Deset zanimljivosti o najčešće korišćenom lijeku
Sredinom '40. godina 20. veka, aspirin je u Argentini postao pravi hit, zahvaljujući radijskim džinglovima koje je pjevala Eva Peron, buduća prva dama ove zemlje. Argentina je tako postala zemlja sa najvećom potrošnjom aspirina po glavi stanovnika na svijetu
Ako imate dvocifren broj godina, izvjesno je da ste aspirin popili bar jednom u životu. Ali, iako je ovaj lijek uobičajen u svakoj kućnoj apoteci, vjerovatno ne znate baš mnogo o aspirinu.
Ko još ozbiljno razmišlja o nečemu tako svakodnevnom?
Pa, evo nekih zanimljivosti da možete da proširite svoju kolekciju besmislenih znanja. Znate ono, nemate od toga nikakve koristi, ali zabavlja vas sama činjenica da baratate određenim podacima ili vještinama.
1. Aspirin i brufen nisu isto, iako se koriste u sličnim "prilikama". Oba leka koriste se, recimo, protiv bolova, i za snižavanje povišene temperature, ali njihova aktivna supstanca se razlikuje: aspirin sadrži acetilsalicilnu kiselinu, a brufen - ibuprofen.
2. Postoji nekoliko načina da popijete aspirin. Tabletu možete da progutate sa vodom, da je rastvorite, ako je u pitanju "šumeća" opcija, a ima i ljudi koji sažvaću tabletu pa je tako progutaju. (Što je prilično čudno, pošto je aspirin u stvari prilično odvratnog ukusa, ako ga ne progutate cijelog dovoljno brzo da ukus i ne osjetite.)
3. Drevni Egipćani su protiv bolova koristili komade kore drveta. Egipatski ljekari su svojim pacijentima koji su se žalili na bolove davali da žvaći komade kore vrbe, pošto ona sadrži salicin - sirovi sastojak aspirina.
4. U Evropu je stigao 1763. godine, nakon što je britanski svještenik Edvard Stoun žvakao komadić vrbine kore i osetio da mu se vraća snaga. Podelio je to otkriće sa svojim parohijanima i olakšao muke 50 ljudi koji su patili od reumatske groznice u tom trenutku. Stoun je zatim prijavio svoje otkriće Kraljevskom društvu i Londonu, i nastala je prava pomama za tim čudotvornim lijekom.
5. Vijek kasnije, francuski hemičar Šarl Gerhar objavio je tekst o sitezi salicina u laboratoriji, čime se dobija acetilsalicilna kiselina. Niko nije obratio pažnju.
6. Četrdeset godina nakon toga, 1897, nemački naučnik Feliks Hofman pratio je proces koji je otkrio Gerhar, i zasluge za otkriće aspirina pripisane su njemu… Hofman je radio za "Bajer" koji je svetu predstavio ovaj lek, kao prvi medikament za masovno tržište.
7. Sredinom '40. godina 20. veka,aspirin je u Argentini postao pravi hit, zahvaljujući radijskim džinglovima koje je pjevala Eva Peron, buduća prva dama ove zemlje. Argentina je tako postala zemlja sa najvećom potrošnjom aspirina po glavi stanovnika na svijetu.
8. Ovaj "čudotvorni" lijek ne samo da pomaže kod glavobolja, već može i da "oživi" akumulator automobula. Nekoliko tableta aspirina slomite i ubacite u otvore na akumulatoru, salicilna kiselina reagovaće sa sumpornom kiselinom u akumulatoru i vratiće ga u život. Ovo je, naravno, samo za prvu pomoć, ali automobil vozite pravo u servis.
9. Kako radi aspirin? Do '70. godina 20. vijeka niko nije zasigurno znao, a onda je britanski naučnik Džon Vejn utvrdio da aspirin suzbija lučenje prostaglandina u organizmu, koji izaziva stvaranje otoka i bol.
10. Još jedan razlog da jedete voće i povrće: kad tijelo dobije zdravu dozu benzoinske kiseline, može da stvara sopstvenu salicilnu kiselinu - ili "aspirin", piše Mental Floss.
( Vijesti online )