Gradnja na Kostanjci dovodi u pitanje mjesto Kotora na UNESKO listi svjetske baštine
Ako država i opština ne nađu zajednički jezik, Kotor bi se u 2018. mogao naći u društvu Palmire i Nimruda iz 2015. godine, zaključuje Jokić, u čijoj fioci na odobrenje čeka 30-ak dozvola za gradnju u zaštićenom području Kotora. Izdavanje građevinskih dozvola za Kostanjicu započeto je prije stupanja na snagu moratorijuma na gradnju u zaštićenom području Kotora, a saglasnost je 2009. potpisao tadašnji ministar održivog razvoja, Branimir Gvozdenović
Dok se ne riješi problem dalje gradnje u Kostanjici, mjesto Kotora na Uneskovoj listi svjetske baštine ostaje pod znakom pitanja. A rješavanje tog problema stvar je političke volje bez koje je svaki dijalog gradske i drzavne vlasti uzaludan, poručuje prvi čovjek Kotora po povratku sa sjednice Uneskovog komiteta.
"Ono što mogu u ovom trenutku da kažem jeste da se nadam da ćemo tokom ljeta imati više sastanaka po ovom pitanju, i da ćemo naći model da izađemo iz onoga što u ovom trenutku djeluje kao bezizlazna situacija", kazao je Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
Na Jokićev potpis mjesecima čeka 8 građevinskih dozvola za podizanje više od 20 novih objekata u ovom naselju tustičkih vila, koje su uništile pogled na ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe. Investitori od Upravnog suda traže da prekine ćutanje opštine, a još se ne znaju eventualne finansijske posljedice.
"Upravni sud ne odlučuje o odštetnom zahtjevu, niti u ovom trenutku postoji bilo kakav odštetni zahtjev prema opštini ili prema državi ili prema bilo kome drugom. Pošto je već drugi put pred Upravnim sudom ovaj postupak pokrenut, postoji mogućnost i da Upravni sud u meritumu riješi taj predmet, odnosno da Upravni sud bude taj koji će donijeti krajnje rješenje o izdavanju građevinske dozvole", kazao je Jokić
Dogovor sa Uneskom i zaustavljanje dalje devastacije mogući su, smatra Jokić, samo ukoliko institucije nastupe zajednički. Po njemu , treba iskoristiti posjetu stručnjaka Uneska koji u Boku stižu u septembru. Oni će organizovati obuke pisanja HIA studije, odnosno procjene uticaja na baštinu, ali i iznijeti preporuke za situaciju u Kostanjici.
"Da ne ulazimo u kreativna tumačenja, već da ono što dobijemo kao nalaz svjetksih stručnjaka prihvatimo kao takvo, bez obzira da li će se sve to nama dopasti ili neće. Ako to uradimo, onda se otvara prostor za zdrave investicije, za zdrav razvoj, u isto vrijeme čuvajući ono što je ovo područje", kazao je Jokić.
Ako država i opština ne nađu zajednički jezik, Kotor bi se u 2018. mogao naći u društvu Palmire i Nimruda iz 2015. godine, zaključuje Jokić, u čijoj fioci na odobrenje čeka 30-ak dozvola za gradnju u zaštićenom području Kotora. Izdavanje građevinskih dozvola za Kostanjicu započeto je prije stupanja na snagu moratorijuma na gradnju u zaštićenom području Kotora, a saglasnost je 2009. potpisao tadašnji ministar održivog razvoja, Branimir Gvozdenović.
( Matija Otašević )