Simuliranje reformi više ne prolazi: Opet šamari Brisela zbog pravosuđa

Evropska komisija pokazuje da je ostala rezistentna na pokušaje vlasti da simuliranim reformama ublaži ocjene, ali i potvrđuje da vlast ubrzano gubi kredibilitet što može dovesti u pitanje dalji, već opasno usporen, proces pristupanja EU, kaže direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, komentarišući nacrt novog neformalnog dokumenta o napretku u poglavljima 23 i 24, koji uskoro treba da bude zvanično objavljen.

Reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i sloboda medija ostaju ključni izazovi za Crnu Goru koje je dodatno pojačala pandemija COVID 19, ocijenila je Evropska komisija nacrtu dokumenta, poznatog kao "Non paper".

U dokumentu, u koji su "Vijesti" imale uvid, navodi se da raste zabrinutost zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore, na šta je ukazivano i u prethodnom Non pejperu iz novembra 2019. I tada i sada se navodi da su ključne institucije u v.d. stanju.

Podsjeća se da parlament nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu i, prema tome, ključne funkcije popunjavaju vršioci dužnosti (VDT, ASK, Sudski savjet).

"Uz to, zabrinutosti rastu u vezi sa spornim imenovanjima visokih funkcionera u pravosuđu, koja nisu u skladu s preporukama GRECO o nezavisnosti pravosuđa. Ostaje važno da Crna Gora ne ode nazad u reformi pravosuđa i da nastavi da bilježi rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih institucija", poručuju iz EK.

Uljarević za "Vijesti" podsjeća da Crna Gora "predugo dobija negativne ocjene o stepenu demokratizacije i evropeizacije u relevantnim međunarodnim izvještajima".

"No, posebnu snagu imaju ocjene EK, s obzirom da smo na putu ka EU, a ovaj nezvanični papir donosi, po mom sudu, mnogo jača, jasnija i direktnija upozorenja nego svi prethodni", navodi direktorica CGO.

EK konstatuje da pravni okvir kojim se jamči nezavisnost pravosuđa postoji, međutim, ono se još percipira kao ranjivo na političko uplitanje.

Podsjeća se da je između 2019. i početka 2020. Sudski savjet ponovo imenovao sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji to tijelo tumači Ustav i zakone.

Ukazuju i na izbor "predsjedavajućeg sudije" umjesto predsjednika Ustavnog suda, iako pravni okvir ne predviđa takvu kategoriju.

Iz EK postavljaju i pitanje objektivnosti postupka evaluacije i primjene kriterijuma za ocjenu, prilikom unapređenja sudija na više položaje.

"Samo šamar koji su vlasti dobile zbog pravosuđa i medija, a to nijesu jedini njeni identifikovani grijesi, ali jesu u srcu vladavine prava čiji se značaj revitalizuje sa novom metodologijom pregovora, morao bi hitno otvoriti pitanje odgovornosti u Vladi i pravosuđu i obustaviti praksu vrijeđanja zdravog razuma kako partnera iz EK tako i crnogorske javnosti", kaže direktorica CGO.

Spriječiti zloupotrebu javnih sredstava za izborne kampanje

Iz EK navode da uprkos jačanju kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije i proaktivnom radu novog Savjeta (Vladina stambena politika za funkcionere) ostaju izazovi u pogledu integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, nezavisnosti, neselektivnog pristupa i ujednačene i potpune primjene zakona.

Podsjeća se da je ASK u 2019. istraživala 31 slučaj neobjašnjivog bogaćenja, ali nijesu pronašli nepravilnosti.

Dodaje se da izmjene Zakona o finansiranju političkih partija koje je parlament usvojio u decembru prošle godine samo se djelimično pozabavio preporukama OEBS/ODIHR. Tim zakonom je dozvoljena dodjela socijalne pomoći iz budžetske rezerve u izbornoj godini.

"Odgovarajuće zaštitne mjere moraju biti uspostavljene radi sprečavanja zloupotrebe javnih sredstava u svrhe izborne kampanje", navodi se u dokumentu.

Dodaje se da primjena aktuelnog Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije pomogla da se poveća odgovornost i transparentnost javnih službi.

Što se tiče visoke korupcije, navode da je uspostavljena evidencija istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali ostaje za dalju konsolidaciju.

Podsjećaju na aferu "Koverta" da je tužilaštvo optužilo bivšeg gradonačelnika Podgorice i sekretara predsjednika države Slavoljuba Stijepovića za pranje novca, kao i da nije bilo promjena u vezi sa izručenjem bivšeg predsjednika državne zajednice Svetozara Marovića koji se nalazi u Srbiji.

Policija hapsi, ali su sudovi prespori a kazne blage

Iz EK napominju da je policiji potrebno više viših istražitelja organizovanog kriminala i krijumčarenja droge, stručnjaka zaduženih za posebne istražne mjere i za kibernetički kriminal, privredni kriminal i forenziku.

Podsjećaju da su u Crnoj Gori i dalje česta ubistva vezana za kriminalne klanove, koja prelaze državne granice.

I dok, kako navode, raste broj istraga i procesuiranja teških i organizovanih krivičnih djela, broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak, sudski postupci su predugi zbog čestih odlaganja, a vrlo često su blage kazne za osumnjičene koji su kooperativni bez obzira na težinu krivičnog djela.

"Odgovor na krivična djela, pored nekih izuzetaka, izgleda blag, s presudama, novčanom kaznom i oduzimanjem imovine nesrazmjerno niskim u poređenju sa težinom zločina", kažu iz EK.

Ukazuju na ograničeno pokretanje finansijskih istraga, koje se u većini slučajeva prekasno pokreću i ostaju usmjerene na pronalaženje imovine što nije u skladu sa standardima EU.

Pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala je, kako navode, u velikoj mjeri uspostavljen i usklađen sa pravnom tekovinom EU.

Podsjeća se da 2019. nije bilo sudskih presuda za borbu protiv krijumčarenja duvana. Međutim, krivični postupak vođen je u tri velika slučaja, uključujući jedan koji uključuje 22 osumnjičena.

U drugom je slučaju uhapšen poznati osumnjičeni krijumčar, za kojim se tragalo 20 godina.

Zapljene ilegalnog duvana redovno sprovode carina i policija.

Ukupni iznos zapljena u 2019. godini bio je 1.719 miliona paklica cigareta, vrijednih 39 miliona eura i 1.531 kg rezanog duvana.

"Međutim, uprkos sve većim naporima organa za sprovođenje zakona u ovom području i poboljšanoj saradnji između crnogorske carine i EU i međunarodnih partnera, broj pokrenutih slučajeva i dalje je mali, s obzirom na procijenjene razmjere krijumčarenja duvana u Crnoj Gori i preko nje", piše u dokumentu.

Tokom pandemije zloupotrijebljeni lični podaci

Podsjećaju da je u oblasti zaštite ličnih podataka u pripremi novi zakon.

"COVID 19 kriza kriza istakla je izazove na ovom području u vezi sa pronalaženjem prave ravnoteže između zaštite zdravlja i poštovanja povjerljivosti ličnih zdravstvenih podataka i prava na privatni život građana. Objavljen je popis svih osoba koje podliježu mjerama samoizolacije koje je jedna osoba nakon toga koristila za izradu aplikacije koja korisnicima omogućava da pronađu one u samoizolaciji. U aprilu 2020. godine procurio je popis za više od 60 osoba zaraženih virusom koji sadrži njihova imena, podatke o rođenju i matični broj. Trenutno je u toku kriminalistička istraga", navodi se.

Što se tiče slobode, mišljenja savjesti i religije, iz EK navode da je u decembru prošle godine usvojen Zakon o slobodi vjeroispovjesti kako bi se regulisao status vjerskih zajednica i da je Vlada, nakon velikih vjerskih skupova i protesta, pokrenula dijalog između pravnih stručnjaka i Srpske pravoslavne crkve, koja smatra da je direktno ugrožena ovim zakonom.

Podsjeća se i na hapšenje sveštenika zbog nepoštovanja mjera zaštite od koronavirusa.

Bez optužnice za napad na Lakić, javni servis još nije u službi građana

U 2019. godini registrovana su četiri napada na novinare. U tri slučaja su podignute optužnice.

Zaštita je ponuđena za dva novinara, a zabilježeni su dalji sajber-napadi protiv medija.

"Uprkos početnim rezultatima istrage ozbiljnog napada na novinarku Oliveru Lakić u maju 2018, do sada nisu podignute optužnice. Nije bilo novih pomaka u vezi sa starijim ozbiljnim slučajevima napada na novinare, uključujući ubistvo urednika Dana 2004. godine. U aprilu 2020. policija je međutim rasvijetlila četiri slučaja napada na imovinu medija iz 2011. i 2014., kada je pet vozila oštećeno i uništeno. Dvije osobe - maloljetnici u vrijeme napada - uhapšene su, ali organizatori napada ostaju nepoznati", piše u dokumentu EK.

Dodaje se da preporuke Komisije za praćenje istraga napada na medije tek treba sprovesti.

Navodi se i da prelaz RTCG sa državnog medija na istinski javni servis još nije završen, a imenovanje novog Savjeta u junu 2019. godine nije uspjelo da poboljša uredničku nezavisnost i profesionalne standarde Javnog servisa.

"Erozija medijskih sloboda je ponovo u fokusu EK jer tu vlasti ništa nisu uradile da bi se situacija unaprijedila, a ovu RTCG, po volji DPS-a, niko u EK ne vidi kao istinski javni servis niti može da identifikuje ikakav doprinos novog Savjeta RTCG-a u jačanju uređivačke nezavisnosti i profesionalnih standarda na RTCG. Dodatno, vlasti su uspjele sebi da daju i dosta autogolova kroz ono što se vidi kao problematičan pristup borbi protiv lažnih vijesti i navodnog širenja panike i nereda, a što je svoj izraz imalo u hapšenju urednika određenih portala i građana zbog postova na društvenim mrežama", kaže Daliborka Uljarević.

Vlast obećavala razjašnjenje spornih pitanja, dobili još tvrđi stav Brisela

"Vlasti su u novembru obećavale da će sporna pitanja na koja je i tada EK opominjala razjasniti u komunikaciji sa partnerima iz EK. Rezultat njihovih "objašnjenja" je još tvrđi i decidniji stav da su osnovni principi reforme pravosuđa pretvoreni u svoju suprotnost, a da se sudstvo i tužilaštvo i dalje vidi kao podložno političkim uticajima", kaže Uljarević za "Vijesti".

Ona kaže da EK nije prihvatila da su svi crnogorski tužioci odlikaši kako ih ocjenjuje Tužilački savjet: "Niti smatraju da je pravo toliko „duboka voda“ da bi se treći mandat predsjednice Vrhovnog suda tumačio kao drugi, ili da se u tim „dubinama“ može naći nepostojeća pozicija „predsjedavajuće“ Ustavnog suda. Ocjene o tome kako Sudski savjet interpretira duh i slovo zakona bi trebalo da postide one koji tamo sjede i unisono glasaju o odlukama koje ugrožavaju državu Crnu Goru, štiteći nečije partijske i partikularne interese", navodi Uljarević.

EU neće zemlju koja izvozi kriminalce, podsjeća na ubistva

"Ovaj izvještaj nije toliko ni kritički koliko je ‘blijed’ i svjedoči o više nego zabrinjavajućoj stagnaciji, imajući u vidu da smo pri kraju osme godine pristupnih pregovora. U izvještajnom periodu nije bilo ničega čime su se institucije istakle i zablistale, naročito ne u reformi pravosuđa. Umjesto tapkanja u mjestu, ovo je doba kada bi Crna Gora trebalo da pravi ‘iskorake od sedam milja’, da pokaže zrelost kao društvo i da se dinamično mijenja na bolje", rekla je za "Vijesti" Dina Bajramspahić, predstavnica Instituta alternativa u Radnoj grupi za poglavlje 23.

Kaže da se iz izvještaja vidi da je stanje u poglavlju 23 lošije nego u 24.

"Umjesto da je racionalizacija pravosudne mreže pri kraju, navodno se tek radi analiza, pored desetina dobrih koje već postoje. Iz toga se vidi da pregovaračka struktura ne žuri da završava pregovore i sve važne reforme ostavlja za kraj pregovora koji nije na vidiku.... Ponovljeno je da su Sudski i Tužilački savjet i dalje pod neprihvatljivim političkim uticajem, predsjednici sudova se uporno biraju na više od dva mandata protivno međunarodnim preporukama. Na čelu Ustavnog suda izmišljeni ‘predsjedavajući’ sudija što ozbiljno narušava povjerenje u ozbiljnost ove institucije", napominje ona.

Bajramspahić podsjeća da su istaknuta 44 ubistva od 2012. povezana sa kriminalnim klanovima, koja su nastavljena i u 2020.

"Pomenuto je da se naš kriminal izvozi i vani spominjanjem devet ubistava u inostranstvu od 2018. Ovaj nalaz treba posebno da zabrine institucije, budući da države članice EU ne žele da takav problem postane sastavni dio EU. Dakle, isti problemi se prepisuju iz godine u godinu u izvještajima i nema značajnih promjena", kaže Bajramspahić.

( Biljana Matijašević )