Rasne tenzije okuražile i saveznike i neprijatelje

Prizori vojnika oči u oči sa demonstrantima na ulicama američkih gradova vratili su loša sjećanja Ani Mariji Kareagi.

Ova argentinska psihoanalitičarka je imala 16 godina i bila je trudna kada ju je sredinom 1977. otela vojna diktatura. Karaega je mučena, ali je preživjela. Režim je oteo i ubio njenu majku, Ester de Kareagu, blisku prijateljicu Horhea Bergolja, jezuite koji je kasnije postao papa Franjo.

Ana Marija je za „Gardijan“ kazala da ju je uzbunio porast broja žrtava policijskog nasilja i instinktivno pribjegavanje demagoškog predsjednika SAD vojnoj sili.

„Ono što se dešava je veoma opasno i donekle slično diktaturama koje smo morali da trpimo u Južnoj Americi,“ upozorila je Kareaga, direktorka instituta posvećenog sjećanju na žrtve.

„Tramp se krije iza vjerskih simbola dok pokušava da zavede građane da glasaju za njega u ime slobode, a upravo je njihova sloboda ono što lideri poput njega planiraju da ukinu.“

Mirjam Levin je jedna od samo 150 osoba koje su preživjele logor smrti ESMA, gdje je ubijeno oko pet hiljada ljudi tokom sedam godina diktature.

„Mislim da Amerikanci nisu svjesni, ili da nemaju iskustva, da shvate šta znači kada je vojska na ulicama zadužena za domaću bezbjednost“, kaže Levin. „Mi u Latinskoj Americi, nažalost, imamo puno iskustva sa tim kako to može dovesti do autoritarnog režima, bez obzira na činjenicu da je Tramp demokratski izabran“.

Događaji od prošle nedjelje su odjeknuli širom svijeta. „Gardijan“ navodi da je američki Stejt department godinama svakodnevno osuđuje policijsku brutalnost, gušenje glasova neistomišljenika, te nestabilnost u dalekim djelovima svijeta, a da je posljednjih dana bilo obrnuto.

Prijateljske države su izrazile zabrinutost, a manje prijateljske likovale zbog krize u SAD.

U Južnoafričkoj Republici, gdje je takođe bilo sporadičnih demonstracija, vladajuća stranka Afrički nacionalni kongres je pozvala na smirivanje tenzija u SAD.

„Uvjereni smo da Amerika - svetionik slobode za mnoge širom svijeta - ima sposobnost da se direktno fokusira na izlječenje i mir i postigne ishod čiji je prioritet poštovanje i promovisanje fundamentalnih sloboda za sve Amerikance,“ kazala je Naledi Pandor, ministarka za međunarodne odnose.

Fondacija “Nelson Mendela” je bila manje uzdržana i saopštila je da sistemsko nasilje prema crncima u SAD može opravdati nasilni odgovor.

„Kada su zajednice suočene sa upornim strukturnim nasiljem i napadima, desiće se nasilni odgovor“, navedeno je u saopštenju fondacije.

Među onima koji su se najviše oduševili scenama u američkim gradovima su vlade sa najgorim dosijeom ljudskih prava, koje su decenijama na meti najžešćih kritika SAD.

„Gardijan“ podsjeća da je komunističko rukovodstvo Kine, koje je poslalo u zatvor više od milion muslimana u toj zemlji i brutalno gušilo protest u Hongkongu, predstavilo proteste i Trampov odgovor kao simptome dubljeg problema.

„Sam Tramp je problem. Ispod površine, Tramp je rasista“, ocijenio je Sun Singđije, zamjenik direktora Instituta za međunarodne odnose na Univerzitetu Đilin.

Uvodnik republikanskog senatora Toma Kotona u „Njujork tajmsu“, gdje je pozvao predsjednika da „pošalje trupe“, objavljen je na 31. godišnjicu masakra na Tjenanmenu, kada je kineska vojska ugušila prodemokratske proteste predvođene studentima. Taj datum se ne obilježava na kontinentalnom dijelu Kine.

„Vidljivo je apsolutno odsustvo moralnog legitimiteta u aktivnostima svih velikih sila, od Putina na Krimu do Trampa u Minesoti, kaže Liu Ji, spoljnopolitički urednik časopisa „Sanlian Life Weekly“.

„Kada je Tramp pokazivao licemjerje i aroganciju povodom Minesote, Kinezi su dobili veći legitimitet da kažu ‘nemojte nas nikad više kritikovati zbog Hongkonga’“.

„Gardijan“ piše da su protesti zbog ubistva Džordža Flojda i njihove posljedice pojačali pesimizam među južnoameričkim progresivcima.

Čileanski politikolog Kristobal Rovira Kaltvaser vidi loš znak u vijestima iz gradova u SAD, gdje su se protesti širom zemlje preklopili sa teškim posljedicama epidemije koronavirusa.

„Tramp koristi pandemiju da se predstavi kao bogom dani spasitelj koji dolazi da spriječi neposrednu katastrofu“, napisao je Kaltvaser u španskom „El Paisu“.

„Njegov ponovni izbor, ako se desi, smatraće se jasnom indicijom da je pravo vrijeme za sprovođenje njegove radikalne, populističke desničarske agende. Ako je to predviđanje ispravno, ispostaviće se da je kovid-19 donio ne samo smrt i recesiju u SAD, nego je takođe pripremio put za uništenje američke demokratije“.

Podstrek za Bolsonara

Dok veći dio svijeta posmatra sa zebnjom, sažaljenjem ili prezirom, posljedice događaja u SAD se, prema pisanju „Gardijana“, najdirektnije osjećaju u Latinskoj Americi.

Ultradesničarski predsjednik Žair Bolsonaro i njegovi sljedbenici su podsticali Trampov obračun.

„Ljevica je otela ideju borbe protiv rasizma da bi promovisala političku nestabilnost protiv Donalda Trampa samo zato što je konzervativac,“ objavio je na Tviteru Bolsonarov sin Eduardo, obožavalac Trampa i bivše brazilske vojne diktature.

Mnogi Brazilci strahuju da bi Bolsonaro - koji je suočen sa sve većim gnjevom javnosti zbog brazilske političke, ekonomske i zdravstvene krize - mogao iskoristiti Trampove akcije da opravda svoj obračun.

„Trampov diskurs povodom protesta u SAD je zaista značajan stimulans za Bolsonara. To ga na neki način osnažuje u brazilskoj konzervativnoj areni“, kaže Luis Fransisko Karvaljo Filjo, advokat i bivši šef brazilske Specijalne komisije za politička ubistva i nestanke.

„Za njega, Tramp je inspiracija,“ dodao je.

( Angelina Šofranac )