Žele prašumu na Biogradskom jezeru kao naučnu laboratoriju

Uz projekte s ciljem jačanja turističkih kapaciteta, NP “Biogradska gora” radiće i na pozicioniranju tog prostora kao “svojevrsne naučne laboratorije“.

To je “Vijestima” kazao novi direktor Rajko Golubović, pojasnivši da će ciljevi biti definisani i u Planu petogodišnjeg upravljanja. Najavio je da će dokument biti završen do kraja avugusta, a u njemu bi trebalo da se nađu “obaveze, aktivnosti, neophodne strateške investicije...“.

“Želimo da pozicioniramo Biogradsku prašumu kao svojevrsnu naučnu laboratoriju, koja će okupljati mlade, ali i dokazane naučnike. Organizacije naučnih skupova, saradnja sa domaćim i stranim naučnim instirtucijama, organizacija ingrastrukture koja će im omogućiti kontinuirani boravak i istraživanja... - to su neki od naših ciljeva. U planu je i da ove godine organizujemo multidisciplinarni naučni skup ‘Biogradske poruke’, ili ‘Biogradska prašuma priča’. Smatramo da je neophodno da držimo pažnju naučne zajednice i da naučnici, kao nekad, ponovo budu prisustni u NP“, kaže Golubović.

On je rekao “konačno treba početi rješavati i problem oticanja vode iz Biogradskog jezera“. To je, ističe, veliki posao koji se ne može završiti za godinu ili dvije.

“Gubljenje vode u jezeru problem je koji traje dugo, a mi se nadamo da ćemo ga riješiti. No, tome treba da predstoji ozbiljna ekspertska priča, u nekoliko faza. Naravno, potrebno je i vrijeme”.

Golubović kaže da je odnedavno prostor Nacionalnog parka još zanimljiviji zbog pojave mrkog medvjeda, kojem su nadzornici dali ime Marko.

Prema Golubovićevim riječima, prisustvo mrkog medvjeda u prašumskom rezervatu “pokazatelj je visokog stepena očuvanosti prirode“.

Markiranje medvjeda i njihovo praćenje realizovano je u okviru projekta “Posmatranje medvjeda u Nacionalnom parku Biogradska gora“, koji se ralizuje sa Parkovima Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida i WWF Adria, pod pokroviteljstvom švedske razvojne agencije SIDA.

U oktobru 2017. godine, prvi put je obilježen medvjed u Crnoj Gori. Primjerak koji je tada uhvaćen sa ekspertskim timom Biološkog fakulteta iz Beograda dobio je ime Nikola i bio je tezak 355 kilograma.

Iako je ljetnja turistička sezona u NP počela vrlo malim brojem gostiju, posjeta prašumi krajem maja i početkom juna, prema Golubovićevim riječima, je ohrabrujuća.

“Mi, zaista, sa optimizmom čekamo turističko ljeto. Već sada početkom juna smo u ‘punom pogonu’. Realno je očekivati da su nam za sada gosti domaći, ali od početka narednog mjeseca nadamo se i stranim turistima. Prema statistici iz minule dvije godine, koje su po posjeti bile rekordne, strani turisti čine više od 70 odsto ukupnog broja gostiju”, reko je on.

Sve pripreme za ljetnju turističku sezonu, kaže Golubović, završene su na vrijeme.

U ponudu, kao novina, je i vozić, koji će posjetioce prevoziti od Kraljevog kola do jezera, što je u značajnoj mjeri omogućilo izmještanje vozila iz samog NP. Obezbjeđivanje vozića omogućeno je prošle godine kroz projekat “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“.

Planirana i gradnja

Golubović je ocijenio da Biogardska prašuma treba da unapređuje turističku ponudu, ali istovremeno da čuva održivost, jačajući kapacitete. U planu je, objašnjava, “kandidovanje nekoliko strateških investicija koje će tome doprinijeti“.

“Prije svega treba riješiti vodosnabdijevanje parka. U planu nam je i adaptiranje mrestilišta, koje bi obezbijedilo dovoljne količine za poribljavanje jezera. Treba naći adekvatan način i za obezbjeđivanje određenog broja smještajnih jedinica za posjetioce. To su želje naših gostiju...“.

( Dragana Šćepanović )