Bašović: Roditelj da insistira da djeca uvijek u isto vrijeme idu u krevet, nema stimulacija preko igrica

"Činjenica je negdje da je stil života roditelja, nametnuo dolazak kasnije kući, završavanje sa poslom u kasnijim satima, pa se večera i zajednički boravak i porodični i odlazak na spavanje pomjeraju", rekla je u "Bojama jutra" dr pedijatar Edita Bašović

1825 pregleda0 komentar(a)
Bašović, Foto: Screenshot/TV Vijesti

Za razliku od prethodnih generacija, današnja djeca sve češće odbijaju "rani" odlazak u krevet.

"Činjenica je negdje da je stil života roditelja, nametnuo dolazak kasnije kući, završavanje sa poslom u kasnijim satima, pa se večera i zajednički boravak i porodični i odlazak na spavanje pomjeraju", rekla je u "Bojama jutra" dr pedijatar Edita Bašović.

Da upravo gledanje televizije, igranje igrica na računaru, laptopu ili mobilnom telefonu u bilo kom uzrastu – djeci samo odlaže vrijeme za spavanje, saglasni i pedijatri i psiholozi, zato savjetuju da roditelji uspostave red.

"Mora postojati i rutina, dosljednost rituala i rutine. Da roditelj insistira da djeca uvijek u isto vrijeme idu u krevet. Nema stimulacija preko igrica ili gledanja sličnih sadržaja koji remete san djeteta. Značajno je da insistiramo na vremenu", rekla je Bašović.

Psihološkinja Anđela Šćekić Todorović je gostujući u "Bojama jutra" rekla da ukoliko dođe do prekida rutine, to može da bude problem pri uspavljivanju kao i pomjeranja granice djetetu.

"Ako djeca spavaju tokom nedjelje u vrtiću, vrlo je važno da to nastave i tokom vikenda. Ukoliko dođe do promjena, važno je da djetetu to objasnimo i pripremimo ga za to", rekla je Šćekić .

Stručnjaci kažu da je u prosjeku za predškolsko dijete dovoljno 11 sati sna, a za školarce 10.

Rani odlazak u krevet je veoma važan.

"Ukoliko se dijete tokom noći probudilo znojavo, vrišti ili plače u nekom polu snu, znajte da su u pitanju noćni strahovi. Važno je da roditelj u tom trenutku bude smiren i ne bude ljut na dijete što ga je probudilo. Ako dijete počne da se baca ili mjesečari, nikako da ga roditelj budi u tom trenutku. Najbolje da sutradan djetetu ne pričamo šta se desilo tokom noći, možemo samo da ga pitamo šta je sanjao", naglasila je psihološkinja.

Bašović kaže da se hormon rasta luči negdje u četvroj fazi, a to je pola sata nakon ponoći.

"Za predškolsku djecu do devet, eventualno deset časova, i za školsku djecu do 11 časova najdalje odlazak u krevet", rekla je Bašović.

Kako kaže, neke studije su pokazale da rani odlazak u krevet ima velikog uticaja na prevenciju gojaznosti kod djece, da su oni koji su odlazili u krevet od osam do devet časova najmanje bili gojazni.

Preporuka Bašović je da djeca spavaju preko dana do pune četvrte godine, a kasnije ih ne treba tjerati, sve zavisi od želje, jer su potrebe za snom individualne.