i iz Hercegnovskog filmskog festivala...

A da umjetnost i kultura opstaju, da ljudska potreba za njima ne jenjava ni u najizazovnijim vremenima, već možda i raste, dokazuju i festivali koji nalaze svoj put do organizacije, ali i publike. Tako sezona kulturnih festivala u Crnoj Gori ni ove godine nije dovedena u pitanje, a oni po kojima je naša država prepoznata sigurno će se održati, kazali su sagovornici “Vijesti” ističući da je program redukovan, organziacija otežana ali sigurna.

Navikao na razne okolnosti, UF je nezaobilazan

Prvi na repertoaru je Međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma Underhill Fest čije će 11. izdanje biti otvoreno 16. juna svjetski uspješnim filmom iz Sjeverne Makedonije “Zemlja meda” reditelja Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova.

“Nekako smo od početka navikli na okolnosti u kojima radimo i organizujemo festival 11 godina: festival nema stalnu adresu i prostor za rad; ekipa festivala svake noći sklopi i rasklopi bioskop i sa nama iz organizacije i volonterima ne broji više od deset ljudi. Festival je promijenio nekoliko adresa. To iziskuje puno posla, nekad i stresa, ali mi svi uživamo i spremni smo na izazove i nepredvidive situacije. Problemi za nas ne postoje, samo solucije”, kazala je ranije za “Vijesti” direktorica festivala Anđelka Nenezić.

U nizu festivala koji nam slijede, ovogodišnji Underhill Fest, koji traje do 23. juna i održava se na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku, nezaobilazan je prvenstveno zbog novog dokumentarca koji je dobitnik mnogih nagrada, nominovan i za najbolji dokumentarni film i najbolji strani dugometražni film na 92. dodjeli Oskara čime se upisao u istoriju svjetske kinematografije kao prvo ostvarenje koje je dobilo ove dvije nominacije.

“Nezaobilazan je i zbog reditelja i producenata filmova koji uveličaju i daju značaj festivalu svojim prisustvom i razgovorom koji imaju nakon filma sa publikom. A što se tiče same atmosfere na festivalu i u gradu dok festival traje, to je nešto na šta ne možete da utičete ili predvidite”, istakla je Nenezić. Zvaničan program festivala još nije objavljen, a kao i prethodnih godina filmski selektor je Vuk Perović. Filmovi su podijeljeni u tri selekcije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku.

Redukovan, ali uvijek atraktivan, Grad teatar do 20. avgusta

Najavljeno je i novo izdanje budvanskog festivala Grad teatar koji je jedan od naprepoznatljivijih i najdužih u Crnoj Gori, a 34. izdanje će biti otvoreno 15. jula premijerom koprodukcije „Upotreba čoveka“ prema romanu Aleksandra Tišme, a u režiji Borisa Liješevića.

“Festival bi trebalo da traje do 20. avgusta, a biće prikazan program koji predstavlja redukovanu verziju prvobitnog. Do redukcije je, naravno, došlo usljed ukupne situacije sa epidemijom, promjenjivih pravila u vezi sa prelaskom međudržavnih granica, te neizvjesnosti oko realizacije svih planiranih budžeta”, kaže direktorica Grad teatra Milena Lubarda Marojević. Ona dodaje da se još ne može reći kako je pandemija uticala na festival iz razloga što ona još uvijek traje.

“Teško je, zapravo još nemoguće, reći do koje je mjere i na koje sve načine pandemija uticala na festival, utoliko više što pandemija i dalje traje. Svi smo u iracionalnom položaju, ne poznajemo protivnika niti pravila igre, ali pokušavamo nešto predvidjeti. Mi smo se odlučili na redukciju iako zvanično još uvijek nemamo ni jedan dokument niti zvaničnu preporuku sa bilo koje adrese o tome kako bi trebalo da planiramo i prema čemu da se orjentišemo”, navodi Lubarda Marojević i dodaje da ove godine ne teže spektaklima, ali da će publika, bez obzira na sve, biti zadovoljna...

“Sve i da budžeti institucija budu realizovani u cjelosti, što nije vjerovatno, smatramo da ne bi bilo primjereno ove godine težiti spektaklima i visoko ambicioznim projektima, dok se mnogi ljudi i sve ekonomije bore za opstanak. To nas opet vraća temi našeg ovogodišnjeg festivala koju smo ranije još definisali, a to je ‘Sukob/susret čovjeka i istorije’. Ipak, vjerujemo da ćemo biti u prilici da realizujemo neke posebno atraktivne i vrijedne programe, kako iz Crne Gore tako i iz okruženja, i da će naša publika biti zadovoljna”, ističe direktorka festivala.

Lubarda Marojević dodaje i da se njihova tema “Sukob/susret čovjeka i istorije” posljednjih mjeseci pokazala aktuelnijom nego ikada.

“U skladu sa tom temom išao je i odabir naslova u dramskom programu. Dva centralna događaja ovog festivala biće dvije pozorišne premijere. Pored ‘Upotrebe čovjeka’ to je još jedna nova festivalska koprodukcija koja nastaje prema čuvenom romanu ‘Zelena čoja Montenegra’ za koju je dramski predložak napisao Stevan Koprivica, a režira je Nikita Milivojević. Riječ je o zajedničkom projektu JU Grad teatar“, Gradskog pozorišta iz Podgorice i Beogradskog dramskog pozorišta. Pored dramskog programa, održaćemo pet koncerata na otvorenom, prikazati dvije likovne izložbe i nastaviti programe na Trgu pjesnika”, smatra ona.

Barski ljetopis će trajati dok god bude Bara i Barana

Barski ljetopis će se, takođe, održati, organizatori to nijesu dovodili u pitanje iako je situacija sa virusom uticala na organizaciju.

“U pitanju je festival koji postoji već 33 godine i za nas je očuvanje tog kontinuiteta od najvećeg značaja. Njegov format će biti redukovan u odnosu na prethodne godine, ali će zadržati sve svoje tradicionalne okosnice: večernju scenu i prateći program, kao i podjelu na pozorišni, muzički, literarni i likovni program. Situacija je presudno uticala na ovogodišnji festival, kako finansijski, tako i po pitanju mogućnosti planiranja gostiju iz inostranstva. Iz finansijskih razloga smo se i mi opredijelili za skraćeno izdanje, s tim što smo odložili i produkciju i fokusirali se na gostujuće programe. Programski koncept smo usmjerili na crnogorske umjetnike, jer je ovo trenutak u kojem je njihova egzistencija ugrožena, pa je dužnost nas, kuća koje se finansiraju novcem građana, da ih podstaknemo i podržimo”, ističu iz organizacije festivala. Nadaju se da će do kraja jula preventivne mjere biti dodatno redukovane i da će publika moći normalno da koristi kapacitete gledališta, kažu oni, a dodaju i da u slučaju da mjere distance budu i tada na snazi, imaju infrastrukturu koja omogućava održavanje programa i u takvim uslovima.

“To što su javna izvođenja trenutno na čekanju, ne znači da će stvaralaštvo prestati. Umjetnici stvaraju, kroz umjetnost kanališu ono što osjećaju i misle, a pojedinci i institucije kulture se služe sjajnim sredstvima komunikacije koja su nam na raspolaganju kako bi umjetnost došla do što većeg broja ljudi. Ljudski kontakt nam svima nedostaje, ali trenutno prioritet mora biti na bezbjednosti i ekonomskom opstanku stanovništva”, smatraju organizatori Ljetopisa i poručuju: “Barski ljetopis će trajati dok god bude Bara i Barana, pa neće izostati prilika da se vratimo starim tokovima i da festival koristimo za dovođenje što raznovrsnije kulturne ponude iz regiona i inostranstva u naš grad”.

KotorArt se oslanja na domaće umjetnike, ali dovodi i strane

Direktor KotorArta, eminentni pijanista Ratimir Martinović ”Vijestima” je ranije kazao da će Međunarodni festival KotorArt sigurno biti održan, ali treba utvrditi okolnosti jer je posebno “značajan projekat da preživimo post korona vrijeme!”. “Iz razgovora sa našim pokroviteljima gotovo sam siguran da će festivala biti, ali vidite i sami da se vijesti mijenjaju iz dana u dan. Ono što mogu reći jeste da pratimo preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela kao i da smo u kontaktu sa umjetnicima koje planiramo za ovogodišnje izdanje, a koji će velikom većinom biti sa područja Crne Gore”, istakao je ranije Martinović i dodao da je kulturna scena posebno ugrožena usljed svih okolnosti. Austrijski sastav “Tribidabo” koji čine gitarista Simon Reithofer, saksofonista Matthias Meister i harmonikaš Bernd Kohlhofer prvi je najavljeni nastup ovog ljeta na festivalu KotorArt Don Brankovi dani muzike, i to u okviru najmlađeg segmenta - Pjaca od džeza, poručili su na Fejsbuk profilu KotorArta.

“Pored dobro poznate lokacije džez koncerata na trgu od Muzeja, planirano je da sastav nastupi i u kompleksu Luštica Bay kao i na festivalu ‘Wild Beauty Art’ na Žabljaku. Svi nastupi sastava ‘Tribidabo’ će se realizovati u saradnji sa Austrijskom ambasadom u Crnoj Gori, partnerom ovogodišnjeg festivala”, naveli su oni u svojoj objavi.

Martinović je nedavno za Radio Slobodnu Evropu kazao i da će “zbog problema sa putovanjima, ali i neizvjesnostima sa rebalansom budžeta, umjesto oko 300 programa koliko smo imali tokom proteklih festivala, program biti značajno redukovan i oslonjen pretežno na domaće umjetnike. Kao jedan od festivala koji je posebno značajan za crnogorsku kulturnu scenu, KotorArt svoju publiku nije zapostavio ni tokom prethodnog perioda, pa je neke sadržaje emitovao preko društvenih mreža. Ipak, niz aktivnosti za naredni period se tek priprema.

“Fejsbuk stranica festivala KotorArt je u prethodna dva mjeseca premašila brojku od 10.000 pratilaca. Aktivnosti, kao i objave u istom periodu, dospjele su do preko 600.000 ljudi, čime se potvrdila pozicija jedne od najaktivnijih i najviše praćenih društvenih mreža u oblasti kulture u Crnoj Gori. U narednom periodu KotorArt će na svojim društvenim mrežama i dalje emitovati pojedine koncerte iz prethodnih godina, a uskoro će biti objavljen i redukovani program za predstojeće izdanje festivala”, istakli su organizatori.

HNFF poziva na optimizam i kulturni otpor

Hercegnovski filmski festival (Montenegro film festival) već više od tri decenije se organizuje u prvoj nedjelji avgusta, od 1. do 7, a tako će vjerovatno biti i ove godine.

“Ako ne bude promjena na ovoj polovini zemaljske kugle i u ovom periodu godine, planiramo da održimo HNFF prateći neophodne instrukcije Insituta za javno zdravlje. Prednost Hercegnovskog filmskog festivala je što je većinski na otvorenom, a sada ljetnji bioskopi postaju specifično vidljiv i upotrebljiv kapacitet”, navodi za “Vijesti” crnogorska rediteljka Marija Perović koja je u Savjetu festivala.

Festival će ove godine pokušati da u glavnom programu primijeni pravilo o premijernom prikazivanju odabranih filmova u Crnoj Gori, ističe Perović.

“A to u post ili pred ‘korona fazi’ jeste neka vrsta izazova i otežavajućih okolnosti. Sa vjerovatno smanjenim ili ograničenim brojem publike, eventualno smanjenim brojem gostiju, odustajući od onlajn prikazivanja filmova, računamo da ce FFHN opet biti novo i zanimljivo iskustvo... Nacrt programskog sadržaja postoji, međutim do distributera je teže doći. Kalkulacije postoje jer su neki veliki festivali odloženi, a kao što i sami znate - festivalsko tržište je velika utakmica i uslovno rečeno i prilična kalkulacija za sve one koji pozicioniraju filmove”, poručuje ona.

Perović je istakla i da novonastala situacija na neki način pojačava interes i za umrežavanjem sa drugim festivalima.

“Zbog toga ću ja, kao nepopravljivi optimista, izjaviti da ćemo možda u 2021. godini uvidjeti i pozitivne efekte u ovom stanju koje je potvrdilo da bez kulture ne možemo, ali i da su i fimski stvaraoci prilično otporna ekipa”, kaže ona.

Posljednjih godina, festival se pozicionira malo drugačije, prije svega kroz programska i selektorska promišljanja.

“Posao koji je započeo Srdan Golubović, u dobrom kontekstu nastavljali su Jelena Mišeljić, Ivan Marinović i sada Ivan Bakrač, kao nosici uslovno rečeno dugometražih festivalskih sadržaja. Uz studentsku selekciju (Dušan Kasalica) koja prati sada već ozbiljan i validan industrijski program u saradnji sa Zagreb film festivalom, i uz veliku podršku Filmskog centra Crne Gore, izvrsnu produkciju Herceg festa i podršku Ministarstva kulture i Opštine Herceg Novi...”, Perović ističe da će brzo biti dostupne informacije o onome što je okupljena ekipa postigla. Podsjećajući na to da “svaki reality program ukida gledanje bilo kakvih kulturnih sadržaja, pisanja i/ili čitanja, da bi se kod ljudi probudile najniže strasti, Perović poziva na kulturni otpor.

“Underhill je probio led, kao prvi ‘postkorona’ festival... Tako da, kao što imate slogane ‘Kupujmo domaće’, usuđujem se da kažem i ‘Podržimo i naše/domaće festivale”, kao autentičnu potrebu da mislimo i razmjenjujemo iskustva sa svijetom ili dijelom svijeta koji je, kako ste i sami naveli, upravo u koroni i sa otvorenim i dostupnim filmskim i kulturnim sadržajima pokazao da postojimo, i da ne budem u ime svih i neskormna - pomažemo i drugima da opstanu”.

FIAT očekuje ulične teatre i trupe na otvorenom

Festival internacionalnog alternativnog teatra - FIAT 2020. najavljen je ranije za period od 4. do 13. septembra u Podgorici, a prijave za učešće su završene 1. juna, tako da se uskoro može očekivati i spisak umjetnika i umjetničkih grupa koji će u septembru dodatno “zagrijati” Podgoricu. Pod pokroviteljstvom Glavnog grada i Ministarstva kulture, iz FIAT-a su ranije pozvali ulične teatre i pozorišne trupe koje se mogu predstaviti na otvorenom, da se prijave za festival.

Iz FIAT-a su istakli da je jedna od veoma bitnih karakteristika tog festivala promocija i podsticanje kulturne razmjene, saradnje i mobilnosti umjetnika, kako na regionalnom tako i na međunarodnom nivou, pa se tako i ove godine mogu očekivati izvođači sa svih strana svijeta.

( Jelena Kontić )